nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Srijeda, 06 Prosinac 2017

Miroslav Škoro održao je večeras koncert na prepunom Stradunu u sklopu programa Dana dubrovačkih branitelja. Brojni Dubrovčani zapjevali su sa Škorom njegove poznate pjesme, a dobre zabave u svakom slučaju nije nedostajalo. Kakva je atmosfera večeras bila na Stradunu, pogledajte u fotogaleriji.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Lifestyle
Srijeda, 06 Prosinac 2017 22:01

TUŽNO SJEĆANJE

Vlaho Škilj poginuo je 6. prosinca 1991. u luci Gruž, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a. Pokopan na mjesnom groblju u Dunavama.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

Pavo Urban, poginuo je 6. prosinca 1991.u Dubrovniku, kao ratni snimatelj. Pokopan je na groblju Boninovo u Dubrovniku.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

Stjepan Salmanić, poginuo je 6. prosinca 1991. u Dubrovniku kao pripadnik HV-e. Pokopan je na mjesnom groblju u Hudovu.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

Ilija Radić, poginuo 6. prosinca 1991.ispred hotela Lero, prilikom obavljanja radne obveze. Pokopan u Aleji branitelja na groblju Boninovo u Dubrovniku.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

Drago Obradović, poginuo 6. prosinca 1991. u Dubrovniku, kao pripadnik CZ-e. Pokopan u Aleji branitelja na groblju Boninovo u Dubrovniku.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Branitelji

Puno puta ste čuli priče o Sustjepanu, onoj nultoj liniji obrane, o hrabrim braniteljima koji nisu dozvolili neprijatelju ulazak u kameni grad.

Taj 6.prosinac 1991.bio je izuzetno težak za Dubrovnik, a u Sustjepanu su četvorica branitelja položila svoje živote na oltar domovine, a dvanaestorica su ranjena.

Branitelji Sustjepana kažu kako je za njih sustjepansko groblje, gdje su poginuli njihovi suborci za njih sveto mjesto. Razgovarali smo s dva branitelja, 26 godina kasnije.

dinko tomić

-       Petoga popodne dolazimo Ivica Devčić i ja, oko 16 sati, bili smo na straži i ujutro nas su zamijenila dvojica Sinjana. U zoru se već čulo tutnjanje, pošli smo do kuće Tonćija Bitange i čuli kako bi mogao biti pješadijski napad. Vratili smo se nazad, napravili grudobran, koji je gledao prema usjeku. Tu smo ostali sve dok nas nisu pokupili ranjene, poginule....Mene je Ante Kalina odnio, snio me dole...Da su nas mogli ranije izvuć, Marko Bitunjac bi danas bio živ, jedini je od nas imao pancirku. Zamisli, pričao nam je to jutro kako mu je gatara rekla kako neće doživjeti 22.rođendan, a on se smijao tome. Pokojni Šaban Islamovski nije dobro govorio hrvatski, ali kad bi ga pitao zašto si došao tu, zašto se boriš s nama, odgovarao bi: „Takva mi je služba.“ Sve je to sudbina bila... Mario Zelenika je imao jednu posebnu priču, bio je onako šutljiv tip, imao je i nekog ratnog iskustva od prije, bio je ok momak..Miro Buntić je bio s nama tu nekoliko dana, zvali smo ga Tigar. Bili smo tu svi, pokojni Božo Putica, Zelenika, Tigar, Devčić i ja, pok. Bitunjac, Poljak, Romac, Mastelić, Šaban, na kantunu Dragan Petrušić, Nikša Radović Mačak, Ivo Šabadin Piroćanac i Vinko Pehar. Bio je tu i jedan crvenokosi čovjek, zvao se Ante, zvali smo ga Brada, ne znam mu prezime. On je kada su počele padati granate pošao gore u brdo. Četvorica su poginula, mi smo gotovo svi ranjeni, od toga Ivica Devčić najteže, sada je u kolicima. Bilo je užasno hladno, bura je puhala, a bilo je negdje oko nule. Nije bilo krvi, zbog te velike hladnoće, rekao nam je Dinko Tomić.

Što kažeš danas, nakon toliko godina, kako ti je biti ovdje među ovim ljudima?

-       Osjećam se u jednu ruku ponosno i sretno što smo sve to izdržali, a u drugu ruku tužno zbog poginulih prijatelja. Da sada mogu vratit vrijeme, neke bi stvari drugačije postavio, ali ne žalim..Bili su dobri ljudi s nama, nemam za čim žaliti.

Sa sjetom se 06.prosinca sjeća i Ivo Šabadin, zvani Piroćanac.

-       Tog dana sjećat ću se uvijek, jer je taj dan obilježio cijeli moj život. Izašli smo taj dan na položaj, smjestili smo se po malim grupama. Napravio sam neki kao mali bunkerčić tu pored groblja, kad su počele padat granate, ljudi su bili ranjeni, mrtvi, a meni i Draganu Petrušiću nije bilo ništa. Ljubušaku Vinku Peharu je zahvatilo noge koje su virile. Svaki 6.12. se naježim, vidim te ljude, prijatelje s kojima si prošao sve to, i ponosan si i tužan i sve u isto vrijeme. U sebi ćemo to proživljavat do kraja svog života i od toga ne možemo pobjeć. I da se sad ponovi, ponovio bi istu stvar. Ponosan sam što sam bio dio te priče. Bio sam u Njemačkoj kad je počeo rat u Hrvatskoj, sjeo sam na autobus i vratio se doma, pa ja bi bio umro da sam tamo ostao....Došao sam tada, priključio se Konavljanima, potom smo se povukli u Dubrovnik, pa na Kantafig, dobio sam premještaj u Sustjepan i ostao sam tu do kraja. Nikad nisam požalio. Bilo je ljudi koji su nam dolazili u pomoć, Sinjani, Omišani, Zagrepčani, ali mi smo bili domaći, ostajali smo tu i branili svoje. Sve bi ponovio, bez razmišljanja..Lakše mi je bilo tada nego sad, znali smo što nam je činiti i zašto to radimo, a danas je borba sa sustavom...

-   ivo šabadin

U ratu si dobio nadimak. Zašto te zovu Piroćanac?

-       Ovako ti je to bilo..ja nisam volio spavat u čizmama, kad nisam bio u smjeni, oblačio sam pidžamu, u mene je moralo bit sve po špagu..Onda mi je Baki, Barlec Đokaj rekao da tako u njih rade Piroćanci (smijeh).

Hvala Dinku i Ivu na ovom razgovoru. Treba pričati o događanjima u Domovinskog ratu, da se nikada ne zaboravi. Hvala vam ljudi što ste dali svoje najbolje godine za našu slobodu, a onima kojih više nema, svaka čast i slava.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Branitelji
Srijeda, 06 Prosinac 2017 19:40

Sveti Nikola darivao metkovsku djecu

Danas od 10,30 do 16 sati na Trgu kralja Tomislava u Metkoviću održan je prigodni program koji je kulminirao dolaskom sv. Nikole koji je darivao metkovsku djecu. U sklopu obilježavanja blagdana sv. Nikole na trgu se u isto vrijeme održao i Sajam rukotvorina. Direktorica Turističke zajednice grada Metkovića Magdalena Medar Ujdur dala nam je kraću video izjavu:

Nino Erceg

Objavljeno u Metković

Povodom Dana dubrovačkih branitelja danas su kod križa na Srđu predstavnici grada, županije, udruga branitelja, kao i brojni branitelji i njihove obitelji, zapalili svijeće i položili vijence u sjećanje na poginule i stradale branitelje. Prigodnu molitvu predvodio je katedralni župnik don Stanko Lasić.

"Danas prinosimo molitve za duše svih onih koji su dali život za slobodu kao što je nekad Juda Makabejac dao prinijeti žrtvu za poginule vojnike vođen vjerom u njihovo uskrsnuće. Nadali smo se da nitko nikada neće u slobodnoj nam Hrvatskoj nijekati istinu, a napose onu o Domovinskom ratu. Ispovijedati istinu dužnost je svih nas. Mi vjernici osobito smo osjetljivi na istinu jer je Gospodin Isus rekao 'Istina će vas osloboditi'. Upravo smo danas ovdje da njegujemo sjećanje, da se ne zaboravi žrtva opravdanog, obrambenog Domovinskog rata, da iskažemo poštovanje i pijetet. Također, želimo Bogu za njih prinijeti molitve. Želimo se sjetiti njihove hrabrosti i veličine. Što su oni mogli gotovo goloruki protiv tenkova i silnog naoružanja? Na prvi pogled ništa, ali nije bilo tako. Znali su da moraju zaustaviti neprijatelja i vjerovali su da je to moguće. Vjera je svemoćna", istaknuo je u kratkom nagovoru don Stanko Lasić.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik

Ne kaže se uzalud kako je život pomorca 'kruh sa sedam kora'. Duga izbivanja iz rodnog kraja, nevere i osamljenost tek su dio njihove svakodnevnice. No, na tim dalekim putima Dubrovčane, i one koji ga rado štuju, pratio je zagovor sv. Nikole. Njegov imenjak, kapetan Nikola Brzica, u svojih 47 godina plovidbe skupio je iskustvo s kojim se malo tko može pohvaliti. Ovaj rođeni Mljećanin prvi put je zaplovio kao kadet po završetku školovanja 1970. na brodu "Držić" Atlantske plovidbe. Kapetan Brzica ponajviše se ponosi akcijom u Indijskome oceanu zapadno od indonezijskog otoka Sumatre prilikom koje je spasio 27 života. Promptno odgovorivši na poziv u pomoć iznemoglim izbjeglicama koji su se čamcem uputili prema Australiji, sačuvao ih je od sasvim sigurne smrti.

"U toj akciji 2009. iz mora sam izvukao 27 iznemoglih izbjeglica sa Šri Lanke. Kada sam dobio poziv u pomoć, odmah sam kontaktirao upravu u Londonu i obavijestio ih da krećem u akciju spašavanja jer smo u tom trenutku bili udaljeni nekih 160 milja. Približavajući se mjestu nesreće, uočio sam kako izbjeglički brod tone. Pošto je bila noć, ljude nismo mogli vidjeti, ali smo čuli krikove. Naišli smo na prvu grupu od njih deset koje smo odmah spasili. Potom smo spustili splav i vukli je po krmi broda te tako spasili još 17 ljudi. Nažalost, prilikom potapanja njihova broda 13 - orica su izgubila život. Preživjele smo smjestili u dvije prostorije i opskrbili ih svim potrebnim. Nakon dva dana plovidbe predali smo ih australskim vlastima na Xmass Islandu", priča kapetan Brzica.

Akcija spašavanja trajala je gotovo tri dana, a jedina osoba koja je na izbjegličkoj splavi znala engleski jezik, a ujedno i uputila poziv u pomoć, bio je Tamilac Para Paheera, sveučilišni profesor, u dva navrata zatvaran tijekom civilnog rata radi svoga tamilskog podrijetla. Iz zatvora ga je izbavila otkupnina koju su njegovi najmiliji platili, ali, bojeći se za vlastiti život ako ga treći put zatvore, odlučuje se otići iz Šri Lanke prema Australiji, ostavivši za sobom ženu i sinčića. Kapetan Nikola Brzica spasio je njegov život izvukavši ga iz mora, a u listopadu 2017., osam godina nakon toga, Para je doputovao u Dubrovnik kako bi zahvalio svom spasitelju. Sve je to organizirala novinarka Alison Corke koja je Paheeru usvojila, pomogla mu dobiti australsko državljanstvo pa je mogao k sebi dovesti obitelj za kojom je čeznuo. Corke je tada radila za australski Crveni križ te je dopisujući se s Paheerom razvila poseban odnos, a njegovu potresnu životnu priču kao i ulogu kapetana Brzice, pretočila je u knjigu "The Power of Good People".

Kapetan Nikola Brzica iskustvo je stekao ploveći 17 godina na alžirskim tankerima, potom na tankerima švicarske kompanije VECOMAR, zatim na LNG kompaniji GOLAR da bi od 2005. do danas plovio na brodu japanske tvrtke Mitsui OSK Line na managementu London. Kapetanom je od 1987. kada je postao zapovjednikom na LNG tankerima. Pomorstvo se znatno promijenilo otkako se Brzica upustio u ove vode."Pomorstvo je i dalje 'kruh sa sedam kora', ali zbog nekih drugih faktora. Prije su pomorci bili dugo razdvojeni od obitelji, nisu se mogli redovito javljati, ugovori su bili jako dugi, a sada je ipak lakše - naprijeđen je komunikacijski sistem, u svakom trenutku se može nazvati doma, imamo telefon, internet, kao da smo na kopnu, a i ugovori su kraći", kazuje kapetan Brzica kojem pak najteže pada odvojenost od bližnjih.

Opasne situacije nisu ga mimoišle, iako, ističe, sve je trzavice uvijek rješavao manje - više uspješno, ali uvijek na zadovoljavajuć način. Ipak, jedna situacija urezala mu se u sjećanje, a vještine koje je iskazao prilikom njezina rješavanja priskrbile su mu nagradu za kapetana 2014."Uplovljavajući u južnokorejsku luku INCHON, za KOGAS terminal, četiri milje od terminala otkazao mi je stroj pri brzini od šest čvorova. Nisam znao uzrok, kao ni upravitelj stroja, ali odmah smo poduzeli akciju i aktiviralisvu raspoloživu posadu. U međuvremenu sam poslao ekipu s palube na provu da budu spremni oboriti sidra iz oka, računao sam da je bolje da izgubimo sidro nego da se nasučemo. Samo što nisam to napravio, javio se zapovjednik stroja da je kvar u pomoćnim motorima, ali je uspio jednoga pokrenuti te da možemo nastaviti s manevrom priveza broda. U tim trenutcima trebalo je brzo reagirati i donositi prave odluke, nema vremena za puno misliti ili pitati", ističe kapetan Brzica.

Nakon uspješnog iskrcaja tereta, kapetanu i članovima posade upućene su pohvale čelnih ljudi njegove tvrtke iz Tokija te zahvalnica iz KOGAS terminala."Sve je završilo dobro, ali moglo je poći po zlu. Odluku da privežem brod i iskrcam teret u toj situaciji donio sam sam, nisam nikoga ništa pitao. Tu se pokazalo moje iskustvo, mada, moram naglasiti da sam imao i veliku dozu sreće u ovoj odluci", priča kapetan Brzica. Uoči svoje posljednje plovidbe, ovaj dubrovački kapetan upozorava da je hrvatskim pomorcima danas znatno teže. Nekada su se dobro držali i bili iznimno cijenjeni, a danas su u nezavidnoj situaciji."Dolaze nove generacije, ali i pomorci poput Indijaca koji naviru i zamjenjuju naše pomorce. Danas se teško održati, tržište sve diktira te svi idu za što jeftinijom posadom. Nisam siguran kakva sudbina čeka hrvatske pomorce", zaključuje za Nportal dubrovački kapetan Nikola Brzica ovim putem čestitajući svojim kolegama blagdan sv. Nikole - njihova nebeskog zaštitnika.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik

Nakon polaganja vijenaca na Srđu i paljenja svijeća u spomen svim poginulim braniteljima, program Dana dubrovačkih branitelja nastavio se u Muzeju Domovinskog rata. Učenici Osnovne škole Ivana Gundulića i Osnovne škole Mokošica tu su održala prigodnu priredbu recitacijama i pjesmama, a obilježavanje je dodatno uveličala klapa Ragusavecchia. Ovom je prigodom predsjednik Udruge branitelja Dubrovnika Marko Mujan uručio zahvalnice pojedincima, udrugama, ustanovama i tvrtkama koji su im pomagali u radu.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik

Tvrtka Lipov Gaj iz Zagreba, registrirana za Savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem, podnijela je žalbu na dokumentaciju za nadzor nad izgradnjom mosta Kopno - Pelješac s pristupnim cestama, donosi Jutarnji list. Na taj način je, do odluke Državne komisije za kontrolu javne nabave o žalbi, zaustavljen proces izbora tvrtke za nadzor radova, a bez koje ne mogu početi radovi na ovom kapitalnom projektu. Procijenjena vrijednost radova je 53,5 milijuna kuna. To je već drugi put da je zaustavljen ovaj natječaj, nakon što se još ranije na natječajnu dokumentaciju žalila španjolska tvrtka IDP. Njihovu žalbu DKOM je djelomično usvojio te je investitor Hrvatske ceste 24. studenoga objavio izmijenjenu natječajnu dokumentaciju s rokom za podnošenje ponuda do 21. prosinca ove godine.

Pogrešan rok

Nakon što je objavljena žalba, u građevinskim krugovima je nastalo veliko čuđenje jer tvrtka Lipov Gaj nije poznata kao tvrtka koja se bavi ovim poslovima. Odmah se pojavila i špekulacija da je žalba podnijeta u ime neke velike tvrtke koja želi kupiti vrijeme i na neko vrijeme zaustaviti natječaj. Ivan Mandić, vlasnik tvrtke Lipov Gaj, to oštro demantira. “Zanima nas ovaj posao i imamo partnere s kojima želimo raditi. Svjestan sam da će se oko ovoga dići prašina, ali mi za nikoga ne radimo. To je sve što vam mogu reći jer mi zakon ne dozvoljava bilo kakve komentare dok traje žalbeni postupak”, kazao nam je jučer Mandić.

Prema dostupnim informacijama, u žalbi tvrtke tvrtka Lipov Gaj se tvrdi kako je rok za dostavu ponuda trebao biti 21. 12. u ponoć, a ne u 10 sati ujutro kako stoji u dokumentaciji. Nadalje, navodi se da dokumentacija nije precizna jer su u njoj dva stavka koji opisuju isto traženje pa nije jasno koji je točan. Također se prigovara kako su Hrvatske ceste trebale tek osam dana nakon što je DKOM objavio rješenje o prvoj žalbi za objaviti izmijenjeni tekst natječaja, a ne već nakon dva dana kako je učinjeno.

Prema navodima u sudskom registru, tvrtka Lipov Gaj je osnovana u studenome 2016. godine s temeljnim kapitalom od 10 kuna. Prema dostupnim podacima, prošle je godine imala prihod od nula kuna. Svi ovi podaci naše sugovornike su podsjetili na slučaj malo poznate tvrtke Snaga vjetra iz Splita koja je prošle godine žalbom na nekoliko mjeseci zaustavila provedbu natječaja za izbor izvođača radova Pelješkog mosta. I tada se u građevinskim krugovima sumnjalo kako iza žalbe zapravo stoji neka velika građevinska tvrtka.

Tek na proljeće

Zbog ovih žalbi Hrvatske ceste ove godine neće uspjeti izabrati tvrtku za nadzor radova na mostu Pelješac. Natječaj je raspisan još 29. rujna, a rok za predaju ponuda je bio 30. listopada, ali sad je sve prolongirano. Nakon što ponude za nadzor radova na Pelješkom mostu konačno budu otvorene, slijedi njihova evaluacija u Hrvatskim cestama, a to će potrajati najmanje mjesec dana. Nakon toga treba očekivati nove žalbe, a DKOM-u u pravilu treba oko dva mjeseca za njihovo rješavanje, stoga bi ugovor s nadzornikom radova na mostu mogao biti potpisan tek negdje u ožujku ili travnju sljedeće godine.

Objavljeno u Županija

Sveti Niko s vrećom punom darova stigao je jutros u jaslice Dječjeg vrtića Izviđač. Mališani su ove godine bili jako dobri, slušali su roditelje i tete, pa je Sveti Niko stigao bez ružnog Krampusa koji dijeli šibe. Čizmice pune slatkiša izmamile su dječici osmijeh na lica, a pao je i dogovor - slijedeće godine moraju biti dobri, pa će on opet doći i razveseliti ih prigodnim darkom.

 

Ana Prohaska Vlahinić

Objavljeno u Dubrovnik

Danas je u galeriji Gradskog kulturnog središta gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan podijelio ugovore o radu novim zaposlenicima na javnim radovima. Poslije podjele ugovora dao nam je kraću izjavu:

Grad Metković je prijavio potrebu za 150 ljudi, ali interes je bio veći te se prijavilo  preko 300 ljudi. Uspjeli smo se izboriti da svi ljudi koji zadovoljavaju uvjete budu primljeni, tako da je primljeno preko 220 osoba. Zaposleni će uz plaću dobiti božićnicu i dar za dijete. Raditi će na poslovima prevencije od požara i sanacije bujičnih poplava te zaštiti okoliša – kazao je Milan.

Nino Erceg

Objavljeno u Metković
Stranica 1 od 3

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik