nportal
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Subota, 17 Lipanj 2017

Predavanje "Volite sebe – iscijelite svoj život" dubrovačkoj publici održala je licencirana HYL trenerica Lidija Banai u petak, 16. lipnja, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.

Temetsko predavanje bilo je vezano uz filozofiju svjetski poznate spisateljice i učiteljice Louise L. Hay, koja smatra da je najvažnija stvar zbog koje smo rođeni naučiti voljeti sebe. U svom izlaganju Banai je također naglasila kako je ljubav prema sebi najvažnija ljubav u našem životu. „Nitko nas ne uči da volimo sebe, uče nas da budemo poslušni, a ustvari ovaj svijet bi bio puno ljepši da nas uče da budemo sretni i da volimo sebe. (...) mi nismo promatrači, mi smo kreatori, znači svi mi imamo u sebi taj talent“ zaključila je Banai.

______________________
Dubrovačke knjižnice Dubrovnik

Objavljeno u Dubrovnik

Potreba dubrovačke općine da se Odjel psihijatrije i neurologije ili kako se tada nazivao „Odjel za umobolne“ sagradi izvan bolničke zgrade počela se realizirati u lipnju 1901.
Nažalost, psihijatrija nije imala mjesto u novoj bolnici na Boninovu. Imala je jednu zgradu u staroj gradskoj jezgri, poznatu pod nazivom „kuća za lude“, zbog koje su građani tog predjela često protestirali. Isticali su da ih prisustvo tih bolesnika uznemiruje i zahtijevali su da im se izgradi prostor negdje drugo. Uvažavajući te zahtjeve, 1900.vijeće je na svojoj sjednici ovlastilo općinsku upravu da može kupiti odgovarajuće zemljište. Općina je donijela odluku da se takva kuća sagradi na području Nuncijate. Bolnica je nazvana „Zaklonište umobolnih na Nuncijati“ i dovršena je 1904. Te godine su primljeni prvi bolesnici premješteni iz stare kuće u gradu. Većina bolesnika bila je iz Dubrovnika i okolice, ali je bilo i stranih državljana, Rusa, Čehoslovaka, Amerikanaca, Poljaka, Talijana, Ugara, Turaka, čak i Alžiraca. Zaklonište je funkcioniralo do 1949.kada je odlukom tadašnjih vlasti zatvoreno.
1957 .formiran je u bolnici na Boninovu Neurološko-psihijatrijski odjel s 23 kreveta. Prvih godina djelovanja Neuropsihijatrijskog odjela zbog orijentacije liječnika na neurologiju, na odjel su pretežno zbrinjavani neurološki bolesnici, rijetko lakši oblici psihoza i psihoneuroza. Teži oblici psihoza nisu se zadržavali na odjelu, nego su se primali samo radi trijaže. Mali kapacitet odjela nije odgovarao potrebama, jer su se zbrinjavali bolesnici ne samo iz Dubrovnika nego i područja od Korčule do Ulcinja, Metkovića te Istočne Hercegovine (Trebinje, Bileća).

Izvor: Razvoj psihijatrijske skrbi u Dubrovniku Hrvoje Marković, Zaim Čustović i Jadranka Katušić Bašić.

Ivana Žuvela Kalina

 

Objavljeno u Vremeplov

Dana 17. lipnja 2017. godine u Dubrovniku je održana izborna skupština ogranka HSLS-a Dubrovnik. Za predsjednicu ogranka izabrana je Belka Elezović. U Izvršni odbor ogranka izabrani su potpredsjednici Adaleta Milovčević i Mario Jerinić, tajnica Marijana Čagalj, rizničarka Najra Mehić i šest člana Izvršnog odbora Ilvana Mušinović Hebibović, Miho Baće, Jasmina Muslić, Zijad Bošnjaković, Emir Čampara i Melsijana Đidelija.

Obraćajući se nazočnima novoizabrana predsjednica Belka Elezović je istakla kako će HSLS i dalje nastaviti raditi za dobrobit cijeloga društva, kao što je i do sada radila, te da će pripremati ogranak za samostalni izlazak na lokalne izbore.

– Sretna sam što znam da u Dubrovniku još uvijek ima ljudi koji zastupaju izvorna stajališta HSLS-a i koji će stranci vratiti ugled koji i zaslužuje. Od danas počinjemo s pripremama za slijedeće lokalne izbore. Kao nekada sudjelovati ćemo u svim značajnim događanjima u našem gradu. Obećavam da ću zajedno sa svojim suradnicima i cijelim ogrankom nastojati da HSLS vrati dignitet koji je izgubio. Odlučila sam da se uključim i sudjelujem u oživljavanju HSLS-a u Dubrovniku jer je to povijesna stranka, prva demokratska stranka osnovana u Hrvatskoj. Ostavila je dubok trag u brojnim događanjima i dala puno značajnih ljudi. Držim da je politička scena u Dubrovniku ostala prazna u dijelu liberalne opcije koja zastupa toleranciju i uvažavanje svih političkih opcija. Treba stoga ponovno ispuniti taj prostor sa kvalitetnim ljudima koji imaju dignitet i koji vole ovaj grad – kazala je nova predsjednica Belka Elezović.

Skupštini je nazočio i povjerenik ŽO HSLS Dubrovačko-neretvanske županije Niko Kapović, Matko Radonić koordinator HSLS-a za X izbornu jedinicu i Emil Karamatić ogranak Ploče, te gosti Kemal Tursunović predsjednik Udruge bošnjaka branitelja DRH Dubrovnik i DNŽ, Izet Spahović predsjednik Kulturnog društva Bošnjaka ''Preporod'' Dubrovnik i mnogi drugi.

Predsjednica ogranak HSLS-a Dubrovnik
Belka Elezović

Objavljeno u Politika

Prirodoslovni muzej Metković nastavlja s radionicama za male ljubitelje prirode. Ovog puta zaronili su u skriveni svijet podmorja. Početak ljetnih radosti idelno je vrijeme za otkrivanje živog svijet morskih dubina. Život u moru dijeli se na zone, prema količini sunčeve svjetlosti. Djeca su danas mogla promatrati prekrasne snimke podmorja, učeći o izuzetnoj bioraznolikosti u zoni u kojoj sunce najviše prodire, uvjetujući živu rapsodiju boja i oblika. Morski grebeni čine dom brojnim vrstama algi, spužvi, koralja, zvjezdača, ježinaca, školjki..hobotnica, riba itd. A kako bi to bilo da djeca nemaju svoj mali morski svijet? Zato su u staklenkama oblikovali morsko dno i grebene od pijeska, stijena i školjki. Svoje najdraže životinje su izradili sami i postavili unutar stijena, a pojedine sakrili među morske alge i cvjetnice. Neke životinje djeci su dosad bile nepoznate što ne čudi jer su morske dubine još uvijek nepoznanica mnogima. Roneći dublje ulazimo u još neobičniji svijet tame, gdje žive ljudima čudnovata i nikad viđena stvorenja. Nešto o životu u morskoj zoni mraka djeca će moći čuti na nekoj od idućih radionica nakon što do kraja upotpunimo današnje radove.

Paula Šunjić

Nino Erceg

Objavljeno u Metković
Subota, 17 Lipanj 2017 12:58

Ljetni 'šušur' na Stradunu/FOTO

Stradun je i jutros bio pun turista, ali i domaćih koji su se pokušavali probiti do željenih odredišta, vješto izmičući posjetiteljima kojima nikad nije preša i koji lagano i ležerno šetaju glavnom gradskom ulicom. Osim šetnje, mnogi su se od njih odlučili grad razgledati uz pratnju vodiča, drugi su se pak hladili sladoledom i hladnim pićima, dok su se oni hrabriji i nadobudniji prije podneva po najgorem suncu odlučili penjati na zidine. S obzirom na tri kruzera s više od pet tisuća putnika, gužve su se počele praviti na ulazu s Pila, na Pilama je vladao kaos zbog turističkih autobusa koji su iskrcavali i ukrcavali goste, a jedan od njih je čak bio zauzeo i dio 'trotoara'. Kako je izgledao jutarnji šušur na Stradunu, pogledajte u fotogaleriji.

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik

Povodom četvrtog izdanja poznatog Midsummer Scene Festivala koji će se održati u Dubrovniku od 24. lipnja do 5. srpnja na tvrđavi Lovrijenac partneri na projektu predstavili su ovogodišnji program. U ime Turističke zajednice Grada Dubrovnika govorila je direktorica Romana Vlašić koja je podsjetila da je ovaj projekt nastao susretom prije četiri godine u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu te je dodala da se tu „ne radi samo o kulturnoj razmjeni između Londona i Dubrovnika, već o tome da se cijeli svijet dovodi u Dubrovnik.
„Nadamo se da će ova kulturna suradnja biti u funkciji turizma, što je bila i prvobitna namjera. Midsummeru želim uspjeh, bilo u snu ili javi, ljetne su noći pred nama“, kazala je Vlašić.
Pročelnica UO za kulturu i baštinu Ana Hilje istaknula je da je Grad Dubrovnik od samog početka jedan od partnera na ovom projektu koji je uvertira Dubrovačkim ljetnim igrama. Dodala je kako je veseli što svake godine Dubrovčani imaju priliku vidjeti premijerne naslove na Lovrijencu na engleskom jeziku što je vrlo prikladno za turiste. Ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra Damir Milat predstavio je poseban koncert kojim će se DSO priključiti programu festivala.
„Pripremili smo poseban koncert kojim ćemo se približiti publici na jedan posve nov način. Odabrali smo kompozicije iz filmske glazbe i nekoliko kompozicija latino ritma pa smo posebno aranžirali nekoliko kompozicija kao što su „Volare“, ali i naš kvartet će izvesti nekoliko dijela barokne glazbe odjeveni u baroknu odjeću. Drago mi je da i prije Ljetnih igara imamo ovako kvalitetne festivale. Dubrovnik može ponuditi dosta toga kvalitetnog“, kazao je Milat.
Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić naglasio je da ova ustanova u kulturi već dvije godine surađuje s Midsummerom, kako je prošle godine program bio u znaku 400 godina smrti Williama Shakespearea pa su ga nazvali „Shakespeare meets Držić“, a ove godine obilježava se 450 godina smrti najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića pa je program nazvan „Držić meets Shakespeare“.
„Kada je Držić umro Shakespeare je imao tek tri godine pa smo sigurni da Držić od njega nije prepisivao“, našalio se Matić dodavši kako će se program održati kao i prošle godine ispred kuće Doma Marina Držića, a 6. srpnja u 21.30 u Sponzi DMD će upriličiti program dramskog čitanja.
Jedan od producenata festivala Filip Krenus kazao je da je Lovrijenac najljepša pozornica na kojoj je ikada radio i da se s pravom se zove kameniti Globe.
„Oduševljeni smo što imamo priliku ponovno se vratiti ovoj predstavi koja nam toliko znači. Drago mi je da festival nosimo u svijet, a svaki put kada radimo predstave van Dubrovnika promoviramo grad, a trudimo se promovirati i Držića u Londonu. Velika mi je čast raditi s izvanrednom Helen Tennison“, istaknuo je Kreus.
Redateljica Helen Tennison kazala je da je Midsummer Scene fantastična predstava - smiješna, a ujedno i romantična i nečuvena.
„Najdraži mi je dio predstave kada likovi odu u šumu gdje se izdogađaju svakave lude stvari, a kada izađu iz šume, potpuno su spremni obvezati se na te veze nakon što su pokazali svoje nečuvene i skandalozne strane osobnosti. Najdraži mi je dio način na koji likovi praštaju jedni drugima i dopuštaju jedni drugima da se vole takvi kakvi jesu“, kazala je Tennison.
Inače, Shakespeareova komedija San Ivanjske noći ujedno je i jedna od njegovih najljepših i najrazigranijih komedija. Radnja se odvija upravo u lipnju za vrijeme ljetnog solsticija, a obiluje zapetljanim ljubavnim odnosima i pogrešnim identitetima postavljajući vječno pitanje: „Što je ljubav?“ Pod redateljskom palicom Helen Tennison na Festivalu će zaigrati Hannah Brackstone-Brown, James Burton, Kudzanayi Chiwawa, Susan Hingley, Sheetal Kapoor, Filip Krenus, Matthew Maltby, Lainey Shaw, James Wordsworth. Asistentica redateljice je Natalia Bogdanova. Producenti Festivala su Jelena Maržić, Darija Mikulandra Žanetić i Filip Krenus, kostimograf je Bryony J. Thompson, majstor rasvjete Aleksandar Saša Mondecar, scenograf Marin Gozze te kompozitor Benedict Davies.

Leona Rašica

Objavljeno u Vijesti

17. lipnja 1707.u Rimu je umro najcijenjeniji i najpoznatiji liječnik hrvatskog podrrijetla Đuro Armen Baglivi.
Rođen je u Dubrovniku, 8. rujna 1668. Rano je ostao bez roditelja, pa su ga školovali dubrovački isusovci. Na njihovu preporuku, usvaja ga P.A.Baglivi, liječnik u Lecceu u Apuliji. Medicinu studira u Napulju, a 1688.promoviran je u Salernu.

Postaje osobni tajnik i asistent najslavnijeg liječnika onog doba, Marcella Malpighija. Nakon njegove smrti, postaje osobni papin liječnik, profesor anatomije i teorijske medicine na Sveučilištu Sapienzi, jednoj od najvećih visokih škola tog vremena. U svom djelu O medicinskoj praksi, prikazuje metode i zadaće kliničke medicine, te upozorava na važnost kliničkog proučavanja simptoma, anatomskih sekcija, mikroskopsih istraživanja i fizioloških pokusa umjesto ispraznih filozofskih spekulacija tog doba.U djelu O zdravome i bolesnome motoričkom vlaknu, tumači da je sjedište fizioloških i patoloških zbivanja u vlaknima, pa se svrstava u začetnike fibrilarne patologije. Primjenjuje zakone mehanike u tumačenju fizioloških procesa.Iznio je vrijedne podatke o građi i funkciji mišićnih vlakana, koje je vidio kao sjedište većine bolesti.
Njegova djela su tiskana i doživjela dvadesetak izdanja, te prevedena na njemački, talijanski,engleski i francuski.

Đuro Armen Baglivi se izrazito ponosio svojim dubrovačkim porijeklom, a sva svoja djela slao je svojim nekadašnjim učiteljima u rrodni grad. Bio je jedan od najvećih medicinskih autoriteta svojeg doba, a njegova su djela imala velik utjecaj na europske kliničare 18.stoljeća.
Prvi u Hrvata upotrijebio je naziv musaeum za prostor u kojem je držao svoju numizmatičku zbirku.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Vremeplov

Hrvatska pošta Mostar tiskala je poštansku marku povodom prve obljetnice smrti Radoslava Dodiga, koja u službenu uporabu ulazi danas na dan Dodigove smrti.
Klasičnoga filologa, arheologa, povjesničara i velikoga znalca Radoslava Dodiga pamte naraštaji metkovskih gimnazijalaca kojima je predavao latinski jezik, ali i mnogi iz metkovskih znanstvenih i kulturnih krugova jer su s njime imali plodnu suradnju.

Nportal

Objavljeno u Vijesti

Plesni studio Lazareti i ove je godine nakon mnogobrojnih nastupa i uspjeha, a za kraj školske godine dubrovačkoj publici pripremio tradicionalnu završnu produkciju koja će se održati 30. lipnja u Ljetnom kinu Jadran s početkom u 21 sat. U programu za kraj školske godine sudjelovat će polaznice studija i to one od četiri do 21 godine.
"Nadamo se da će naš šarolik program razveseliti sve generacije u publici i da ćemo Vam uljepšati jednu ljetnu večer. Veselimo se rasplesanom petku i našoj veseloj publici", poručile su iz Plesnog studija Lazareti dodavši kako će karte za ovu produkciju biti u prodaji od idućeg tjedna.

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik

Nportal

Izdavač publikacije: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing

Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)

Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3, dana 27.01.2016. god. MBS: 090004038, MB 01657844
OIB 84003986390, Račun otvoren u Addiko banci
IBAN: HR7825000091101059527

Sjedište: Vukovarska 26/4, 20000 Dubrovnik