nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Srijeda, 08 Studeni 2017

Vaterpolski klub Jug Croatia osiguranje pobijedio je beogradski Partizan u utakmici 2. kola LEN Lige prvaka uvjerljivim rezultatom 16:5. Jugaši su krenuli s čvrstom igrom od samog početka te su sve do sredine druge četvrtine vodili rezultatom 5:0. U Jugovoj ekipi golovima su se najviše iskazali Renzuto i Lozina koji su postigli po četiri zgoditka, Fatović ih je postigao tri, Ivanković dva, dok su Macan, Garcia i Rašović zabili po jedan. Za ekipu Partizana golove su dali Andrejević (2) te Kasum, Lazić i Vučinić po jedan.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Sport

Salih Mekić poginuo je nesretnim slučajem 08. studenog 1991.u Dubrovniku, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a. Pokopan je na muslimanskom groblju na Boninovo u Dubrovniku.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Branitelji

Jadranka Šimunović počela je s volonterskim radom u Metkoviću kao mlada aktivistica Crvenog križa. Dolazi studirati u Dubrovnik te volontira kao turistički vodič za naše iseljenike u Matici iseljenika Hrvatske-Dubrovnik i u Dubu, Društvu prijatelja prirode, najstarijoj ekološkoj dubrovačkoj udruzi, gdje je radila kao tajnica 12 godina.

Tijekom proteklih 40 godina nekoliko vladinih neprofitnih i nepolitičnih ekoloških udruga za djecu, mlade i odrasle : Omblu, Klub prijatelja Lokruma, Eko Ombliće, Eko centar Zeleno sunce, Mokošica. Prije 17 godina otvorila je prvi Zeleni telefon Eko fon u Dubrovniku.

U naselju Nova Mokošica, Šimunović je osmislila Eko park Omblu, Chalistenic park i Mediteranski vrt. Uz pomoć Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije ima namjeru otvoriti Multimedijalni centar za djecu i mlade Mokošice pod nazivom Zelena Ombla.

Jadranka Šimunović izabrana je 2014.među prvih nekoliko humanitarki Dalmacije. Dobitnica je raznih nagrada i priznanja, a dva puta je nominirana za Eko Oscara RH.
 Najveća radost joj  je volonterski rad s djecom i mladima Mokošice okupljenih u udruzi Eko-Omblići i Zeleno Sunce koji su također dobitnici brojnih nagrada, priznanja i pohvala!

Ove godine, naša poznata ekoaktivistica proslavila je 40 godina svog volonterskog djelovanja. Želimo joj još puno volonterskih akcija i uspjeha u njezinom humanitarnom radu.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Lifestyle

Empatija, solidarnost, proaktivnost samo su neke od vrijednosti koje se ogledaju u volonterstvu. Ono je neophodno u izgradnji poticajnog društva svjesnog potreba svojih članova, ponajprije kroz razvojkulture kritičkog mišljenja. O aktivizmu mladih, stanju civilnog društva u Dubrovniku porazgovarali smo s voditeljicom Volonterskog centra Dubrovnik Anjom Marković, a naše čitatelje provela je i kroz ovogodišnji program Festivala Treće uho.

Kada ste se upustili u volonterske vode?

Rodila sam se i stasavala još u onoj bivšoj državi u kojoj su nas učili da je dobro pomagati starijem, pripaziti na djecu. Sve su to oblici ponašanja koji potiču empatiju i solidarnost. Taj način razmišljanja bio mi je vrlo prirodan. Pomagala sam susjedima, ali nikada to nisam nazivala volonterstvom jer taj termin nije tada ni postojao. Došavši u Dubrovnik i radeći u avijaciji, prikupila sam dosta iskustva na putovanjima i kod mene se ponovno javila želja za aktiviranjem u lokalnoj zajednici i pomaganjem. Godine 2010. osnivao se Volonterski centar, a iz vlastite potrebe i znatiželje priključila sam se i potpuno se oduševila volontiranjem.

Koliko su mladi po Vašem mišljenju aktivni, što vide kao nedostatke društva koje bi volontiranjem htjeli popraviti?

U zadnjih mjesec dana pozitivnije gledam na takve stvari. U Hrvatskoj stanovništvo jako malo volontira, to je samo 1,8 posto ljudi, dok je, primjerice, u Engleskoj 27 posto osoba koji se time bave. Kao društvo imamo tu puno prostora za rast, a, gledajući iz nedavno provedenog projekta „Dubrovački mladi aktivno sudjeluju“ i svjedočeći kako su se mladi zagrijali za teme, kako su se pripremili za pitanja na simuliranoj sjednici Gradskog vijeća, vidjeli smo da su kvalitetno i problemski razmišljali. Trebaju se stvoriti dobri preduvjeti, poštivati mlade te im pružiti mogućnosti da primjene vlastiti razum i kritičko promišljanje. Ako krenemo od raznih aktera u društvu - reklama, formalnog obrazovnog sustava, oni na mlade gledaju kao na krajnje korisnike, nekoga tko treba tek reproducirati ono što dolazi što mu se iznosi, a to sigurno nije modus koji podržava kritičko mišljenje. Kad se jednom stvore te prilike, mladi pokazuju sjajne potencijale. Problem je kada misle da nema smisla i da se ne može. Mladi kada razmišljaju o budućnosti vide jednu jako lošu sliku u ekonomskom smislu, ali i po pitanju utjecaja na vlast. Kod obrazovnog sustava problematično je što profesori ne ohrabruju nikakvo izazivanje onoga što govore. Mladi čovjek ne može odjednom početi debatirati kada je 12 godina učen da ne smije ništa preispitivatii kritički razmišljati. Ne budemo li ulagali u mlade, možemo očekivati razglednice iz inozemstva.

Koje vrijednosti mladi prepoznaju u volontiranju?

Ako se volontiranje dobro organizira, a tome težimo, ono potiče samoovisnost i proaktivnost. Financije su u ovom civilnom sektoru uvijek oskudne pa se jako dobro naučimo snalaziti. Volontiranjem se gradi društvena mreža, mladi se osjete bogato jer ne mogu davati nešto ako prethodno ne osjete da to nešto i imaju. Stvaraju se i nova znanja, mreže poznanstava, a ne bi bilo prvi put ni da su našli nove poslove ili sklopili brakove. Volontiranje je poligon u kojem se može učiti na drukčiji način od formalnog obrazovanja.

Kakvim biste ocijenili razinu građanskog aktivizma u Dubrovniku?

Kada se govori o civilnom društvu najvidljiviji je angažman građanskih inicijativa koji je vrlo važan, a za njega je potrebno imati i određenu vrstu financijske neovisnosti. Takav oblik trebao bi biti korektiv vlasti. Međutim, civilni sektor obuhvaća puno više od toga. To je cijeli niz usluga koje su partnerske državi, od onih za oboljele od multiple skleroze, Alzheimera, djeci s „posebnim potrebama“. Civilno je društvo ipak aktivnije nego što se na prvi pogled čini. No još uvijek postoji velika distanca. Potrebno je da se ljudi više uključuju, ali i da se postigne prepoznatost „odozgor“. Donose se nove strategije, međutim, financijski udio koji se za taj segment izdvaja ne raste. Ulaganje u volontere je nužno, njihov se rad ne plaća, ali on nije besplatan. Treba s druge strane ponovno pokrenuti žar i želju za učenjem kod djece, ona stalno pitaju „zašto“ i idealni su za učenje. Upravo to mi pokušavamo u Volonterskom centru.

Čime pokrenuti mlade, ali i društvo u cijelosti?

Za početak ključna je kvalitetna suradnja sa školom jer se ipak u njoj mladi okupljaju. Sada se, primjerice, u Centru za mlade kreira lokalni program za mlade. To je dobra početna točka, formirale su se fokus grupe, pitalo se mlade što vide kao problem. Sve će to biti pretočeno u dokument koji će biti obvezujući za Grad. Potrebni su mali uspjesi koji se kasnije dijele i prepričavaju te predstavljaju dobar start.Postoji koncept koji se primjenjuje u Indiji i zove se „design for change“. Jedna se majka, dizajnerica u Indiji šokirala kada je vidjela koliko je njezino dijete u školi imalo marginalni utjecaj i samo reproduciralo ono što su je učili. Proširila je cijeli proces dizajnerskog razmišljanja na dječju perspektivu i tako djeca biraju sama teme, kako će nešto sami uraditi, riješiti, a uspjesi su izvrsni. Tek se tada pokazalo koliko djecu, a onda i mlade, potcjenjujemo i koliko ona mogu napraviti kada im se odrasli ne petljaju. Savjet za mlade pri Gradskom vijeću dobra je prilika za njihovo uključivanje. To je mjesto političkog utjecaja mladih gdje se oni mogu baviti temama koje ih zanimaju.

Što nas očekuje na ovogodišnjem festivalu „Treće uho“?

Ove godine na repertoaru je BiH. Ona nam je zanimljiva jer donosi stranu kulturu, a koja nam je opet donekle bliska. U programu smo stavili naglasak na ono što inače nije vidljivo i unijeli dozu interakcije s publikom. Kao i svake godine odabrali smo filmove i to dokumentarni film o sevdahu, „Dom za vješanje“ Emira Kusturice, „Na putu“ Jasmine Žbanić i „Epizodu u životu berača željeza“ Danisa Tanovića. Edukativna komponenta nam je jako važna pa smo pripremili i „pub“ kviz. Festival počinje u petak pripovijedanjem bajki iz BiH za djecu Jasne Held. Subota donosi Radionicu za mlade o kritičkom promišljanju povijesnih događanja, panelom „Politike pomirenja: (is)korak od prošlosti prema budućnosti“, uvečer je u Gradskoj knjižnici izložba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu. U nedjelju ćemo se okušati u umijeću razvlačenja kora na radionici bosanske kuhinje, a u Umjetničkoj galeriji ćemo upriličiti službeno otvorenje festivala kroz spoj poetske večeri Naide Mujkić i Mirze Okića s učenicima Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Ponedjeljak donosi niz zanimljivih predavanja kroz koje će se istaknuti poveznice Dubrovačke Republike i Osmanske Bosne. Program završava u nedjelju programom u Centru za mlade gdje će svoja iskustva o društvenom poduzetništvu s nama podijeliti Omladinski kulturni centar Abrašević iz Mostara.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Vijesti

Vodovod Dubrovnik uputio je obavijest o rasporedu cisterni za područja na kojima se voda ne preporuča za piće zbog zamućenja izvorišta Palata.

DANAS:

od 14.00 do 15.00 sati Štikovica (riva)

od 15.00 do 16.00 sati Zaton Mali (kod vrtića)

od 16.00 do 17.00 sati Zaton Veliki (riva)

od 17.00 do 17.30 sati Trsteno

od 17.30 do 18.00 sati Brsečine

od 18.00 do 20.00 sati Orašac (ispred prostorija DVD-a)

SUTRA:

od 08.00 do 09.00 sati Štikovica (riva)

od 09.00 do 10.00 sati Zaton Mali (kod vrtića)

od 10.00 do 11.00 sati Zaton Veliki (riva)

od 11.00 do 11.30 sati Trsteno

od 11.30 do 12.00 sati Brsečine

od 12.00 do 14.00 sati Orašac (ispred prostorija DVD-a)

 

Voda će se sutra dijeliti stanovnicima Elafita prema sljedećem rasporedu:

od 11.00 do 12.00 sati Koločep, Donje Čelo (na mulu)

od 12.00 do 13.00 sati Koločep, Gornje Čelo (vrh Počivala)

od 12.00 do 13.00 sati Lopud (Obala Ivana Kuljevana)

od 13.00 do 14.00 sati Suđurađ (na rivi)

od 14.00 do 15.00 sati Šipanska Luka (ispred trgovine)

 

Nportal

Objavljeno u Vijesti

Kuća arhitekture Oris poziva vas na Vikend s Orisom čiji program uključuje otvorenje dviju izložbi te izlaganja i diskusiju. Izložit će se crteži Álvara Size i njegove pokojne supruge, umjetnice Marije Antónije Siza te izložba Kontinuitet modernosti, fragmenti hrvatske arhitekture od modernizma do 2010. Otvorenje obje izložbe održat će se 10. studenog u 19 sati u predvorju kino dvorane Visia (Poljana Paska Miličevića 4). Glavno događanje Vikenda s Orisom bit će izlaganja i diskusije na temu Modernizam: (ne)priznato nasljeđe, koje će se održati 11. studenog u 11 sati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik (Ul. Frana Supila 23). Sudionici izlaganja i diskusija su Nebojša Adžić, Božo Benić, Lidija Butković Mićin, Joško Miklo, Maroje Mrduljaš i Dinko Peračić.

Podsjetimo Kuća arhitekture Oris od 2000. godine organizira Dane Orisa - manifestaciju na kojoj se susreće tisuća arhitekata iz Hrvatske, njoj susjednih zemalja i šire. Simpozij je u Zagrebu dosada ugostio oko tri stotine arhitekata relevantnih na svjetskoj razini, organizira, a nastao je na uspjehu poznatoga časopisa za arhitekturu “Oris” koji izlazi već gotovo dva desetljeća.

Nportal

Objavljeno u Dubrovnik

Ogled 2. kola LEN Lige prvaka između Juga CO i Partizana na rasporedu je danas, u srijedu, s početkom u 18.15 sati. Trener Partizana Stefana Ćirića uoči današnje utakmice kazao je: „Dolazimo kod vice-prvaka Europe te nam ova utakmica može biti samo jedan motiv više da protiv takve ekipe pružimo maksimum, da se izborimo za što bolji rezultat te da se kvalitetno pripremimo za sljedeći susret u Regionalnoj ligi koji nam dolazi već u petak, kada idemo u Budvu. Protiv svih momčadi u Ligi prvaka ćemo pokušati raditi ono što smo napravili OSC-u u 1.kolu, a to je da namučimo velikane te da pokušamo osvojiti koji bod, dok je u Regionalnoj ligi cilj borba za Final four.“

Izvor: Jug.hr

Objavljeno u Sport

Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u Splitu na Razvojnom forumu Jadranske Hrvatske u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, koji ima za cilj upoznavanje ključnih dionika razvoja s konceptom i dinamikom izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.Uz župana na Forumu je sudjelovala i direktorica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić, zajedno sa županima i direktorima razvojnih agencija s područja Jadranske Hrvatske, koji su prezentirali vizije i ključne smjerove razvoja sedam jadranskih županija.U sklopu prezentacije za Dubrovačko-neretvansku županiju, župan Dobroslavić naglasio najvažnije projekte za jug Hrvatske u tom desetogodišnjem razdoblju: od dovršetka Pelješkog mosta, preko nastavka autoceste od Ploča do Dubrovnika hrvatskim teritorijem, razvoja lučke infrastrukture, Centra za gospodarenje otpadom ”Lučino razdolje”, Centara kompetencije za agrume i druge mediteranske kulture i Centra za marikulturu, brzobrodskih linija, izgradnje plinovoda, projekta razvoja širokopojasne infrastrukture, projekta navodnjavanja, Kongresnog centra, Sveučilišnog kampusa, izgradnje novih školskih i sportskih objekata, razvoja zdravstvenog turizma (Lječilišni centar Vela Luka i Opća bolnica Dubrovnik), obnove i očuvanja kulturne baštine s naglaskom na zaštitu od potresa itd.Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je kako je svrha razvojnih foruma potaknuti razmjenu mišljenja i stavova o budućem razvoju Republike Hrvatske i o dugoročnim vizijama razvoja županija kako bi što bolje identificirali razvojna pitanja i potencijale te ključne gospodarske grane i strateške razvojne projekte županija.Forumu je prethodio sastanak na kojeg su bili pozvani i gradonačelnici i načelnici otočkih općina i gradova, a na kojem je predstavljena novoustrojena Uprava za otoke i predstavljen Nacrt novog zakona o otocima kao i ostale aktivnosti koje Uprava za otoke planira provoditi.

Izvor: DNŽ

Nportal

Objavljeno u Županija

Hrvatska turistička zajednica, u Londonu na World travel marketu, predstavila je novi promotivni spot. U njemu sudjeluje 10 poznatih i slavnih osoba iz svijeta sporta i umjetnosti. Spot je režirao Nevio Marasović, a kako kažu u HTZ-u, ovime se Hrvatsku želi dodatno pozicionirati na međunarodnom tržištu kroz poznate i uspješne osobe, a motiv su i veliki sportski događaji u idućoj godini, poput Zimskih olimpijskih igara, Svjetskog nogometnog prvenstva i Europskog prvenstva u rukometu.

Izvor: Poslovni dnevnik

Objavljeno u Hrvatska

Iako zima klimatološki počinje tek s prvim danom prosinca, a kalendarski 21. prosinca, već od 15. studenog zimska oprema obvezna je na zimskim dionicama cesta u Republici Hrvatskoj. U Odluci o obveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj (NN 145/2013.), koju je donijelo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, navedeno je da je zimska oprema obvezna na pojedinim dionicama od 15. studenog tekuće do 15. travnja iduće godine, dakle od 15. studenog 2017. godine do 15. travnja 2018. godine.

Prema Odluci, obvezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika. Također, zimska oprema može biti obvezna na pojedinim cestama prije ili nakon tog razdoblja, što ovisi o trenutnim vremenskim uvjetima, u slučaju snijega ili poledice.

Pod zimskom opremom za vozila s najvećom dopuštenom masom do 3,5 tona podrazumijevaju se zimske gume (M+S) na svim kotačima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila 4 mm i lanci za snijeg, pripravni za postavljanje na pogonske kotače.

Sukladno članku 193. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08) zimski uvjeti podrazumijevaju snijeg i poledicu na kolniku. Ako prometna policija zatekne vozilo bez zimske opreme na cesti u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, naredit će vozaču da odmah zaustavi vozilo ili da nastavi voziti cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno ili da upotrijebi zimsku opremu. U suprotnome vozaču prijeti novčana kazna 700 kuna.

Također, od 15. studenog obvezna je i upotreba dnevnih ili glavnih svijetala i danju i noću, radi poboljšanja sigurnosti u prometu. Za svakoga vozača koji se ne bude pridržavao ove obvezne zimske odredbe predviđena je novčana kazna u iznosu 300 kuna.

Odmah ćemo pojasniti što zakon podrazumijeva pod kratkim, a što pod dnevnim svjetlima. Noviji automobili su opremljeni dnevnim svjetlima koja se pale automatski i razlikuju se od kratkih svijetala. Često su to svjetla u LED tehnologiji, koja troše manje energije, a ušteda energije je i u tome što se s njima ne pali osvjetljenje na komandnoj ploči. Kratka svjetla su standardna oborena svjetla koja koristimo noću.

Dakle, pozicijska svjetla po danu nisu dovoljna, treba koristiti dnevna svjetla (ako ih imate u automobilu) ili kratka svjetla. Noću i u slučaju smanjene vidljivosti, podrazumijeva se, moraju biti upaljena svjetla i to najmanje dva bijela ili žuta svjetla na prednjoj strani i paran broj crvenih svjetala na stražnjoj strani. Novčana kazna za vožnju bez svjetala noću iznosi 500 kuna. Na motociklu i mopedu za vožnje danju moraju biti upaljena kratka svjetla tijekom cijele godine, piše Auto start.

Objavljeno u Vijesti
Stranica 1 od 2

Nportal

Izdavač publikacije: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing

Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)

Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3, dana 27.01.2016. god. MBS: 090004038, MB 01657844
OIB 84003986390, Račun otvoren u Addiko banci
IBAN: HR7825000091101059527

Sjedište: Vukovarska 26/4, 20000 Dubrovnik