nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Četvrtak, 03 Kolovoz 2017
Četvrtak, 03 Kolovoz 2017 17:55

Metković: Mobine u petak bez vode

Obavještavaju se korisnici vodnih usluga ulica : Mobine, od ulice Kralja Zvonimira do ulice Petra Zoranića da će se obaviti planirani radovi na priključenju stambeno poslovne zgrade u ulici Mobine na vodovodnu mrežu a time i obustava isporuke vode u vremenu od 12,00 - 14,00 sati ,dana 04.08.2017 (petak).

Nportal

Objavljeno u Metković

Don Grgo Tomić proslavio je u župi sv. Mihajla na Lapadu 50 godina svog svećeničkog djelovanja u utorak, 2. kolovoza. Sam zlatomisnik predvodio je ovo svečano misno slavlje u kojem su uz brojne svećenike Dubrovačke biskupije koncelebrirali i zlatomisnikov brat fra Gabrijel Tomić, župni vikar župe Rođenja BDM Brestovo i duhovnik sestara klarisa, te bratić fra Slavko Topić, misionar milosrđa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Također su između ostalih koncelebrirali i generalni tajnik HBK don Petar Palić te novi generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić. Propovijedao je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.

Lice don Grga odražava radost susreta s Gospodinom

Na početku propovijedi mons. Uzinić čestitao je zlatomisniku Tomiću ovaj značajan jubilej u ime Dubrovačke biskupije, svoje vlastito ali i u ime svih okupljenih vjernika koji su došli iz svih župa u kojima je zlatomisnik djelovao. Istaknuo je kako je lice slavljenika uvijek sijalo i odražavalo radost susreta s Gospodinom, te da je zato ujedno bio i čovjek koji je uspijevao ispuniti svoju svećeničku zadaću. Dodao je i kako je uspio ono na što nas sve poziva pa Franjo, a to je biti radosnim kršćaninom.

Biskup se osvrnuo na dvije prispodobe iz evanđelja dana (Mt 13, 44-46), koje govore o čovjeku koji je otkrio skriveno blago na njivi i o trgovcu koji je pronašao dragocjen biser. Objasnio je kako je trgovac pronašao ono što je vrijedno, Isusa Krista, i da mu se u potpunosti stavio na raspolaganje, baš kao što je to zlatomisnik Tomić učinio u svom životu , ali i da je taj biser, Isusa Krista, naslijedio preko svoje obitelji koja je živjela kršćanskim životom i koja je zbog toga nastavila biti kršćanskom. Istaknuo je i kako kao narod polako izumiremo, baš kao i s time naše kršćanske vrijednosti. Kako zaboravljamo djeci prenijeti da nije materijalno ono najvažnije, već kako je potrebno sve prodati, kako kaže i sam Krist, kako bi se mogao posjedovati najveći dar, zajedništvo s Njim.

Kroz drugu prispodobu, onu o blagu skrivenom na njivi, biskup Uzinić je kazao kako ona predstavlja ono nešto što u našem životu dođe naknadno. „Ja vjerujem da je to drugo blago skriveno na njivi u don Grgovom slučaju njegov svećenički poziv. Onaj dragocjeni biser vidim kao opći poziv nas kršćana da u Isusu Kristu otkrijemo blago i da živimo u skladu s tim otkrićem“, rekao je mons. Uzinić, te dodao da je zlatomisnik kad je otkrio blago u novoj dimenziji pošao za Isusom i slijedio ga. „Većina je od vas zahvaljujući don Grgu kao njegovi župljani otkrili Isusa Krista kao dragocjen biser. I kroz svoj kršćanski život ste se pozvani tom dragocjenom biseru stavljati na raspolaganje“, zaključio je dubrovački biskup.

Na kraju misnog slavlja čestitke i riječi zahvale uputio je zlatomisniku don Robert Ćibarić, župnik župe sv. Mihajla u kojoj je zlatomisnik Tomić župnikom bio 27 godina.

Don Grgo Tomić i sam se obratio okupljenim vjernicima, među kojima je bila i njegova obitelj, te im svesrdno zahvalio što su došli i omogućili mu da na što dostojanstveniji način obilježi ovaj svoj zlatni jubilej.

U misnom slavlju su koncelebrirala i još trojica ovogodišnjih zlatomisnika: don Stanko Lasić, don Josip Barišić i don Frano Markić.

Nakon mise uslijedio je domjenak i prigodan folklorni program ispred župne crkve kojeg su izvela djeca iz KUD-a sv. Juraj Osojnik, a koja su svom bivšem župniku uručila prigodan poklon.

Nikša Sentić

Kratka biografija: don Grgo Tomić

Don Grgo Tomić je rođen 1938. godine u Trusini /Podhum, Vrhbosanska nadbiskupija. Pučku školu završio je u Seonici/Konjic, gimnaziju u Dubrovačkom sjemeništu, a teologiju je studirao u Zadru i Splitu. Za svećenika je zaređen u Splitu 29. lipnja 1967. godine.

Tijekom pastoralne godine studija don Grgo je ispomagao u više župa Splitske nadbiskupije i Dubrovačke biskupije. Nakon završetka studija imenovan je kapelanom u župi sv. Mihajla u Lapadu, zatim je vršio službe župnika u Osojniku, Liscu, a skrbio je i za župu Smokovljani. U  veljači 1978. vratio se u Lapad na mjesto župnika u župi sv. Mihovila i tu je ostao 26 godina. Za to vrijeme vodio je i izgradnju novu lapadske crkve.  U rujnu 2004. preuzeo je dušobrižništvo u župi sv. Ilara u Mlinima gdje je ostao do 2014. godine kada je umirovljen. Kanonik je Stolnog kaptola od 2016. godine. Kao umirovljeni svećenik poslužuje u župi na Osojniku koliko mu zdravlje dopušta. 

Zanimljivo je da se don Grgo rodio u obitelji u kojoj je bilo 14 djece od kojih je ukupno troje izabralo svećenički poziv. Uz don Grgu svećenici su fra Gabrijel i pokojni fra Alojzije.

Izvor :www.dubrovacka-biskupija.hr

Nportal

 
 
 
 
Objavljeno u Dubrovnik
Četvrtak, 03 Kolovoz 2017 17:43

Držićeva Tirena 2017.

Glume, pjevaju, sviraju:

Tirena, vila:                         Marijana Prokl

Ljubmir, pastir:                  Eugen Stjepan Višić

Kupido:                                                Leonarda Frljak

Iz neba glas:                         Leonarda Frljak

Satir:                                      Lucija Alfier, Janko Debeljak, Leonarda Frljak

Remeta:                                Lucija Alfier

Vučeta:                                 Lucija Alfier, Eugen Stjepan Višić

Obrad:                                  Tin Rožman, Leonarda Frljak

Ljubenka:                             Lucija Alfier

Ljubenko:                             Janko Debeljak

Radmio:                               Tin Rožman, Lucija Alfier

Radat:                                   Eugen Stjepan Višić

Miljenko, Vlašić:                Tin Rožman

Stojna, mati Miljenkova:  Lucija Alfier

Dragić, sin Radatov:          Tin Rožman, Leonarda Frljak

Autori filmova u predstavi: Anja Kovačić i Jan Čavar

Ideja, dramaturgija, režija: Mira Muhoberac i Vesna Muhoberac

Zahvaljujemo vlasnicima Sv. Ivana, Ninu Kovačeviću i Maru Kovačeviću, kao i posadi broda, Vlahu Bongiju i Krešimiru Biliću.

Hvala Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum, Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, Dubrovačkom simfonijskom orkestru, Folklornom ansamblu Linđo, kinu Visia i svima ostalima koji su nam pomogli u realizaciji predstave.

Lucija Alfier, Marijana Prokl, Tin Rožman i Eugen Stjepan Višić studenti su glume na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Janko Debeljak student je dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a Leonarda Frljak studentica je FKIT-a Sveučilišta u Zagrebu.

Kakav ti se vidi ovi Grad?

Držićeva Tirena 2017.
(plovidbeni performans u moru, na moru i o moru u Vidrinoj godini)

Predstava Držićeva Tirena 2017. (plovidbeni performans u moru, na moru i o moru u Vidrinoj godini) koja počinje u Staroj gradskoj luci u Dubrovniku, ispod tvrđave Sv. Ivan, na brodu Sv. Ivan iz 1878., najstarijem jedrenjaku na Sredozemlju, posveta je i zahvala Marinu Držiću Vidri, našemu genijalnome sugrađaninu, hrvatskome dramatičaru i pjesniku koji nas je napustio prije 450 godina, a bez kojega ni hrvatska književnost, ni kazalište, ni naši životi ne bi bili isti. Predstavu smo zamislili kao nastavak kulturološke senzacije, pronalaženja dviju knjiga Marina Držića prije 10 godina u Italiji. Naime, te je godine vrsni muzikolog i profesor Ennio Stipčević, tražeći tekstove i note Cvijete Zuzorić, pronašao dva prvotiska Držićevih knjiga za koje se pretpostavljalo da neće nikad biti nađeni, i to internetskim pretraživanjem, u milanskoj knjižnici Nazionale Bradense i time zadužio cijelu europsku kulturnu javnost, kao i znanstvene krugove. U jednoj je knjizi Držićeva Tirena, u signaturama pripisana navodnome mađarskome svećeniku (hrvatskome svećeniku i književniku Marinu Držiću) i možda zato stoljećima skrivena od javnosti, a u drugoj su knjizi tiskani svi Držićevi tekstovi napisani u stihovima (Skup i Dundo Maroje pisani su u prozi i zato do našega vremena i nisu bili tiskani, jer se proza držala manje vrijednom formom). Ove su godine, agilnošću ravnatelja Doma Marina Držića, Nikše Matića, u Grad 8. srpnja, uz velike mjere osiguranja, dovedene dvije knjige iz 1551. i još jedno izdanje Tirene iz 1630. godine, tiskano u venecijanskoj tiskari Marca Ginammija. Tirena, drama u pet činova, pisana dvostruko rimovanim dvanaestercima (1690 stihova) prvi je put objavljena 1551. u Veneciji u tiskari Andree Arrivabenea. Drugi prvotisak nosi naslov Piesni Marina Držića ujedno stavljene s mnozim drugim liepim stvarmi, a objavljen je također 1551. u Veneciji, ali u tiskari Niccolòa Bascarinija.

Dolazak Pjesni obilježili smo predstavom Cabaret Držić i/ili Držićev Ajme (Što je nama Držić i što smo mi njemu: cabaretni performans) kojoj je praizvedba bila 18. srpnja 2017. u režiji Mire Muhoberac i Vesne Muhoberac ispred Doma Marina Držića i unutar DMD-a. Nitko nikad dosad nije izveo Držićeve stihove kao cjelovitu predstavu. Zato je naša predstava u Dubrovniku u srpnju bila svjetska praizvedba toga djela. Priču o drugoj knjizi i njezin misteriozni nestanak, pronalazak i dolazak doma zaokružujemo svojom novom predstavom: Držićeva Tirena 2017. (plovidbeni performans u moru, na moru i o moru u Vidrinoj godini). Zajednički supotpisujemo idejno, dramaturški i redateljski obje predstave koje su u Držićevoj godini izronile iz dubina povijesti i inspirirale se pronađenim dvostrukim prvotiskom, gradeći blizanačku predstavu, duopredstavu: Cabaret Držić i/ili Držićev Ajme (Što je nama Držić i što smo mi njemu: cabaretni performans) i Držićevu Tirenu 2017. (plovidbeni performans u moru, na moru i o moru u Vidrinoj godini). Predstave skupa čine duologiju dviju suvremenosti prebacivanjem iz današnje u renesansnu svakodnevicu i náse.

Plovimo performativno Držićevim tragovima iz Dubrovnika, grada vrsnih pomoraca, sigurne luke za dubrovačke jedrenjake, iz arsenala i renesansnoga kazališta, otiskujemo se prema Levantu i Otrantu s mislima na renesansne plovidbe fikcionalne i stvarne prema Velikim i Dalekim Indijama i malo bliže, prema Italiji, Držićevu Rimu, Anconi ili Jakinu, Sieni, Veneciji, dodirujemo se Držićevih dubrovačkih točaka: plovimo pokraj valobrana i gradobrana Kaše, ispod Ploča i Pločanske ulice, Vrata od Grada, uz Komardu koju Držić spominje i jer se djeca na njoj i u renesansi kuplju, ali i prodaje meso, i Lazarete, svojevrsno čistilište pomoraca, prolazimo ispod crkve u Svetome Jakovu u kojoj počiva benediktinac Mavro Vetranović, krećemo preko Portoča oko Lokruma na kojemu je Mrtvo more (a juha se uzvidi kako u Mrtvom moru na Lokrumnu kad je bunaca), benediktinski samostan u kojemu je jedno vrijeme obitavao Nikola Vetrani, iliti Mavro Vetranović, u Tireni spominjani remeta, vraćamo se uz mire od Grada, jedrimo s Vidrom do Porporele koja je nastala nakon Velike tréšnje 1667. i koju Držić nikako nije mogao vidjeti (1508.–1567.), u trajanju od najviše sat vremena. Na putovanju ste u dobrim rukama i nikako se nećete izgubiti, osim trenutno zatraviti umjetnošću.

Naša plovidba predstavom ili s predstavom povezuje Držićevo vrijeme 16. stoljeća i naše 21. stoljeće jedrenjakom kao prijemosnicom u vremenu i prostoru. Naše putovanje implicira stvarna Držićeva putovanja, kao i putovanja njegovih dramskih osoba u hodočasnim i Držićevim godinama. Jedrenjak svojom simboličnom kazališnim plovidbom dotiče Držićeve punktove i lokalitete njegovih drama i renesansnih dubrovačkih dana koji su i danas aktualni, makar neki od njih redizajnirani.

Tirena u djelu i iz djela putuje iz Rijeke dubrovačke, gotovo mitskoga mjesta pretpovijesti, iz vode, ali i Držićevih posjeda u pitoresknom izvoru, hladencu morem i podzemnim svijetom do Grada i naše predstave. Naša Tirena spušta se mediteranskim parkom do Komarde i Lazareta i postaje i ostaje predmet žudnje svim muškarcima u djelu kao žena, ljepota, umjetnost. Kupido pjesmom i strjelicama posreduje ljubavima i ljubavnim zapletima na krilima Ovidijevim, ali anticipirajući i Shakespeareov San Ivanjske noći i tragediju Romeo i Julija puno godina poslije Držićeva odlaska (prošle se godine obilježavalo 400 godina od bardove smrti). Pastorala Tirena, kako je naznačeno na naslovnici prvotiska: izvedena na moreškanski način, prva je pastorala u hrvatskoj književnosti, prethodi joj u nekim segmentima samo Radmio i Ljubmir Džore Držića, a tek se u baroku javlja slavna vila Dubravka i Gundulićeva istoimena pastorala. Marin Držić Vidra napisao je pastoralu Tirena 1548., u dobi od 40 godina i u vrijeme dominacije Mavra Vetranovića, koji je Držića od kritika da je plagirao njegovo djelo obranio, kao stariji kolega, što je vrlo rijetko i u današnjoj umjetničkoj i akademskoj zajednici, pjesmom Pjesanca Marinu Dtžiću upomoć.

Prvi put u kazališnoj umjetnosti dovodi se Tirena i Tirena na brod, pastoralna komedija i komedijska pastorala i najljepša od svih vila koja živi u moru i s riječkim morem i u fikciji i u stvarnosti, a uprizoruju je, većina prvi put u Dubrovniku, mladi glumci, studenti glume i dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i studentica kemije, ujedno školovana pjevačica. Putujemo umjetnošću, dodirujući se intertekstualno i kulturološki s cijelim europskim dramskim i kazališnim svijetom. Predstava je nastajala razigrano, ozbiljno, kreativno i ugodno u različitim otvorenim i zatvorenim prostorima našega Grada, a u nju smo interpolirali filmove i glazbu. Poslušajte i pogledajte, a ako vam ne uzbude lijepa, ma su ove žene lijepe....

Za drugo ništar ja, o puče, neću rit, / zač sunce, koje sja, svitlo će vazda bit; nenavis ne more učinit nemila / da ruža od gora nî rumena i bila.

Mira Muhoberac i Vesna Muhoberac

Objavljeno u Kultura

Nakon dvostrukog uspjeha, Udruga Sigurnost u prometu organizira događaj „Vratimo djecu na igrališta“ po treći put i to na Nuncijati 9. rujna u 19.30.
„Cilj natjecanja je uz onaj edukativni dio kako se odgovorno ponašati u prometu sa biciklom, vratiti djecu u njihovo prirodno okuženje, a to su dječja igrališta, vršnjačko druženje kao što je to slučaj bio u prošlosti. Samom natjecanju mogu pristupiti učenici svih škola sa područja Grada i okolice kao što je to bio slučaj i prije i to od I. do III. razreda Osnovnih škola. Ono što je posebno u ovom događanju je to da je natjecanje organizirano na igralištu "Nuncijata" te će najboljima nagrade, medalje i pehare uručiti najbolji vratar svijeta, svjetski prvak i reprezentativac Hrvatske vaterpolske reprezentacije Marko Bijač kao i naš proslavljeni paraolimpijac Mihovil Španja“, istaknuo je Denis Pavela iz Udruge Sigurnost u prometu na svom Facebook profilu.
Organizatori pozivaju svu ostalu djecu i građane da odazovu na natjecanje, dovedu najmlađe na vršnjačko druženje, uz puno glazbe, druženja na otvorenom, dječjeg smijeha i igre te napominju da, s obzirom na prijašnja događanja, veliki broj zainteresiranih te da se očekuje spektakl u subotnje predvečerje za najmanje uz sve gore navedenoga i posebnog gosta, prijave traju do 2. rujna te se djeca mogu prijaviti putem inboxa stranice Sigurnost u prometu Dubrovnik ili na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.! Organizatori pozivaju i one koji nemaju bicikl da prijave djecu te će se na mjestu natjecanja bicikl moći koristiti od drugih.

Leona Rašica

 

Objavljeno u Dubrovnik
Četvrtak, 03 Kolovoz 2017 16:16

U Stonu predstavljen program 'ZAŽELI'

Program zapošljavanja žena "ZAŽELI" naglašava promicanje socijalne uključenosti i suzbijanja siromaštva. Projektne aktrivnosti provodit će jedinice lokalne samouprave i neprofitne organizacije u trajanju do 30 mjeseci, a namijenjen je zapošljavanju žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada, s naglaskom na žene starije od 50 godina, žene s najviše završenom srednjom stručnom spremom, žene s invaliditetom, žene žrtve trgovanja ljudima, liječene ovisnice, žene žrtve obiteljskog nasilja, beskućnice.

Projekti će se provoditi u ruralnim područjima i na otocima te u onim područjima u kojima je stopa nezaposlenosti i stopa dugotrajne nezaposlenosti viša od hrvatskog prosjeka. S obzirom na značaj i opseg ovog projekta, Dubrovačko-neretvanska županija je organizirala predstavljanje projekta "ZAŽELI" i informativnu radionicu za sve predstavnike gradova i općina na području Županije, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje , razvojnih agencija, centara za socijalnu skrb, socijalnih ustanova i udruga osoba s invaliditetom koji djeluju na području Županije.

Informativnu radionicu, koja se održala 3. kolovoza 2017., s početkom u 11:00 sati, u prostorima obnovljene tvrđave Veliki kaštio u Stonu, vodila je državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Katarina Ivanković Knežević. Svrha navedenog predstavljanja i informativne radionice bila je potpunije upoznavanje dionika na području Županije s značajkama programa i važnosti uključivanja u projekt "ZAŽELI".

 

v.r. GORAN CVJETINOVIĆ

viši stručni suradnik za medije i odnose s javnošću

Objavljeno u Županija
Četvrtak, 03 Kolovoz 2017 14:59

DANAS SLAVIMO NAŠAŠĆE MOĆI SVETOG STJEPANA

Našašće moći sv. Stjepana se slavi 3. kolovoza. Ova se svetkovina počesto brka s blagdanom sv. Stjepana, kralja, čiji se blagdan također slavi u kolovozu mjesecu, ali ne na isti dan. Stoga su obje istinske svetkovine sv. Stjepana Prvomučenika, i ona koja pada 26. prosinca, kad se slavi Stjepanova mučenička smrt i ona koja se slavi 3. kolovoza, to je svetkovina pronalaska relikvija sv. Stjepana.
Svetkovina se svetoga Stjepana Prvomučenika slavi drugi dan Božića, 26. prosinca od 380.-e godine. Zbog svoje blizine najradosnijoj i jednoj od najvećih kršćanskih svetkovina, svetkovini Božića, ova svetkovina i ovaj Svetac su promovirani kao najbliži Kristu i to onom malom djetetu, malom Bogu, Božiću, da se time naglasi i Kristova žrtva koju će na Kalvariji podnijeti za ljudsko spasenje.
Nakon Stjepanove mučeničke smrti, njegovo je tijelo preuzeo židovski pismoznanac Gamaliel i pokopao ga u nov grob na svojoj zemlji u blizini Jeruzalema. Prema tradiciji, oko 415. godine, neki svećenik imenom Lucijan je u ukazanju saznao za grobno mjesto gdje je sahranjen đakon Stjepan. Ostaci tijela sv. Stjepana su iskopani te su kasnije čašćeni i na zapadu; jedan dio relikvija je prenesen u Carigrad, a drugi dio u Rim te zakopan uz tijelo sv. Lovre, đakona.

Izvor: Katehetski ured Splitsko-Makarske nadbiskupije

Objavljeno u Vijesti
Četvrtak, 03 Kolovoz 2017 14:44

SJEĆANJE NA FRANA

Frano Goić poginuo je 3.kolovoza 1995.u Zatonu prilikom neprijateljskog topničkog napada. Bio je pripadnik 163.brigade HV.
Pokopan je na groblju svetog Mihajla u Lapadu. Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, te Spomenicom Domovinskog rata.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Branitelji
Četvrtak, 03 Kolovoz 2017 13:26

DAN KADA JE DUBROVNIK TUGOVAO

Današnji dan, prije 22 godine bio je izrazito težak za Dubrovnik. Neprijatelj je tukao po Dubrovniku i njegovoj okolici. Tog nesretnog, ljetnog, vrućeg dana umrlo je troje mladih ljudi.
U Zatonu je u popodnevnim satima agresorska granata ubila Frana i Danijelu. Dvadesetčetvorogodišnji Frano Goić i dvadesetpetogodišnja Danijela Spajić zajedno su otišli u smrt. Poginuo je i sedamnaestogodišnji Orsat Domaćin. Dubrovnik je bio zavijen u crno i oplakivao tri mlada života. Tom prilikom ranjeni su i Romana Tomić, Lukša Pavličević i Nikša Matić.
Ne ponovilo se.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Branitelji

Brod grčke ratne mornarice „Prometheus“ u posjetu je Dubrovniku, a njegova je zapovjednika, kapetana fregate Adamantiosa Christodouloua s izaslanstvom danas primio župan Nikola Dobroslavić sa svojim zamjenikom Joškom Cebalom. Riječ je o školskom brodu koji priprema kadete za časnike grčke ratne mornarice.
„Kapetan Adamantios Christodoulou došao je sa suradnicima u županiju kako bi se predstavili. Njihov brod vodi kadete koji se pripremaju za časnike mornarice i na putovanju su kroz Sredozemlje, Jadran, a do Trsta i natrag imaju nekoliko ticanja. U Dubrovniku su tri dana. Ovo je primjer suradnje koju Hrvatska ima sa zemljama koje su u NATO – u, mislim da ovo unaprjeđuje i suradnju mornarica i drugih vidova oružanih snaga“, istaknuo je župan Dobroslavić.

Leona Rašica

Objavljeno u Županija

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije, dvoje Hrvatskih državljana sumnjiče se za kazneno djelo prijevare.
Radi se o 31-godišnjakinji koja je s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi, koristeći činjenicu fiktivno prijavljenog prebivališta, dovela u zabludu djelatnike mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u pogledu nastanjenja i nezaposlenosti i to na osnovu ishođenja zdravstvenog osiguranja pričinila troškove veće od 6 tisuća kuna i gdje joj je na osnovu zahtjeva za doplatkom za djecu isplaćeno preko 17 tisuća kuna.
U drugom se slučaju radi o 41-godišnjakinji koja je također s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi, koristeći činjenicu fiktivno prijavljenog prebivališta, dovela u zabludu djelatnike mirovinskog i zdravstvenog osiguranja pri čemu je ostvarila troškove liječenja veće od 66 tisuća kuna i gdje joj je na ime doplatka za djecu isplaćeno više od 3 tisuće kuna.
Policija je protiv osumnjičenih podnijela kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu.

-Tijekom jučerašnjeg dana na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske 8 osoba je zatečeno u posjedu manje količine marihuane, hašiša i tableta koje se nalaze na popisu droga.
Radi se o 6 stranih i dvoje hrvatskih državljana kod kojih je pronađena droga prilikom ulazno odnosno izlazne granične kontrole i na području Ploča i Lastova.

PS za odnose s javnošću PU dubrovačko-neretvanske

Objavljeno u Crna kronika
Stranica 1 od 2

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik