nportal
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Četvrtak, 02 Studeni 2017

Svake se godine 18. studenog obilježava kao Dan sjećanja na vukovarsku žrtvu, jer je tog dana 1991. Vukovar pao. Program je više - manje jednak. Političari, koji 364 dana u godini ne znaju za Vukovar i njegove probleme, tada se sjate u grad - heroj, održe prigodničarske govore i polože vijence. Zagrepčani, pak, noć uoči datuma pada grada pale svijeće na kilometrima dugoj Aveniji Vukovar. Riječ je o tisućama lampaša koji izgore, a djelatnici Čistoće potom ih otpreme na otpad. Stoga je Zagrepčanka crnogorskog podrijetla Radmila Vojnović shvatila kako je to besmisleno, jer je riječ o tisućama kuna koja se bacaju u vjetar, a zna i da je Vukovar grad u kojem je do posla nemoguće, te je velik broj socijalnih slučajeva. Na Facebooku je pokrenula inicijativu Srcem za Vukovar u kojem sugrađane poziva da, umjesto na svijeće, novac ove godine potroše malo racionalnije.

Mrtvi se neće ljutiti

“Dakle, radi se 18.11. danu kada će se svi sjetiti Vukovara i kada će diljem Vukovarske u Zagrebu paliti svijeće. Na 1 metar idu 2-4 svijeće. koje koštaju 20-40 kn, ovisi gdje se kupe. Hajmo ove godine, umjesto tih svijeća za mrtve (kojima bi mislim isto bilo draže da nisu uzalud ginuli i da njihovi živi u Vukovaru danas nisu GLADNI), umjesto svijeća kupiti nešto za socijalnu samoposlugu u Vukovaru. Brašno, ulje, konzerve, bilo što… (na sve što želite poslati staviti srce flomasterom) i kad vojska krene dolje na mimohod, to lijepo utrpati u kamione i poslati Vukovarcima. Svijeće uz vukovarsku jesu pijetet, ali više bih voljela vidjeti ljude s nečim u rukama za žive. Mislim da se mrtvi zbog toga nimalo neće ljutiti. Jer za sve ovo danas se sigurno nisu borili i poginuli. Naravno, ne moramo se ograničiti samo na Zagreb. Dapače, mislim da bi ova ideja bila pozdravljena i u Dubrovniku, i u Splitu i u Rijeci ili bilo kom drugom gradu… što mislite?”, napisala je Radmila Vojnović u Facebook grupi koju je osnovala.

Izvor: 100 posto.hr

Nportal

Objavljeno u Vijesti

S početkom zimskog računanja vremena, kod mnogih se u dušu usele sjeta i sivilo. Kod nekih to nije obično neraspoloženje izazvano manjkom dnevne svjetlosti - kod nekih je to sezonska depresija, poznata kao SED, prenosi b92.net.

Ovaj poremećaj raspoloženja izaziva niz simptoma, uključujući i predugo spavanje, čežnju za hranom bogatom ugljikohidratima i debljanje. 

Pošto se razlikuje od kliničke depresije, koja najčešće dovodi do nesanice i gubitka apetita, SED se miješa sa drugim "lakšim" poremećajima ponašanja, a u stvari je samo različita verzija iste bolesti. 

"Ljudi koji imaju SED su podjednako bolesni kao oni koji pate od kliničke depresije", kaže Brenda Memehon, psihijatrica pri Sveučilištu u Kopenhagenu. 

Međutim, važno je istaći da postoji i mnogo oblika poremećaja raspoloženja koji se također javljaju u periodu jeseni i zime te imaju slične epizode kao SED, ali se ne svrstavaju u kliničku depresiju. 

Nije utvrđeno zašto se SED javlja, ali postoje sumnje da je povezan sa evolucijom. Oko 80 posto onih koji pate od ovog poremećaja su žene, naročito mlađe, dok se kod starijih simptomi mogu izgubiti. 

"Kako utječe na veliki dio populacije, mnogi istraživači misle da je SED posljedica čuvanja energije u prošlosti", kaže Robert Levitan, profesor Sveučilišta u Torontu. 

"Prije deset tisuća godina, za ledenog doba, ova biološka tendencija usporavanja tijekom zimskog doba bila je korisna naročito za žene u reproduktivnom periodu,  jer trudnoća zahtijeva dosta energije. Međutim, sada smo društvo koje funkcionira 24 sata dnevno i od nas se očekuje da smo svo vrijeme aktivni, što može biti vrlo naporno. Međutim, ne možemo saznati koliko ljudi osjeća simptome SED-a." 

Kod čovjeka nogi biološki sistemi uvjetuju motiviranost, energičnost i organiziranost. Poznato je da dopamin i norepinefrin igraju ključnu ulogu u pogledu toga kako se budimo. Također, utvrđeno je da se melatonin, hormon koji kontrolira san, kod ljudi s ozbiljnim oblikom SED-a luči u pogrešno vrijeme tijekom dana. 

Od značaja je i seratonin, neurotransmiter koji regulira raspoloženje. Sve je više dokaza da je serotonin pod direktnim utjecajem dnevnog osvjetljenja. Naime, kad svjetlost padne na ćelije mrežnice u dnu oka, one šalju signal u dio mozga koji integrira različite osjetilne spoznaje sa kontrolom biološkog sata. Također, on je povezan sa drugim dijelom mozga iz kog potiču svi receptori seratonina u mozgu. 

Pošto zimi imamo manje dnevnog svjetla, ova mreža se ne aktivira dovoljno često, pa kod nekih ljudi dolazi do drastičnog pada seratonina, što povećava šansu za nastankom epizode depresije. 

Međutim, u nekim narodima zabilježen je iznenađujuće mali broj slučajeva ovog poremećaja, a među njima su i Islanđani. 

"Oni kao da su genetski zaštićeni od SED-a", kaže Levitan. 

Za ljude iz SED spektra postoji mnogo lijekova, a najpopularnija je terapija svjetlošću, kojom se umjetno stimuliraju neurotransmiteri u mozgu. 

Također, jako je važno za ljude s ovim poremećajem izbjeći previše spavati i ranije ustajati.

 Nportal

Objavljeno u Zdravlje

U organizaciji Pomorske športske udruge 'Peliška jedra' iz Orebića sljedećeg vikenda bit će organizirana  1. Pelješka regata krstaša. U dva dana neprekidno će se jedriti će cca 60 nautičkih milja  od  Orebića gdje je start u subotu u 12.00 sati, zatim oko cijelog otoka Korčule pa nazad u Orebić.  Vrijeme u kojem krstaši moraju doći u cilju je ograničeno i to do nedjelje 5. studenog do 17.00 sati . Tri prvoplasirana krstaša dobiti će  pehare. Prijave za regatu primaju se do 3.studenog 2017.

Izvor: Markopolosport.net 

Nportal

Objavljeno u Vijesti

Simpozij "700 godina ljekarništva u Dubrovniku" u organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva i u suradnji s Franjevačkim samostanom Male braće i ZU Ljekarnom Dubrovnik pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva RH, Ministarstva kulture RH, Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika bit će održan u petak, 10. studenoga 2017. u staroj franjevačkoj ljekarni. Središnji će dio biti svečana akademija 11. studenog u 11 sati u Kazalištu Marina Držića. Tijekom simpozija održat će se predavanja „Razvoj zdravstva u Dubrovniku" (Stella Fatović-Ferenčić), „Prvi zapisi o Dubrovačkom franjevačkom samostanu" (Zoran Perović), „Lokacije rada i neki važniji eksponati Ljekarne Male braće" (fra Stipe Nosić), „Istaknuti franjevci ljekarnici u Dubrovniku" (fra Josip Sopta), „Hospitali milosrđa u Dubrovniku" (Rina Kralj-Brassard) i „Ljekarništvo Dubrovnika od 13. do 18. stoljeća" (Neda Kovačić). Nakon stanke dat će se osvrt na važnost donacija lijekova u Dubrovniku za vrijeme Domovinskog rata s predavanjima „Doprinos Samostana Male braće u skrbi za potrebite" (fra Josip Sopta), „Ljekarna Caritas u Dubrovniku" (Pavica Obuljen) i „Donacije lijekova Općoj bolnici Dubrovnik" (Ljiljana Betica). U završnom dijelu simpozija bit će predstavljena predavanja „Kako je nastala Ljekarna Dubrovnik (1946.–1966.)" (Ivica Orešković) i „50 godina rada ZU Ljekarna Dubrovnik i pogled u budućnost" (Marija Bagović Lučić). U 21 sat u crkvi Male braće održat će se koncert.

Izvor: Franjevački samostan Male braće

Nportal

Objavljeno u Dubrovnik
Četvrtak, 02 Studeni 2017 18:16

Na Koločepu uređene pješačke staze

Grad Dubrovnik je putem svog Upravnog odjela za promet proveo radove uređenja pješačkih staza na otoku Koločepu na nekoliko lokacija. Tako je na 220 metara dugoj dionici od područne škole do groblja uređena i betonirana pješačka staza u cijeloj širini, kao i staza na predjelu Placet ukupne dužine 50 metara. Izvedeni su i radovi sanacije nastalih oštećenja betonske pješačke staze na potezu od Gornjeg do Donjeg Čela. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 220 tisuća kuna s PDV-om.

Izvor: Grad Dubrovnik

Nportal

Objavljeno u Dubrovnik

Policija je objavila nestanak Petra Mijića, te ovim putem poziva građane da svaku korisnu informaciju o nestalom jave Policijskoj postaji Metković na broj 192 ili 020 444 222.

Mijić je zadnji put viđen u crnoj majici dugih rukava, crnim hlačama i bijelim tenisicama. Visok je 180 centimetara, smeđe kose i smeđih očiju te je srednje tjelesne građe. Rođen je u Metkoviću 1991. godine.

PU dubrovačko-neretvnska

Objavljeno u Vijesti

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković donio je novi Zaključak o uvođenju povlaštene cijene karte studentima dubrovačkih visokoškolskih ustanova za korištenje usluga javnih ustanova u kulturi Grada Dubrovnika, a kojim će im ulaznice u kulturne ustanove poput kina i kazališta te ulaznice na gradske zidine uz predočenje „iksice“ biti dostupne bez naknade.

Povlaštena cijena karte u potpunosti zamjenjuje tehnološki zastarjelu Studentsku kulturnu karticu uvedenu još 2006. godine. Stoga je Grad Dubrovnik, a prema prijedlogu Sveučilišta u Dubrovniku korištenje ovih usluga, a sukladno praksi drugih visokoškolskih ustanova, vezano uz „osobnu kartu“ svakog studenta - studentsku iskaznicu ili tzv. iksicu.

Međutim, praktična primjena odluke donese u rujnu ove godine izazvala je negodovanje dijela studenata koji nemaju prebivalište u Gradu Dubrovniku niti Dubrovačko-neretvanskoj županiji iz razloga što su za ulaznice u muzejske i galerijske ustanove, koje su žiteljima naše županije besplatne, morali plaćati definirani iznos od 10 kuna.

Gradska uprava odlučila je reagirati na iskazane kritike te je postavljen novi model kako bi se svi studenti u svojim pravima izjednačili te kako studenti koji upravo Dubrovnik biraju kao mjesto stjecanja visokog obrazovanja ne bi bili u nepovoljnijem položaju. - „U našem je interesu sustavno razvijati Dubrovnik kao sveučilišni grad i omogućiti svim našim studentima upoznavanje bogate kulturne ponude grada, ali i sadržajno ispunjavane njihovog slobodnog vremena. Odluka koju smo prvotno donijeli imala je značajni nedostatak što nije sve studente stavila u jednaki položaj. Kao gradonačelnik Grada Dubrovnika želim se zahvaliti svim studentima koji su nas upozorili na propuste u toj odluci te im ponuditi iskrenu ispriku ako su se zbog toga osjetili manje dobrodošlim u naš grad“, kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Novim zaključkom svim  studentima Sveučilišta u Dubrovniku, RIT Croatia i Međunarodnog sveučilišta u Dubrovniku (DIU) omogućuje se besplatno korištenje usluga javnih ustanova u kulturi kojima je osnivač Grad Dubrovnik te Društva prijatelja dubrovačke starine (ulaznica na gradske zidine). Korištenje  navedenih usluga studentima je potpuno besplatno uz predočenje važeće studentske iskaznice (''iksice'') u vrijeme trajanja akademske godine, odnosno od početka listopada do kraja lipnja.

Izvor: Grad Dubrovnik

Nportal

Objavljeno u Dubrovnik
Četvrtak, 02 Studeni 2017 17:11

DAN KAD JE POGOĐENA PEKARA 'ORLANDO'

Na današnji dan, 2. studenog 1991.bio je još jedan težak ratni dan. Neprijateljska JNA  suradnji sa srpsko-crnogorskim rezervistima je razarala cijeli Dubrovnik, poglavito predjele Lapad i Gruž. Izgorilo je brodogradilište u Mokošici.

Pogođena je i pekara „Orlando“, koja je opskrbljivala građane svo vrijeme napada na grad. Tog dana opskrba kruhom je prekinuta, ali su oštećenja brzo sanirana, pa su pekari nastavili s proizvodnjom. Radnicima pekare „Orlando“ su ljudi silno zahvalni jer su svih ratnih mjeseci neumorno radili i time prehranili Dubrovnik.

Tijekom noći granatirani su Lapad, Gruž i Mokošica. Agresor je radio ono što je najbolje znao:  pljačkao i palio kuće na Donjem i Gornjem Brgatu.

Dio teksta: Grradoplov

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Vremeplov

Nacionalna valuta u političkom, ali i u emotivnom smislu percipira se kao simbol nacionalne neovisnosti, samostalnosti i tradicije. Zbog toga uvijek postoji doza animoziteta, u većoj ili manjoj mjeri, ili otpora prema njezinoj zamjeni s nadnacionalnom valutom poput eura. Hrvatska se u društvu članica Unije nalazi već četiri godine. Mada je na snazi još uvijek hrvatska kuna, prema najavama premijera Plenkovića i guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, to uskoro neće biti slučaj. Naime, prije nekoliko dana predstavljena je „Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj“ prema kojoj bi Lijepu našu ova valutna promjena mogla zateći i prije 2022.

Dubrovački ekonomist Bajro Sarić za čitatelje Nportala prokomentirao je moguće posljedice uvođenja eura kao službene hrvatske valute.

"Najprije treba reći da naša zemlja još uvijek niti po jednom kriteriju, utvrđenom maastriškim sporazumom iz 1992. zasad u kratkom roku, nikako ne kraćem od tri godine, ne može kunu zamijeniti eurom. Naime, najprije je potrebno ispuniti određene kriterije pa tako inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom, proračunski deficit treba biti ispod 3 posto BDP-a, javni dug ispod 60 posto BDP, dugoročne kamate ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama, a zemlja mora zadovoljiti i kriterij stabilnosti tečaja, koji podrazumijeva sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu. Da bi se tim kriterijima udovoljilo, odnosno postigli svi preduvjeti, potrebna je relativno brza prilagodba svih sastavnica hrvatske ne samo makroekonomske politike, nego i ostalih politika i praksi, što uključuje i pravosudni sustav, međunarodne odnose i socijalnu, pa i razvojnu politiku. Dakle, potrebna je znatno brža provedba već utvrđenih smjerova reformi, pa i donošenje niza novih, kao i usklađivanje odgovarajuće zakonske regulative, što dalje znači da se normativni, deklarativni i programski dio mora pretočiti u praksu, u život svih sudionika, od realnog i javnog sektora do 'običnih' građana“, tumači Sarić.

Navedeno, tvrdi Sarić, treba se odviti sa svrhom ubrzanja ukupne razvojne dinamike, zaustavljanja i preokreta u negativnim trendovima, osobito demografskim i regionalnim neravnotežama, kojima je i hrvatska država i društvo, od samostalnosti naovamo stalno, u većoj ili manjoj mjeri izloženo.

„Posljednjih godina razvidni su, prije svega gospodarski pomaci, izlazak iz recesije i poboljšanje životnog standarda, ali to je još uvijek jako sporo, neravnomjerno distribuirano i objektivno gledano, u usporedbi s ostalim tranzicijskim članicama Europske unije stvarno i zaostajemo, jer su nas sve, osim Rumunjske pretekle. Neovisno od toga kada će se uvesti euro u Hrvatskoj, mi moramo, zbog nas samih, dakle svih stanovnika i ostvarenja privlačnosti življenja i demografske obnove rasti po znatno većim stopama ne samo u BDP-u, nego u drugim ekonomskim i socijalnim pokazateljima, a prirodne, stvorene i demografske pretpostavke za to uistinu i postoje“, kazuje Sarić.

Uvođenje eura kao službene valute, ističe, imat će i koristi pa će se tako na prvom mjestu ukinuti valutna klauzula i rizik koji je prouzročio štetu gospodarstvu, osobito onom proizvodnom, a ništa manje ni stanovništvu.

„Pripadnost eurozoni vuče sa sobom i pad kamatnih stopa, smanjenje rizika koji se ugrađuje u kamatne stope, čime se osiromašuje i gospodarstvo i stanovništvo, a bogate banke, koje su mahom u stranom vlasništvu i izvlače dobiti iz zemlje po tom temelju. Koristi eura kao hrvatske valute bi svakako trebali biti niži transakcijski troškovi, a zacijelo bi se poboljšala i ulagačka klima, što značajno pridonosi i povećanju BDP-a i razvitku uopće, dakle ne samo kvantitativno ili brojčano, nego i u kvaliteti i optimalnom korištenju svih hrvatskih resursa“, naglašava dubrovački ekonomist.

Kao negativnosti koje prate uvođenje eura kao službene valute Sarić ukazuje na gubitak monetarne samostalnosti i njezino prenošenje na europsku monetarnu uniju, što u nekim pojedinostima s obzirom na hrvatske posebnosti može biti i loše.

„Ukoliko se proces usklađivanja tečaja kune s eurom, koji traje dvije godine, ne izvede učinkovito i bez većih tečajnih nestabilnosti, prijeti opasnost i povećanja cijena izraženih u eurima, a to je zadaća prije svega Hrvatske narodne banke pa i ostalih ekonomskih i socijalnih politika. Pojavit će se i troškovi takozvane konverzije i uplata Europskoj središnjoj banci /ECB/. Promatrano s lokalne, dubrovačke sredine koja je kroz turizam i pomorstvo izvozno usmjerena, to će svakako olakšati sve financijske transakcije, poboljšati ukupnu europsku predodžbu i konkurentnost, ali samo pod uvjetom da ponudimo vrijednost za novac, "value for money". Osobno mislim da više nećemo ubirati rentu na bogomdanoj povijesnoj i prirodnoj baštini, morat ćemo se puno više potruditi da zaradimo jednako kao što činimo sada i svjestan sam da se to neće baš svima dopasti“, priča Bajro Sarić.

Neke su zemlje ulaskom u Europsku uniju vrlo brzo prigrlile euro, a Sarić je mišljenja da su posljedice konverzije na ekonomskom planu u tim državama sigurno bile pozitivne, a pogotovo u manje razvijenim zemljama eurozone. Međutim, posljednjih godina, jačanjem konzervativnih i desnih političkih opcija u porastu je nostalgija, pa i mjestimice bunt protiv eura u "svojem" državnom ili nacionalnom prostoru, čak i kod najrazvijenijih zemalja.

„Podosta Nijemaca 'kuka' za markom, Talijana za lirom, Francuza za frankom i sl. i uvjerenja su da bi im bilo bolje sa svojom valutom. Ne mogu precizno izračunati bili im bilo još bolje s vlastitom valutom, jednako kao što je nemoguće točno predvidjeti hoće li Hrvatima biti bolje s eurom ili kunom. Navedene pretpostavke upućuju na to da će biti bolje, ali kakva će budućnost 'ispasti' s obzirom na golem broj nepredvidljivih varijanti ipak je skopčana s neizvjesnostima na koje ljudi teško i mogu utjecati unatoč najboljim nakanama“, kazuje Sarić.

Koristi od uvođenja eura kao službene hrvatske valute i ravnopravno članstvo u europskom monetarnom sustavu, zaključuje Sarić, bit će veće od troškova, ali tek pod uvjetom suvisle i razvojno usmjerene ukupne hrvatske ekonomske, socijalne i razvojne politike. Ali, i na kraju od nas samih ili točnije rečeno onih koje biramo da nas zastupaju ovisi hoće li nam Europska unija biti mati ili maćeha.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Hrvatska

Iz Elektrojuga javljaju kako će zbog planiranih radova sutra bez struje biti mjesto Krstac, dio naselja uz JTC od Trgovišta do Flaminga i Tupina od 8. 15 do 15.30. Također, zbog planiranih radova bez struje će biti i Gornje Čelo na Kalamoti od 8. 00 do 15.30.

 

Nportal

Objavljeno u Vijesti
Stranica 1 od 3

Nportal

Izdavač publikacije: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing

Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)

Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3, dana 27.01.2016. god. MBS: 090004038, MB 01657844
OIB 84003986390, Račun otvoren u Addiko banci
IBAN: HR7825000091101059527

Sjedište: Vukovarska 26/4, 20000 Dubrovnik