nportal
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Nedjelja, 12 Studeni 2017
Nedjelja, 12 Studeni 2017 20:43

Voda s izvorišta Palata ispravna za piće

Vodovod Dubrovnik izvijestio je o prestanku zamućenja izvorišta Palata. Voda s izvorišta Palata zdravstveno je ispravna i može se koristiti za piće. Kontrola i dezinfekcija provode se redovito.

 

Nportal

Objavljeno u Dubrovnik

' Dobijamo uznemirene dojave preko našeg Zelenog telefona kako netko baca šut u more podno skuta tvrđave Bokar! Bili smo u Eko patroli i uvjerili se pogledom s Brsalja kako je zaista netko bezduđno bacio šut u more. Pitamo se zašto odgovorni ne kontroliraju izvođenje radova na Bokaru i Lapidariju? Bokar nije bilo kakva tvrđava, to je naša vrijedna kulturna baština, pod zaštitom UNESCO-a. Podignuta je u 15.stoljeću kako bi čuvala zapadnu lučicu Grada, jarak i most. Inače, ovaj predio u Pilama zajedno s Bokarom, po mišljenju mnogih naših sugrađana, a ponajviše Pilara treba bolje i strožije zaštititi s obzirom da je taj predio s malom plažom postao spremište za plastične kajake što ne predstavlja lijepu sliku s Brsalja i gradskih mira.'- kazala nam je Jadranka Šimunović, ekoaktivistica koja je nedavno proslavila 40.godina svog volonterskog rata, koja je ovaj upit poslala i Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Ekologija

Svećenik Ante Antunović, povodom Martinja, blagoslovio je mlada vina u podrumu Stipe Grmoje u Kobiljači.
Uz brojne goste koji su kušali dobru kapljicu nitko od prisutnih nije skrivao oduševljenje vrhunskim mladim vinima iz ovogodišnje berbe.
Kako su istaknuli još jednom malo poznata domaća sorta Zlatarica daje vrhunske rezultate kad je u pitanju bijelo vino, a kušanje crnih vina oduševile su brojne znalce dobre kapljice. Kod domaćina kušale su se i domaći gurmanski specijaliteti. Fešta je uz pjesmu kasno u noći završila u podrumu Vukušića.

Nino Erceg

Objavljeno u Lifestyle

"Dom zdravlja – Okružni ured Dubrovnik" naziv je knjige autora dugogodišnjeg ravnatelja Doma zdravlja dr. Stijepa Raguža koja će javnosti biti predstavljena u srijedu, 15.studenog u 18 sati u hotelu Valamar Lacroma u organizaciji Doma zdravlja Dubrovnik. Dr. Stijepo Raguž proveo je cijeli životni vijek na čelu dubrovačkog Doma zdravlja, među starijim sugrađanima poznatog i pod nazivom Okružni ured. Tu je zdravstvenu ustanovu predvodio još od daleke 1975. godine do umirovljenja 2009. i bio svjedokom svih njezinih društvenih i organizacijskih promjena. Dugi mandat osigurao je dr. Ragužu status jednog od najdugovječnijih šefova domova zdravlja u cijeloj Hrvatskoj pa će knjiga sigurno biti zanimljivo štivo.

 

Nportal

Objavljeno u Dubrovnik

Dubrovčanin Mario Obuljen, atletičar AK Dubrovnik, danas je istrčao atenski maraton, a fotografijom i postom pohvalio se na svome Facebook profilu.

"Dragi moji, još jedan maraton sam istrčao i bio je izrazito zahtijevan što radi vrućine i dugačke uzbrdice/velikog uspona. No svladao sam ga, a ova maratonska staza je za mene veliko iskustvo, ali i čast mi je bila sudjelovati te završiti. Zahvaljujem se treneru Slavku Petroviću koji me itekako dobro i strpljivo spremio", napisao je Obuljen na svom Facebook profilu.

Obuljen je istaknuo da je ovaj maraton za njega bio poseban zato što je upravo tu prema grčkoj legendi i nastao. Naime, legenda kaže da je grčki vojnik Filipides trčao od grada Maratona do Atene kako bi javio sretnu vijest da su Perzijanci poraženi u Maratonskoj bici, a potom je izdahnuo.

"Evo dragi moji po završetku maratona za mene jedan od najljepših trenutaka je bio kad sam na završetku maratona na stadionu Panatinaikos (mjestu gdje su se 1986. godine održale prve moderne olimpijske igre) razvio barjak našeg Parca, svetog Vlaha i time poslao poruku kako i na barjaku piše ‘Libertas’!", napisao je Obuljen uz zahvale svojoj obitelji i svim dragim ljudima koji su ga bodrili.

Mario Obuljen

 

 

Nportal

Objavljeno u Sport

BOŽO BAN smrtno je stradao 12.studenog 1991.u Podimoču, u Dubrovačkom Primorju prilikom izvršenja borbene zadaće. Pokopan je na mjesnom groblju u Trnovi.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

ZDENKO BARIČEVIĆ poginuo je 12.studenog 1991.na Strinčjeri, kao pripadnik HRM-e, prilikom izvršenja borbene zadaće. Pokopan u Aleji branitelja na groblju Boninovo u Dubrovniku.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

TOMISLAV BENDER poginuo je 12.studenog 1991.na Strinčjeri, kao pripadnik HRM-e, prilikom izvršenja borbene zadaće. Pokopan u Aleji branitelja na groblju Boninovo u Dubrovniku.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

IVO BOTICA, poginuo je 12.studenog 1991.u Komolcu, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a.  Pokopan je na mjesnom groblju u Čepikućama.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

MIHO KLEČAK, poginuo je 12.studenog 1991.u Komolcu, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a, prilikom izvršenja borbene zadaće. Pokopan je na mjesnom groblju u Gabrilima.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

ANTE JERKO LANDIKUŠIĆ, poginuo je 12.studenog 1991.na Strinčjeri, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik 9.bojne HOS-a, 4.brigade ZNG-e Split.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

MARIO MANDIĆ, poginuo je 12.studenog 1991. u Komolcu, kao pripadnik djelatnog sastava MUP-a, prilikom izvršenja borbene zadaće. Pokopan je na mjesnom groblju u Ljubuškom.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

BOŽO MERČEP, poginuo je 12.studenog 1991.na Strinčjeri, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik 9.bojne HOS-a, 4.brigade ZNG-e Split.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

PERO NENADA, poginuo je 12.studenog 1991.u Komolcu, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a. Pokopan je u Aleji branitelja na groblju Boninovo u Dubrovniku.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

IVAN RAIČ, poginuo je 12.studenog 1991.na Strinčjeri, kao pripadnik HRM-e, prilikom izvršenja borbene zadaće. Pokopan je na mjesnom groblju u Neumu.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

SINIŠA TKALEC je poginuo 12.studenog 1991.na Strinčjeri, kao pripadnik HRM-e, prilikom izvršenja borbene zadaće. Pokopan je u Aleji branitelja na groblju Boninovo u Dubrovniku.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

VLADIMIR VUKOVIĆ poginuo je 12.studenog 1991.na Strinčjeri, kao pripadnik 9.bojne HOS-a, 4.brigade ZNG-e Split prilikom izvršenja borbene zadaće.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Branitelji

Pred Vladom Republike Hrvatske velik je zalogaj. Naime, kako bi zaveli makroekonomsku ravnotežu moraju nužno, među ostalim, pristupiti reformi postojećeg mirovinskog sustava. Prema onome što smo dosada mogli čuti promjene bi trebale ići u smjeru jačanja drugog mirovinskog stupa, zaoštravanja kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, sužavanje kruga zanimanja s beneficiranim radnim stažom te uvođenje tzv. nacionalne mirovine. Navedeno je izazvalo negodovanje struke, ali i umirovljenika.

„Umirovljenici su najugroženija socijalna skupina u našem društvu. Sve analize i istraživanja pokazuju da se čak 80 posto umirovljenika osjeća siromašnim, a u Hrvatskoj nas ima 1.250.000. Treba razbiti stigmu da su umirovljenici teret društva - oni su ga stvarali. Umjesto zahvale dobivaju sve veće namete. Najvažniji problem s kojim se suočavamo je usklađivanje mirovina, što se, nažalost, rješava vrlo sporo. Hvalevrijedan je nedavni porast mirovina od 2,75 posto što je napredak od 2009. Međutim to je nedovoljno“, objašnjava Luce Gvozden, predsjednica Matice umirovljenika Dubrovnik, potpredsjednica organizacije na nacionalnom nivou te predsjednica umirovljenika Regije Dalmacija.

Prema neslužbenim podatcima prosječna mirovina u Hrvatskoj je 2.314,00 kuna, a prosječna plaća na kraju lipnja iznosila je 6.000,05 što znači da je udio mirovine u plaći 38 posto. „Matica umirovljenika Hrvatske došla je do najnovijeg saznanja kako čak 50 posto umirovljenika, dakle njih 570.000 ima prosječnu mirovinu od 1.348,00 kuna i to nakon usklađivana za 2,1 posto. Značajan je broj i onih s mirovinom manjom od navedenog iznosa. Matica umirovljenika se ne miri s reformom napravljenom još 1999. godine kada su uvedena tri stupa mirovinskog osiguranja i to dva u koje je obvezna uplata doprinosa - u prvi petnaest posto, a u drugi pet posto, ali tih pet posto još nije iskorišteno mada smo na to upozoravali. U programu mi smo se opredijelili kako ulaganje u drugi stup nije rješenje kao ni u jednoj drugoj državi Europe“, kategorična je Gvozden.

Naime, aktualni hrvatski mirovinski sustav jedan je od glavnih generatora makroekonomskih neravnoteža jer za isplatu mirovina Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje godišnje nedostaje oko 15 milijardi kuna, što se redovito pokriva iz državnog proračuna. „Uzrok ovome je uglavnom dobro znan. Ponajprije, riječ je nedovoljnoj gospodarskoj razvijenosti, odnosno nedovoljnim prihodima za pokriće troškova osoblja/zaposlenih, naravno u realnom sektoru i omjeru prema kojemu tek je 1,16 zaposlenih spram jednog umirovljenika. Pri tome, teško bi se moglo ustvrditi da je taj omjer nepovoljan zbog pretjerano velikog broj umirovljenika, ključan je problem relativno mali broj zaposlenika u realnom sektoru, pa i prevelik broj zaposlenika u javnom sektoru. Dakle, riječ je o neodrživom sustavu mirovinskog osiguranja koji se uz to iz godine u godinu pogoršava“, objašnjava dubrovački ekonomist Bajro Sarić. „U postojećem sustavu mirovinskih stupova, novi umirovljenici, čije će se mirovine formirati iz prvog i drugog stupa, imat će znatno manja primanja od postojećih koji ih dobivaju samo iz prvog stupa i automatski ostvaruju pravo na dodatak od 27 posto.“

Povećanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu nije opcija glasni su u svojem razmišljanju članovi Hrvatske stranke umirovljenika.„Svaki put kad bi bilo koja vlada najavila povećanje penalizacije prijevremenog umirovljenja dogodilo bi se suprotno. Ljudi bi odlazili u mirovinu prije nego li su planirali. Takva mjera nikad ne poluči dobar učinak.Protiv smo povećanja penalizacije. I ova sadašnja od 20 posto je visoka“, progovara Olga Muratti ispred Gradske organizacije Dubrovnik. „Jednako je kod produženja radnog vijeka – zar bi građani trebali iz radnog odnosa ravno u grob, pa im mirovina neće ni trebati!? Sve navedene mjere donesene su pod pritiskom, da bi zamazale oči. Sigurna sam da one neće rezultirati ničim dobrim za umirovljenike“, odrješito odgovara Muratti.

O mjeri sužavanja pogodnosti za stjecanje beneficiranog radnog staža progovorio je za Nportal Ivica Miletić, predsjednik Nezavisnog sindikata policajaca DNŽ: „Vjerujemo kako nas ova reforma neće dotaći. Prije dvije godine kolegama koji su zaduženi za uredski posao u potpunosti je ukinuta ova povlastica. Dirati se u nekoga tko je svakodnevno na terenu i suočava se sa nepredvidljivim te po život opasnim situacijama je apsurdno. Općenito, drugdje u Europi, upoznao sam se to na seminarima koje smo pohađali u okviru posla, npr. u Francuskoj poslodavcu je u interesu kvalificiranog radnika zadržati što dulje, a ne da ga se kao kod nas riješiti prvom prilikom. Mirovine su nam, za nekoga tko svoj čitav radni vijek služio na dobrobit društva, ionako smiješne.“

Kako umirovljenici u Hrvatskoj uistinu žive na ivici društva svjedoči činjenica da se za financijsku pomoć najčešće okreću svojim najbližima. Tek tada ulazimo u začarani krug.„Potrebna je najhitnija izmjena formule za usklađivanje mirovina i to na način da mirovine ne zaostaju za plaćama i troškovima života. Ako je plaća porasla s većim troškovima života, onda mora i mirovina jednako toliko. Matica i Sindikat umirovljenika traže i druge promjene npr. da bračni partner uz svoju može naslijediti barem 50 posto mirovine preminulog supružnika jer mu ostaju jednaki troškovi za život,u suprotnom postaju sirotinja, zalažemo se i za izgradnju umirovljeničkih domova s prihvatljivim cijenama - na smještaj se trenutno čeka i po nekoliko godina“, kazuje Gvozden.

Umirovljenici nisu građani trećeg reda, oni su dio zajednice i kao takvi uživaju jednak tretman, ako ne i olakšice. Kao pozitivan primjer Gvozden ističe princip Grada Dubrovnika i Dubrovačko – neretvanske županije gdje im se osim besplatne vožnje javnim prijevozom nude raznoliki društveni sadržaji, ali i financijska potpora. Svijest o potrebama pripadnika treće životne dobi kojih je na hrvatskom jugu po prilici šest do sedam tisuća na zavidnoj je razini. Međutim, spomenuto 'pada u vodu' sve dok se na nacionalnoj nivoudonose odluke čija posljedica je marginalizacija najranjivijih skupina, tim i propast društva jer ukupan kolektiv je snažan koliko i njegova najslabija karika.

„Nema nikakve sumnje da je postojeći mirovinski sustav neodrživ i sve manje vremena preostaje da se posve ne uruši i prema tome neophodne su i neodgodive njegove, rekao bih i radikalne reforme. Je li to povećanje drugog mirovinskog stupa ili uvođenje takozvane nacionalne mirovine za najsiromašnije teone koji nemaju nikakvih uvjeta za mirovinu, a prešli su 65. godina života što predlaže aktualna hrvatska Vlada, ne mogu procijeniti. Ono što je sigurno, unatoč stanovitim pomacima posljednjih godina, potreban je brži i veći rast BDP-a, snaženje realnog sektora, većeg zapošljavanja, racionalizacija, što uključuje i smanjivanje broja zaposlenih u javnom sektoru. Ono bi u konačnosti, ali ipak ne u kratkom roku rezultiralo snažnim povećanjem omjera između broja zaposlenika i umirovljenika. Za svaku, pa i dosta razvijeniju zemlju od Hrvatske to je teška zadaća. Posvuda su neravnoteže u mirovinskom sustavu. Pred nositeljima ukupne makroekonomske, socijalne i razvojne politike već su i bit će još veći izazovi koji se moraju prevladati radi postizanja nacionalne političke, ekonomske, socijalne i demografske stabilnosti na kojima se mora temeljiti održiv mirovinski sustav“, zaključuje dip. oec. Sarić.

 

Iva Dedo

Objavljeno u Vijesti

Dubrovački HDZ danas slavi 28. obljetnicu svog osnutka, a tim povodom članovi su se okupili u "Karaki", kavani u kojoj se 1989. održala osnivačka Skupština Gradskog odbora HDZ - a. Prisjećajući se početaka, u ovoj "kolijevci dubrovačkog ogranka Hrvatske demokratske zajednice" danas su proslavi nazočili prvi predsjednik GO HDZ - a Ivo Jelić, njegov nasljednik, aktualni predsjednik i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, član predsjedništva i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, župan Nikola Dobroslavić, ministrica Nina Obuljen Koržinek, saborski zastupnici Branko Bačić i Sanja Putica, državni tajnik Frano Matušić, gradonačelnici i načelnici s područja Dubrovačko - neretvanske županije, gradski vijećnici kao i mnogi članovi i simpatizeri.

Iako se osnivanje gradskog odbora trebalo održati u Klubu pomoraca, to ipak nije bio slučaj, jer je Uprava Kluba nekoliko sati prije početka Skupštine zabranila njezino, prije odobreno, održavanje u svojemu prostoru, a toga se danas prisjetio u "Karaki" prvi predsjednik općinske organizacije HDZ - a Ivo Jelić.

"Zbunjen sam kada vidim koliki ministri, saborski zastupnici pa i premijer i predsjednica dolaze u ovako jedan mali kafić. Sve se zapravo dogodilo slučajno i da nije bilo gospođe Spase koja je u Karake radila i gospara Boža Brajkovića, mi ne bi bili ovdje. Te 1989. kada smo sjedali u kutu Karake, gospar Božo nam je rekao da mu je kuhinja puna agenata koji traže da nas izbace. Gospođa Spase je tada rekla da smo njezini gosti i da ne radimo probleme. Imam lijepe uspomene na te dane, bilo mi je uzbudljivo. Htjeli smo da naš skup bude javan, zato sam uputio tadašnjoj jedinoj stranci komitetu SKH poziv da dođu na naše osnivanje. Zabranili su nam okupiti se u Klubu pomoraca i onda sam odabrao Karaku kao prostor osnivanja", kazao je Jelić.

Predsjednik Gradskog odbora HDZ - a, ujedno i dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako se u Karaki prije 28 godina okupila skupina hrabrih ljudi s jednim ciljem - slobodne i neovisne domovine.

"U Karaki su htjeli osnovati Hrvatsku demokratsku zajednicu. Ta ideja u to je vrijeme bila opasna, bili su okruženi brojnim skupinama od policije nadalje, ali nisu se bojali za svoje živote, bili su spremni sve žrtvovati za slobodnu i neovisnu domovinu", naglasio je Franković.

Nakon druženja u Karaki uslijedila je tradicionalna zajednička fotografija ispred Crkve svetog Vlaha i druženje u Gradskoj kavani.

 

Leona Rašica

 

Objavljeno u Dubrovnik

Dubrovački HDZ danas obilježava 28. obljetnicu osnutka, a tim povodom jutros su kod Spomen križa na Boninovu položeni vijenci u sjećanje na sve one koji su život položili za domovinu.

"Danas se u sklopu ove obljetnice prisjećamo svih poginulih branitelja i njihovih obitelji. Bez njihove dragovoljne žrtve danas ne bismo imali slobodnu i suvremenu Hrvatsku. Stoga u branitelje trebamo ubrojiti sve one domoljube koji su na bilo koji način izložili sebe i svoj život, darovali svoje zdravlje i bili spremni podnijeti najteže žrtve za slobodu svoje domovine. Danas im svima trebamo reći veliko hvala. Vjerujemo da je ono za što su se oni borili nešto veliko i da to trebamo čuvati i prenositi novim naraštajima. Trebamo znati istinu i ne smijemo odustati od njezine obrane, vjerujući da nas samo ona može osloboditi", kazao je katedralni župnik don Stanko Lasić koji je predvodio molitvu.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik

U Arheološkom muzeju Narona u Vidu otvorena je izložba Vid Vidu - kameni spomenici darovani arheološkom muzeju Narona
Postav kamenih spomenika autora Tonija Glučine, ravnatelja muzeja, donirali su mještani Vida i Komina od njegovog otvorenja 2007. do 2017.
Mr. sc. Toni Glučina, kazao je da je ovo posljednja izložba u sklopu obilježavanja desete godišnjice Arheološkog muzeja Narona, ali prva u nizu donatorskih.
Postav obuhvaća kamene nalaze. Izložbom se želi pokazati razvoj Vida od antičke Narone, od jednog trgovišta od kojeg je kasnije nastala kolonija, značajna urbana aglomeracija jugoistočnog Jadrana, pa do napuštanja tog grada i nastajanja ruralnog pa opet urbanog mjesta. Nalazi koji su nekad bili žrtvenici posvećeni bogovima, postali su korita za napoj svinja, a danas su muzejski eksponati. Tu je i jedna urna u kojoj je sa svim počastima svečano pokopan pokojnik, koja je završila kao pojilica u kokošinjcu, a danas i ona postaje muzejski primjerak – rekao je Glučina.

Ravnatelj se u prigodnom govoru zahvalio donatorima slika i kamenih spomenika kojima su podijeljeni i simbolični pokloni.
Izložbu je financiralo Ministarstvo kulture RH, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Metković, a može se posjetiti do 12. veljače 2018.

Nino Erceg

Objavljeno u Metković
Stranica 1 od 2

Nportal

Izdavač publikacije: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing

Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)

Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3, dana 27.01.2016. god. MBS: 090004038, MB 01657844
OIB 84003986390, Račun otvoren u Addiko banci
IBAN: HR7825000091101059527

Sjedište: Vukovarska 26/4, 20000 Dubrovnik