nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Utorak, 12 Prosinac 2017

Folklorni ansambl Linđo održao je večeras u prepunom Kazalištu Marina Držića svoj 18. po redu tradicionalni humanitarni koncert povodom blagdana svete Lucije. Skupljeni prihod od oko 13 tisuća kuna kao i svaku godinu do sada namijenjen je Udruzi slijepih Dubrovačko - neretvanske županije.
Okupljeni su večeras uživali uz atraktivan plesni program i nekoliko premijernih glazbenih točaka Linđovog A sastava. Poseban pljesak dobili su najmlađi Linđovci koji su na ovom koncertu sudjelovali u izvedbi 'Bunjevačkih plesova', dok je najmlađi sastav Linđa izveo 'Konavosko potkolo'.
Program su obogatili ženska i muška klapa FA Linđo.
Kako je to večeras bilo u prepunom Kazalištu Marina Držića pogledajte u našoj fotogaleriji!

Ana Prohaska Vlahinić

Objavljeno u Dubrovnik

„Azil se neće graditi pokraj Mrčeva“, odlučno je za Nportal rekao dubrovački gradski vijećnik – Ivo Lučić, inače predsjednik Mjesnog odbora Mrčevo. „Građani su se izjasnili i protiv njihove volje nećemo ići“, nadodao je. O istom očitovao se na svom Facebook profilu komentirajući napis iz jednog lokalnog medija.

„Nastavno na današnji razgovor i članak... želio bih vam dodati par rečenica tj. činjenica.

Kao prvo, u članku se spominje da sam ja vlasnik zemljišta koje je trebalo biti prodano za azil što je potpuna neistina, a lako se može provjeriti uvidom u katastar i zemljišnik. Kao okolnosti zbog kojih sumještani ne žele azil u blizini sela, želim istaknuti kako su neki od njih navedeni da misle da se azil planira u blizini sela, činjenica je da se zemljište nalazi oko jedan km udaljeno od sela, na području zvanom Gaj, a azil bi bio smješten na suprotnoj stani brda u podnožju.

Moje pitanje je - kako se ponašaju gosti u hotelima sa 5 i 5+ zvjezdica koji se nalaze na Pločama, smeta li njima lavež pasa sa Žarkovice? Kontaktirao sam jednu poznanicu koja se bavi turizmom na Bosanci i rekla mi je da je čak imala bukiranja samo radi činjenice da joj je azil u blizini.

Druga stvar koja se spominje u članku su psi lutalice. Koliko sam primijetio na stranicama Društva za zaštitu životinja Dubrovnik, jedini psi lutalice su mali psići koje su vlasnici iskrcali ili ostavili negdje usput jer se ne žele ili ne mogu o njima brinuti. Pasa lutalica koji bi ugrožavali stanovništvo nema, uglavnom su već smješteni u azil.

O razvoju turizma u Mrčevu za pravo su sebi uzele govoriti nekompetentne osobe. Moja obitelj je dovela turizam u Mrčevo prije osam godina. Prosjek popunjenomsti smještajne jedinice je 130 dana godišnje od čega 110 dana su gosti koji sa sobom dovode kućne ljubimce.

U naredne dvije - tri godine u okolici Dubrovnika sigurno će biti 100ak kuća za odmor, a vizija razvoja turizma koju želimo promicati je Mrčevo – selo prijatelj životinja i time biti drugačiji od ostalih. Kolika bi bila popunjenost kada bi gosti znali da se u blizini njihovog odredišta nalazi azil za nezbrinute životinje i hotel za kućne ljubimce?

Osim toga, selo bi kao naknadu za smještaj azila tražilo osigurana sredstva koja bi bila na godišnjoj razini namijenjena poboljšanju infrastrukture u selu a samim time i boljem standardu mještana, da ne govorim o par radnih mjesta... Smatram da je sve navedeno imalo upravo za cilj razvoj turizma i to na inovativniji način, na ničiju štetu ali nažalost neki to nisu razumjeli“, stoji u potpisu Ivo Lučić.

Na naš upit iz Grada Dubrovnika, u međuvremenu, stigao je odgovor kako su posrijedi dezinformacije o „nekomunikaciji s mještanima“. S njima su se, kako tvrde, vršile konzultacije i razgovori koji evidentno nisu urodili plodom. Namjera je bila plemenita, mjesto bi dobilo zasluženu naknadu, no „idemo dalje!“, poručuje Anica Sambrailo ispred Udruge za zaštitu životinja Dubrovnik.

 

Nportal

Objavljeno u Dubrovnik

U izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića, povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića, u petak, 15. prosinca 2017. godine u 18 sati u Domu Marina Držića održat će se predstavljanje stripa Držićevog djela Novela od Stanca ilustratora Dubravka Kastrapelija.

Uz ilustratora, u predstavljanju knjige, sudjeluju Nikša Matić i dr.sc. Anita Ruso.

Iz predgovora stripa Anite Ruso: „Više od pola tisućljeća nakon što je 1551. godine objavljena u knjizi Pjesni Marina Držića ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmi, Novela od Stanca dobila je svoje prvo cjelovito strip izdanje s detaljnim rječnikom koje potpisuje umjetnik ilustrator Dubravko Kastrapeli. Tako je Novela od Stanca postala pravi primjer približavanja stripoljupcima, ali i svima onima koji su skloni nešto drugačijim oblicima upijanja klasika. Ovim je projektom Dom Marina Držića obogatio svoje izdavačko djelovanje na radost svekolike publike, od najmlađih do onih najstarijih. Brendiranje Marina Držića kao hrvatskog književnog velikana tako je zadobilo jednu posve novu dimenziju koja se očituje u širokom pogledu na šarolike potrebe publike Doma Marina Držića.

...Novelu od Stanca, „stilski najčistije i možda najbolje djelo dubrovačkog komediografa“ (F. Čale), Držić je napisao dvostruko rimovanim dvanaestercem u sedam prizora koje čini sveukupno 316 stihova. Neobično je važno napomenuti da u izdanju koje držite u ruci nijedan od tih stihova nije ni skraćen ni izbačen. Dubravko Kastrapeli majstorski je likovno izrazio baš svaku situaciju koju je Držić stavio u stih. Jaki kolorit čistih boja nositelj je dinamičnosti crteža koji je nepretenciozno šaljiv, kako Držićev tekst i nalaže, a u svojoj karikaturalnosti dovoljno je precizan da se u njemu ogledavaju sve glavne karakteristike Vidrinih protagonista.

Budući da je Držićev tekst klasik, Kastrapeli se nije trebao truditi da crtežom spasi moguće scenarističke manjkavosti. Njegove su ilustracije u tehnici tuša u boji karakteristične po svom jakom kolorizmu kojim naglašava likove, njihove pokrete i tjelesne karakteristike. Kastrapelijeva prepoznatljiva nota vidljiva je upravo u upotrebi jarkih boja, koje mu služe da izgradi likove, ali i scenografiju kojom nevjerojatnom lakoćom uspijeva prenijeti atmosferu određenog trenutka iz Novele. Načini kadriranja i montažni postupci koje Kastrapeli koristi uvode nas u prepoznatljivi renesansni Dubrovnik, koji uz samo nekoliko naznaka prostora postaje blizak i najmlađim čitateljima. Ti jednostavni scenaristički postupci, kompozicijska lakoća te značaj koji već sam po sebi ima u hrvatskoj povijesti stripa, kao prvo stripizirano izdanje jednog cjelovitog Držićevog djela čine ga vrijednim čitanja i gledanja na svim razinama njegove književne i likovne pojavnosti.“

Dubravko Kastrapeli, rođen 26. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Završio srednju elektrotehničku školu, te nakon toga upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj je diplomirao 1995. godine u klasi prof. Kesera, te kod prof. Damjanov na temu "Utjecaj umjetničkog djela na likovno izražavanje djece". Nakon toga se bavi slikarstvom i kiparstvom, da bi se ubrzo posvetio ilustraciji. Posljednjih godina posvetio se ilustriranju Cervantesovog "Don Quijotea" i djela Marina Držića u kojima spaja svoju ljubav prema književnosti i likovnosti te je na tu temu održao više samostalnih izložbi u Zagrebu i Rijeci. Ilustrirao je i dizajnirao brojne slikovnice, letke, plakate, udžbenike i dječje časopise. Radio je kao profesor likovne kulture u osnovnoj školi, a trenutno je zaposlen kao grafički dizajner u Hrvatskom Crvenom križu.

Nportal

Objavljeno u Kultura

Večeras se u galeriji GKS-a u Metkoviću održao 'Božićni koncert dječjih zborova' na kojem su nastupili:

- zbor OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković
- zbor OŠ Kula Norinska
- zbor OŠ Vladimir Nazor Ploče
- zbor Osnovne glazbene škole Metković

Uz zborove kao gosti nastupila je 'Klapa Metković', kojoj je ovo bio debitantski nastup.
Zborovi su izvodili božićne domaće i strane skladbe, a na kraju zajedno su izveli skladbu ' Radujte se narodi' .
Galerija GKS-a ispunila se prekrasnim zvukovima dječjih glasova, koji su stvorili pravi božićni ugođaj. Dodajmo da ni publike nije nedostajalo, a to je sigurno dodatno potaknulo ove mlade pjevače da otpjevaju birane blagdanske pjesme baš kako treba.

Nino Erceg

Objavljeno u Metković

Predsjednik Udruženja taksi prijevoznika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Božo Miletić na okruglom stolu Jutarnjeg lista naziva „Liberalizacija taksi prijevoza“ žestoko je optužio ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića za pogodovanje stranoj tvrtki i pripremu nacrta zakona koji ugrožava hrvatske građane. Na okruglom stolu sudjelovali su i direktor Ubera za Hrvatsku Davor Tremac, predsjednik Udruženja davatelja taksi usluga pri HGK Petar Dragić te ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek.
Odgovarajući na izjavu ministra da zakon donosi jednake uvjete za sve, kao i na izjavu Davora Tremca da će Uber poštovati novu zakonsku regulativu, Miletić je istaknuo nelogičnosti u dosadašnjem djelovanju Ministarstva, ali i radu Ubera.
„Mi smo danas u situaciji da ne znamo tko je pisao ovaj zakon, inače po nekvaliteti presedan u Europskoj uniji. Članovi radnih skupina u niti jednom trenutku nisu vidjeli nacrt zakona, a kako čujemo, dobro plaćeni lobisti zauzeli su se za ovakav nacrt prijedloga zakona, između ostalih i njihov počasni predsjednik. S druge strane, gospodine Tremac, imate pravomoćnu presudu da kršite zakon Republike Hrvatske. Hoćete li sada prestati s obavljanjem nelegalne djelatnosti? Ministre Butković, osjećate li odgovornost zato što upravo vi dvije godine niste uspjeli zaustaviti nelegalnu djelatnost u Hrvatskoj?“, izjavio je Miletić.
Upitan što konkretno zamjera novom nacrtu zakona, Božo Miletić je izdvojio upotrebu aplikacije kao mjernog uređaja, apsolutno zanemarivanje koncepta sigurnost putnika i gubitak ovlasti lokalnih jedinica.
„Ne mogu vjerovati da upravo Hrvatska čini nevjerojatan presedan i uvodi aplikaciju kao mjerni uređaj za izračun cijene prijevoza, koja je potpuno nelegitimna, s njom se može manipulirati i bazira se na GPS kartama koje Hrvatske nije niti izradila. Puno pričamo o korisnicima i njihovom interesu, a zapravo legaliziramo njihovu prijevaru – ja kao taksist u Dubrovniku u jeku sezone tako mogu naplatiti vožnju umjesto 50 kuna recimo 500 kuna, a još mogu i prekršajno prijaviti putnike ako mi ne plate. S druge strane, nemamo nikakvu kontrolu vozača – prema novom prijedlogu zakona netko može voziti cijelu noć taksi i ujutro primjerice sjesti u autobus i voziti našu djecu. Tko je uopće odgovoran za sigurnost naših građana i naše djece?“, izjavio je Miletić.
Miletić je naglasio kako će u narednom razdoblju uložiti svoje prigovore za izmjenu zakonskog prijedloga, a posebno se osvrnuo na ministrove riječi kako prijedlog zakona nije sveto pismo i kako se on može mijenjati.
„Upravo smo čuli da je ministar Butković, bez obzira na to što smatra da zakon ide u dobrom smjeru, izjavio da se on može mijenjati. Uistinu se nadamo da će Ministarstvo u narednom razdoblju uvažiti naše prijedloge, kao i stavove struke, ako to već nije učinjeno do sada. Smatramo da broj autotaksi prijevoznika trebaju određivati jedinice lokalne samouprave i to na temelju studije koja je vrlo jasno ukazala na neophodnu upotrebu taksimetra kao mjernog uređaja. Ne znam zašto Ministarstvo uporno zanemaruje studiju Prometnog fakulteta koju je samo naručilo. Mislimo da zaista nije potrebno da dođe do onog najgoreg – da se usvoji zakon koji egzistencijalno ugrožava nas taksi obrtnike, a istovremeno predstavlja prijetnju sigurnosti na cestama. Uostalom, pouzdano znam iz iskustva brojnih Uberovih vozača da i za njih ovo nije prihvatljivo rješenje, govore nam da su izrabljivani i da moraju gotovo 12 sati provoditi za volanom kako bi zaradili minimalac.“, zaključio je Božo Miletić.

Nportal

Objavljeno u Lifestyle

Izložba Ahmeta Ertuğa, jednog od najcjenjenijih suvremenih fotografa pod nazivom „Točka iščeznuća“ bit će otvorena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u četvrtak, 14. prosinca 2017. u 19sati.

U svom dugogodišnjem profesionalnom radu, Ahmet Ertuğ koristi jedinstven pristup koji se dosljedno provlači kroz njegov fotografski rad, a to su arhitektonski elementi kao detalji cjeline, bez obzira na to jesu li konstruktivne ili dekorativne naravi.

Izostanak čovjeka na njegovim fotografijama važan je element dimenzije vremena. Kustos izložbe, Marin Ivanović to objašnjava na sljedeći način u tekstu kataloga: „ne samo da nas čovjek na fotografiji podsjeća na to da je prizor koji promatramo 'uhvaćeni' trenutak, da je njegovo trajanje ograničeno na isti način kao što je ograničeno čovjekovo postojanje, nego je prisutnost čovjeka ujedno i odrednica epohe, određenog povijesnog razdoblja na koje nas upućuju odjeća, impostacija, facijalna ekspresija ili kadar. Fotografije Ahmeta Ertuğa odlikuje upravo taj dojam bezvremenosti, odnosno svevremenosti, postojanje prizora izvan vremena i u svim vremenima.“
Odličan osjećaj za prostor, detalje, simetriju i jednom riječju sklad, proizlazi iz činjenice da je ovaj turski fotograf po obrazovanju, arhitekt.

Za izložbu u Dubrovniku, kojom se po prvi put predstavlja hrvatskoj publici, izabrano je 20 fotografija velikih formata reprezentativnih interijera građevina snimljenih u Italiji i Dubrovniku. Ertuğ je sa svojim timom došao u Dubrovnik krajem rujna na poziv Umjetničke galerije Dubrovnik kako bi šest dana, snimajući u ranim jutarnjim satima uspio izbjeći turističke gužve i uhvatiti prazne i skrivene prostore Grada.
Svojim načinom fotografiranja on pomiruje moderan i tradicionalan način fotografiranja, pri tome koristeći ručno rađene moderne verzije starijih kamera koje se izrađuju u Švicarskoj i Austriji, a se radovi se printaju u New Yorku i Düsseldorfu. Gledajući ga kako fotografira s prebačenim crnim plaštem preko glave, snimajući fotografiju kroz tzv. „ground glass“, stječe se osjećaj da on uistinu stvara nešto čudesno.
Za Ahmeta Ertuğa „izvrsnost je jedini put“ što ponajbolje svjedoče fotografije prikazane na ovoj izložbi, a obuhvaćaju interijere svjetski poznatih građevina, poput knjižnice Laurenziana u Firenci, kazališta Bibiena u Mantovi, dvorca Valentino u Torinu, ali i knjižnice dominikanskog i franjevačkog samostana u Dubrovniku.
Radovi s ove izložbe, uključujući i pet fotografija snimljenih u Dubrovniku, bit će dio izložbe kojha se tijekom 2018. i 2019. godine prikazuje u Francuskoj pod pokroviteljstvom „Nacionalnog centra za spomenike Republike Francuske“ („Centre des Monuments Nationaux“) čime se ispunjava poslanje Umjetničke galerije Dubrovnik u svrhu promocije dubrovačke kulturne baštine.
Realizacija tehnički iznimno složenog projekta ostvarena je uz financijsku potporu Grada Dubrovnika i sponzorskih partnera Turkish Airlinesa, hotela Rixos Libertas Dubrovnik i Turskog kulturnog centra Yunus Emre iz Zagreba.

Kustosi su izložbe Marin Ivanović, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik i Jelena Tamindžija, kustosica s bogatim međunarodnim iskustvom. Izložba ostaje otvorena do 11. ožujka 2018. godine.

Biografija:
Ahmet Ertuğ je rođen 1949. godine. Nakon studija arhitekture u Londonu, usavršavao se u Engleskoj, Iranu i Turskoj. Fotografijom se počinje baviti tijekom studija snimajući ulični život zapadnog i istočnog Londona. Njegova predanost fotografiji dogodila se nakon što je primio prestižnu stipendiju Japanske zaklade za fotografije tradicionalne japanske arhitekture.
Njegovi projekti fotografiranja arhitektonske baštine objavljeni su u više od 30 najvažnijih knjiga o umjetnosti.
Najvažnije samostalne izložbe imao je u Parizu, Londonu, New Yorku, Beču i Istanbulu.
Fotografirao je neke on najvažnijih opernih kuća, knjižnica i kazališta, poput operne kuće La Scala u Milanu ili kazališta Morlacchi u Perugi, kao i knjižnice Palatina u Parmi, a te iste fotografije sabrao je i objavio u knjigama: Temples of Knowledge: Historical Libraries of the Western World; Domes: A Journey Through European Architectural History,; Hermitage: A Palace and a Museum i mnoge druge.
Ertuğ trenutno fotografira palače, kazališta i knjižnice u Italiji.

 

Objavljeno u Kultura

Ono čemu ne možemo odoljeti svakako je miris svježe pečenih božićnih kolačića. U prosincu možemo slobodno reći dobrodošli londoneri, šape, breskvice i ostala fina i nepcu draga čuda koja će se naći na našim stolovima. Šaroliko društvo na tanjuru mami izgledom, a kad zagrizete u neku božićnu poslasticu, onda ruka sama krene po još i još...

U ovo vrijeme kada se polako pripremaju te divne slastice, izmijenjuju prokušani recepti, evo pokoji i od nas, da vam nadolazeći blagdani budu slatki:

BRESKVICE

2 jaja, 12 dag šećera,1,25 dl mlijeka 1,25 dl ulja, ½ kg glatkog brašna, 1 prašak za pecivo

Za nadjev: izdubljene mrvice, marmelada od marelice, mljeveni orasi, rum po želji, tamna čokolada po želji

Aroma za kolače okus jagoda ili boja za kolače, kristal šećer

Izraditi tijesto, ostaviti ga da se odmara dva sata u hladnjaku. Potom tijesto lagano premijesiti, otkidati loptice, te ih položiti na pleh papir za pečenje. Peći dok lagano ne porumene, na 180 stupnjeva.

Pečene breskvice izdubiti nožićem, mrvice pomiješati s marmeladom, mljevenim orasima, malo ruma, po želji dodati otopljenu čokoladu za kuhanje i u tom slučaju i malo mlijeka kako bi nadjev bio maziviji. Smjesom spajati polovice, umakati u boju ili aromu, te provaljati u kristal šećeru.

JAGODE

250 gr mljevenih oraha

250 gr šećera u prahu

250 gr mljevenog keksa

Žlica ruma

Malo mlijeka za povezivanje

Aroma jagode

Sve sastojke pomiješati i oblikovati jagode. Uvaljati u kristal šećer.

ZVJEZDICE S MARMELADOM

50 dag brašna, 10 dag gustina, 1 prašak za pecivo, 30 dag šećera, 1 margarin, marrmelada po želji

Izraditi tijesto, ostaviti ga u hladnjaku najmanje sat vremena. Izrezivati zvjezdice, peći, spajati slojem marmelade. Spojene zvjezdice posipati šećerom u prahu.

Uslast!

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Lifestyle
Utorak, 12 Prosinac 2017 16:57

Kako se boriti protiv južine?

Na meniju neka vam se nađe zeleno lisnato povrće jer je bogato magnezijem i kalijem koji hranu pretvaraju u energiju. Ne zaboravite na vitamin C. Dokazano je da manjak ovog vitamina uzrokuje umor.
Orašasti plodovi i sjemenke odličan su izvor hranjivih tvari, a posebno proteina i omega-3 kiselina. Orašastim plodovima unijet ćete dovoljne doze magnezija, fosfora, te vitamina B kompleksa koji su neophodni za dobro raspoloženje i energiju.
Grahorice su u kategoriji superhrane jer imaju mnogo dobrih karakteristika za ljudski organizam. Snižavaju tlak, a imaju i dovoljno prehrambenih vlakana, malo masti... Na meniju biste trebali imati što više graha, boba leće...
Prilagodbu ovim lošim vremenskim prilikama mogu olakšati ljekovite biljke poput ginsenga, a čaj od matičnjaka s medom vrlo je učinkovit u borbi protiv umora i glavobolje. Glavobolje se možete riješiti i masiranjem čela, sljepoočnica i vrata uljem mažurana ili metvice, a protiv nesanice i unutarnjeg nemira idealan je čaj od kamilice ili tinktura od valerijane.

Izvor: Večernji.hr

Objavljeno u Lifestyle

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je s ravnateljem Županijske lučke uprave Korčula Vedranom Lelekovićem i ravnateljem Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antunom Banovcem, ugovore o financiranju dokumentacije za Novu luku Korčula, na lokaciji Polačište, odnosno za finaciranje aktivnosti u lučkim područjima u nadležnosti Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije.
Ukupna vrijednost ovih ugovora je 700 tisuća kuna, od čega je ugovor s Županijskom lučkom upravom Korčula 500 tisuća kuna, dok vrijednost ugovora s Lučkom upravom Dubrovačko-neretvanske županije iznosi 200 tisuća kuna.

Potpisivanje ovih Ugovora nastavak je aktivnosti na daljnjem razvoju lučkih sustava na području Županije. Naime, sukladno zakonskim odredbama, Županija je putem četiri lučke uprave kojima je osnivač, nadležna nad 81 lučkim područjem luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja u kojima se kontinuirano provode radnje na održavanju, zaštiti i daljnjem razvoju.
Naime, prostornim planovima, strategijama povezivanja te utvrđenim ciljevima u poboljšanju povezivanja otoka na području Županije s kopnom, ovim sredstvima dodjeljenim Županijskoj lučkoj upravi Korčula planira se ishoditi prijeko potrebni dio dokumentacije za gradnju nove luke, s obzirom da je Nova luka Korčula, na lokaciji Polačište, planirana kao prihvatna luka na otoku Korčuli, preko koje bi se odvijao promet iz luke Perna na poluotoku Pelješcu. Projekt nove luke Korčula, uz trajektno pristanište Perna na Pelješcu te zaobilaznicu Orebića, predstavljaju cjelinu u planu prometnog povezivanja Korčule s Pelješcom.

Za napomenuti je da su, osim nedavno uređene i puštene u promet, komunalne lučice Batala u vrijednosti od 10 milijuna kuna, u proteklih nekoliko godina izravno ili u suradnji s nadležnim Ministarstvom Županijske lučke uprave uložile više od 110 milijuna kuna, čime je osim uređenja i održavanja izgrađeno ukupno dva kilometra potpuno novih obala u svrhu operativnih područja za pristajanje plovila te komunalnog i nautičkog veza u lukama.

Spomenuta sredstva su uložena u pomorsko-putnički terminal Vela Luka (26 milijuna kuna), Luka Šipanska, Gornje Čelo na Kalamoti, Komolac, Orašac, Trsteno, Zaton, Lopud, Suđurađ, te luka Batala (ukupno 23 milijuna kuna), Trpanj, Broce, Sobra, Slano, Mlini, Ston i Prigradica (ukupno 44 milijuna kuna). U Zavalatici, odnosno trajektnu luku Korčula te rivu u gradu Korčuli uloženo je 18 milijuna kuna.

Također od sredstava uprihođenih od pomorskog dobra, u proteklih nekoliko godina Županija je osim izravnih ulaganja, dodjelila gradovima i općinama sredstva za pomoć u realizaciji projekata na pomorskom dobru u ukupnom iznosu od 8,5 milijuna kuna.

Izvor: DNŽ

Nportal

Objavljeno u Županija
Utorak, 12 Prosinac 2017 15:46

Izašao novi broj „Zvona Delorite“

Župa Velike Gospe Uznesenja Marijina u Kuni izdala je 62. broj svoga župnog glasila „Zvona Delorite“. Novi broj, kojeg krasi fotografija župne crkve, izašao je u ozračju došašća te u pozdravom tekstu urednik glasila fra Josip Vidas i član uredničkog odbora fra Petar Perković svim svojim čitateljima i župljanima žele čestit i blagoslovljen Božić. Spomenuli su i kako smo svi mi sami odgovorni za vrijeme u kojem živimo te da se moramo potruditi okrenuti Kristu kako bi se mogli kroz došašće duhovno pripremiti za blagdan Božića: „Božić počinje u tebi, sestro i brate! Krist kao ljubav, radost i mir želi se roditi u tvom srcu i duši. Tako će naša Župa postati oaza sreće!“

Urednica Rina Tomelić u svom pismu čitateljima napomenula je kako se u listu trude donijeti i očuvati tradiciju pelješkog čovjeka, ali i ponuditi nova događanja s ciljem da u glasilu štivo za sebe mogu pronaći i mladi i stari. Pozvala je i sve one koji imaju lijepe uspomene i sjećanja na prošla vremena ovoga kraja da se jave uredništvu kako bi mogli svojim prilogom oplemeniti list. Na kraju je uputila i čestitku svima povodom nadolazećih blagdana.

Kao i u brojevima do sada u novom broju čekaju vas vijesti iz života župe ali i meditativni tekstovi te poezija i proza.

Ivo Santica se u prvom svom tekstu prisjetio kako se nekada slavio Božić i Uskrs u ovom kraju, dok je u drugom u rubrici „Sjećanje na prošla vremena“ pisao o Španjolskom kvartu, dijelu Potomja sjeverno od Prilaza. O magarcu, životinji bez koje je nekada težački život bio nezamisliv pisao je Tiho Milat.

U 62. broju glasila možete pročitati i osvrt na svećenika i glazbenika koji je zaslužan za himnu „Slava Deloriti“ pod nazivom „Naš – vaš don Kosto Selak“. Detaljno o narodnoj nošnji pelješke Župe, o vrstama te koje su se za koju prigodu i namjenu nosile napisala je Marija Mrgduć. U tekstu „Jematva! Radost!“ u kojem je riječ o radosti rada u vinogradu ali i zahvalnosti Bogu na tome što smo dijelom njegova „vinograda“ pisala je Kristina Koboević, koja je također u drugom tekstu pisala o maslini i sorti autohtonoj za Pelješac, pastrici.

U ovom broju vas također čeka treći dio putopisa Ljubomira Vranješa „Put svetog Jakova“. Treći dio naslovljen je „Dios te salve Maria...“
Novi broj glasila možete pronaći ovdje

Tekt i foto: Dubrovačka Biskupija

Objavljeno u Županija
Stranica 1 od 2

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik