nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Četvrtak, 03 Kolovoz 2017
Četvrtak, 03 Kolovoz 2017 17:55

Metković: Mobine u petak bez vode

Obavještavaju se korisnici vodnih usluga ulica : Mobine, od ulice Kralja Zvonimira do ulice Petra Zoranića da će se obaviti planirani radovi na priključenju stambeno poslovne zgrade u ulici Mobine na vodovodnu mrežu a time i obustava isporuke vode u vremenu od 12,00 - 14,00 sati ,dana 04.08.2017 (petak).

Nportal

Objavljeno u Metković

Don Grgo Tomić proslavio je u župi sv. Mihajla na Lapadu 50 godina svog svećeničkog djelovanja u utorak, 2. kolovoza. Sam zlatomisnik predvodio je ovo svečano misno slavlje u kojem su uz brojne svećenike Dubrovačke biskupije koncelebrirali i zlatomisnikov brat fra Gabrijel Tomić, župni vikar župe Rođenja BDM Brestovo i duhovnik sestara klarisa, te bratić fra Slavko Topić, misionar milosrđa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Također su između ostalih koncelebrirali i generalni tajnik HBK don Petar Palić te novi generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić. Propovijedao je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.

Lice don Grga odražava radost susreta s Gospodinom

Na početku propovijedi mons. Uzinić čestitao je zlatomisniku Tomiću ovaj značajan jubilej u ime Dubrovačke biskupije, svoje vlastito ali i u ime svih okupljenih vjernika koji su došli iz svih župa u kojima je zlatomisnik djelovao. Istaknuo je kako je lice slavljenika uvijek sijalo i odražavalo radost susreta s Gospodinom, te da je zato ujedno bio i čovjek koji je uspijevao ispuniti svoju svećeničku zadaću. Dodao je i kako je uspio ono na što nas sve poziva pa Franjo, a to je biti radosnim kršćaninom.

Biskup se osvrnuo na dvije prispodobe iz evanđelja dana (Mt 13, 44-46), koje govore o čovjeku koji je otkrio skriveno blago na njivi i o trgovcu koji je pronašao dragocjen biser. Objasnio je kako je trgovac pronašao ono što je vrijedno, Isusa Krista, i da mu se u potpunosti stavio na raspolaganje, baš kao što je to zlatomisnik Tomić učinio u svom životu , ali i da je taj biser, Isusa Krista, naslijedio preko svoje obitelji koja je živjela kršćanskim životom i koja je zbog toga nastavila biti kršćanskom. Istaknuo je i kako kao narod polako izumiremo, baš kao i s time naše kršćanske vrijednosti. Kako zaboravljamo djeci prenijeti da nije materijalno ono najvažnije, već kako je potrebno sve prodati, kako kaže i sam Krist, kako bi se mogao posjedovati najveći dar, zajedništvo s Njim.

Kroz drugu prispodobu, onu o blagu skrivenom na njivi, biskup Uzinić je kazao kako ona predstavlja ono nešto što u našem životu dođe naknadno. „Ja vjerujem da je to drugo blago skriveno na njivi u don Grgovom slučaju njegov svećenički poziv. Onaj dragocjeni biser vidim kao opći poziv nas kršćana da u Isusu Kristu otkrijemo blago i da živimo u skladu s tim otkrićem“, rekao je mons. Uzinić, te dodao da je zlatomisnik kad je otkrio blago u novoj dimenziji pošao za Isusom i slijedio ga. „Većina je od vas zahvaljujući don Grgu kao njegovi župljani otkrili Isusa Krista kao dragocjen biser. I kroz svoj kršćanski život ste se pozvani tom dragocjenom biseru stavljati na raspolaganje“, zaključio je dubrovački biskup.

Na kraju misnog slavlja čestitke i riječi zahvale uputio je zlatomisniku don Robert Ćibarić, župnik župe sv. Mihajla u kojoj je zlatomisnik Tomić župnikom bio 27 godina.

Don Grgo Tomić i sam se obratio okupljenim vjernicima, među kojima je bila i njegova obitelj, te im svesrdno zahvalio što su došli i omogućili mu da na što dostojanstveniji način obilježi ovaj svoj zlatni jubilej.

U misnom slavlju su koncelebrirala i još trojica ovogodišnjih zlatomisnika: don Stanko Lasić, don Josip Barišić i don Frano Markić.

Nakon mise uslijedio je domjenak i prigodan folklorni program ispred župne crkve kojeg su izvela djeca iz KUD-a sv. Juraj Osojnik, a koja su svom bivšem župniku uručila prigodan poklon.

Nikša Sentić

Kratka biografija: don Grgo Tomić

Don Grgo Tomić je rođen 1938. godine u Trusini /Podhum, Vrhbosanska nadbiskupija. Pučku školu završio je u Seonici/Konjic, gimnaziju u Dubrovačkom sjemeništu, a teologiju je studirao u Zadru i Splitu. Za svećenika je zaređen u Splitu 29. lipnja 1967. godine.

Tijekom pastoralne godine studija don Grgo je ispomagao u više župa Splitske nadbiskupije i Dubrovačke biskupije. Nakon završetka studija imenovan je kapelanom u župi sv. Mihajla u Lapadu, zatim je vršio službe župnika u Osojniku, Liscu, a skrbio je i za župu Smokovljani. U  veljači 1978. vratio se u Lapad na mjesto župnika u župi sv. Mihovila i tu je ostao 26 godina. Za to vrijeme vodio je i izgradnju novu lapadske crkve.  U rujnu 2004. preuzeo je dušobrižništvo u župi sv. Ilara u Mlinima gdje je ostao do 2014. godine kada je umirovljen. Kanonik je Stolnog kaptola od 2016. godine. Kao umirovljeni svećenik poslužuje u župi na Osojniku koliko mu zdravlje dopušta. 

Zanimljivo je da se don Grgo rodio u obitelji u kojoj je bilo 14 djece od kojih je ukupno troje izabralo svećenički poziv. Uz don Grgu svećenici su fra Gabrijel i pokojni fra Alojzije.

Izvor :www.dubrovacka-biskupija.hr

Nportal

 
 
 
 
Objavljeno u Dubrovnik
Četvrtak, 03 Kolovoz 2017 17:43

Držićeva Tirena 2017.

Glume, pjevaju, sviraju:

Tirena, vila:                         Marijana Prokl

Ljubmir, pastir:                  Eugen Stjepan Višić

Kupido:                                                Leonarda Frljak

Iz neba glas:                         Leonarda Frljak

Satir:                                      Lucija Alfier, Janko Debeljak, Leonarda Frljak

Remeta:                                Lucija Alfier

Vučeta:                                 Lucija Alfier, Eugen Stjepan Višić

Obrad:                                  Tin Rožman, Leonarda Frljak

Ljubenka:                             Lucija Alfier

Ljubenko:                             Janko Debeljak

Radmio:                               Tin Rožman, Lucija Alfier

Radat:                                   Eugen Stjepan Višić

Miljenko, Vlašić:                Tin Rožman

Stojna, mati Miljenkova:  Lucija Alfier

Dragić, sin Radatov:          Tin Rožman, Leonarda Frljak

Autori filmova u predstavi: Anja Kovačić i Jan Čavar

Ideja, dramaturgija, režija: Mira Muhoberac i Vesna Muhoberac

Zahvaljujemo vlasnicima Sv. Ivana, Ninu Kovačeviću i Maru Kovačeviću, kao i posadi broda, Vlahu Bongiju i Krešimiru Biliću.

Hvala Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum, Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, Dubrovačkom simfonijskom orkestru, Folklornom ansamblu Linđo, kinu Visia i svima ostalima koji su nam pomogli u realizaciji predstave.

Lucija Alfier, Marijana Prokl, Tin Rožman i Eugen Stjepan Višić studenti su glume na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Janko Debeljak student je dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a Leonarda Frljak studentica je FKIT-a Sveučilišta u Zagrebu.

Kakav ti se vidi ovi Grad?

Držićeva Tirena 2017.
(plovidbeni performans u moru, na moru i o moru u Vidrinoj godini)

Predstava Držićeva Tirena 2017. (plovidbeni performans u moru, na moru i o moru u Vidrinoj godini) koja počinje u Staroj gradskoj luci u Dubrovniku, ispod tvrđave Sv. Ivan, na brodu Sv. Ivan iz 1878., najstarijem jedrenjaku na Sredozemlju, posveta je i zahvala Marinu Držiću Vidri, našemu genijalnome sugrađaninu, hrvatskome dramatičaru i pjesniku koji nas je napustio prije 450 godina, a bez kojega ni hrvatska književnost, ni kazalište, ni naši životi ne bi bili isti. Predstavu smo zamislili kao nastavak kulturološke senzacije, pronalaženja dviju knjiga Marina Držića prije 10 godina u Italiji. Naime, te je godine vrsni muzikolog i profesor Ennio Stipčević, tražeći tekstove i note Cvijete Zuzorić, pronašao dva prvotiska Držićevih knjiga za koje se pretpostavljalo da neće nikad biti nađeni, i to internetskim pretraživanjem, u milanskoj knjižnici Nazionale Bradense i time zadužio cijelu europsku kulturnu javnost, kao i znanstvene krugove. U jednoj je knjizi Držićeva Tirena, u signaturama pripisana navodnome mađarskome svećeniku (hrvatskome svećeniku i književniku Marinu Držiću) i možda zato stoljećima skrivena od javnosti, a u drugoj su knjizi tiskani svi Držićevi tekstovi napisani u stihovima (Skup i Dundo Maroje pisani su u prozi i zato do našega vremena i nisu bili tiskani, jer se proza držala manje vrijednom formom). Ove su godine, agilnošću ravnatelja Doma Marina Držića, Nikše Matića, u Grad 8. srpnja, uz velike mjere osiguranja, dovedene dvije knjige iz 1551. i još jedno izdanje Tirene iz 1630. godine, tiskano u venecijanskoj tiskari Marca Ginammija. Tirena, drama u pet činova, pisana dvostruko rimovanim dvanaestercima (1690 stihova) prvi je put objavljena 1551. u Veneciji u tiskari Andree Arrivabenea. Drugi prvotisak nosi naslov Piesni Marina Držića ujedno stavljene s mnozim drugim liepim stvarmi, a objavljen je također 1551. u Veneciji, ali u tiskari Niccolòa Bascarinija.

Dolazak Pjesni obilježili smo predstavom Cabaret Držić i/ili Držićev Ajme (Što je nama Držić i što smo mi njemu: cabaretni performans) kojoj je praizvedba bila 18. srpnja 2017. u režiji Mire Muhoberac i Vesne Muhoberac ispred Doma Marina Držića i unutar DMD-a. Nitko nikad dosad nije izveo Držićeve stihove kao cjelovitu predstavu. Zato je naša predstava u Dubrovniku u srpnju bila svjetska praizvedba toga djela. Priču o drugoj knjizi i njezin misteriozni nestanak, pronalazak i dolazak doma zaokružujemo svojom novom predstavom: Držićeva Tirena 2017. (plovidbeni performans u moru, na moru i o moru u Vidrinoj godini). Zajednički supotpisujemo idejno, dramaturški i redateljski obje predstave koje su u Držićevoj godini izronile iz dubina povijesti i inspirirale se pronađenim dvostrukim prvotiskom, gradeći blizanačku predstavu, duopredstavu: Cabaret Držić i/ili Držićev Ajme (Što je nama Držić i što smo mi njemu: cabaretni performans) i Držićevu Tirenu 2017. (plovidbeni performans u moru, na moru i o moru u Vidrinoj godini). Predstave skupa čine duologiju dviju suvremenosti prebacivanjem iz današnje u renesansnu svakodnevicu i náse.

Plovimo performativno Držićevim tragovima iz Dubrovnika, grada vrsnih pomoraca, sigurne luke za dubrovačke jedrenjake, iz arsenala i renesansnoga kazališta, otiskujemo se prema Levantu i Otrantu s mislima na renesansne plovidbe fikcionalne i stvarne prema Velikim i Dalekim Indijama i malo bliže, prema Italiji, Držićevu Rimu, Anconi ili Jakinu, Sieni, Veneciji, dodirujemo se Držićevih dubrovačkih točaka: plovimo pokraj valobrana i gradobrana Kaše, ispod Ploča i Pločanske ulice, Vrata od Grada, uz Komardu koju Držić spominje i jer se djeca na njoj i u renesansi kuplju, ali i prodaje meso, i Lazarete, svojevrsno čistilište pomoraca, prolazimo ispod crkve u Svetome Jakovu u kojoj počiva benediktinac Mavro Vetranović, krećemo preko Portoča oko Lokruma na kojemu je Mrtvo more (a juha se uzvidi kako u Mrtvom moru na Lokrumnu kad je bunaca), benediktinski samostan u kojemu je jedno vrijeme obitavao Nikola Vetrani, iliti Mavro Vetranović, u Tireni spominjani remeta, vraćamo se uz mire od Grada, jedrimo s Vidrom do Porporele koja je nastala nakon Velike tréšnje 1667. i koju Držić nikako nije mogao vidjeti (1508.–1567.), u trajanju od najviše sat vremena. Na putovanju ste u dobrim rukama i nikako se nećete izgubiti, osim trenutno zatraviti umjetnošću.

Naša plovidba predstavom ili s predstavom povezuje Držićevo vrijeme 16. stoljeća i naše 21. stoljeće jedrenjakom kao prijemosnicom u vremenu i prostoru. Naše putovanje implicira stvarna Držićeva putovanja, kao i putovanja njegovih dramskih osoba u hodočasnim i Držićevim godinama. Jedrenjak svojom simboličnom kazališnim plovidbom dotiče Držićeve punktove i lokalitete njegovih drama i renesansnih dubrovačkih dana koji su i danas aktualni, makar neki od njih redizajnirani.

Tirena u djelu i iz djela putuje iz Rijeke dubrovačke, gotovo mitskoga mjesta pretpovijesti, iz vode, ali i Držićevih posjeda u pitoresknom izvoru, hladencu morem i podzemnim svijetom do Grada i naše predstave. Naša Tirena spušta se mediteranskim parkom do Komarde i Lazareta i postaje i ostaje predmet žudnje svim muškarcima u djelu kao žena, ljepota, umjetnost. Kupido pjesmom i strjelicama posreduje ljubavima i ljubavnim zapletima na krilima Ovidijevim, ali anticipirajući i Shakespeareov San Ivanjske noći i tragediju Romeo i Julija puno godina poslije Držićeva odlaska (prošle se godine obilježavalo 400 godina od bardove smrti). Pastorala Tirena, kako je naznačeno na naslovnici prvotiska: izvedena na moreškanski način, prva je pastorala u hrvatskoj književnosti, prethodi joj u nekim segmentima samo Radmio i Ljubmir Džore Držića, a tek se u baroku javlja slavna vila Dubravka i Gundulićeva istoimena pastorala. Marin Držić Vidra napisao je pastoralu Tirena 1548., u dobi od 40 godina i u vrijeme dominacije Mavra Vetranovića, koji je Držića od kritika da je plagirao njegovo djelo obranio, kao stariji kolega, što je vrlo rijetko i u današnjoj umjetničkoj i akademskoj zajednici, pjesmom Pjesanca Marinu Dtžiću upomoć.

Prvi put u kazališnoj umjetnosti dovodi se Tirena i Tirena na brod, pastoralna komedija i komedijska pastorala i najljepša od svih vila koja živi u moru i s riječkim morem i u fikciji i u stvarnosti, a uprizoruju je, većina prvi put u Dubrovniku, mladi glumci, studenti glume i dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i studentica kemije, ujedno školovana pjevačica. Putujemo umjetnošću, dodirujući se intertekstualno i kulturološki s cijelim europskim dramskim i kazališnim svijetom. Predstava je nastajala razigrano, ozbiljno, kreativno i ugodno u različitim otvorenim i zatvorenim prostorima našega Grada, a u nju smo interpolirali filmove i glazbu. Poslušajte i pogledajte, a ako vam ne uzbude lijepa, ma su ove žene lijepe....

Za drugo ništar ja, o puče, neću rit, / zač sunce, koje sja, svitlo će vazda bit; nenavis ne more učinit nemila / da ruža od gora nî rumena i bila.

Mira Muhoberac i Vesna Muhoberac

Objavljeno u Kultura

Nakon dvostrukog uspjeha, Udruga Sigurnost u prometu organizira događaj „Vratimo djecu na igrališta“ po treći put i to na Nuncijati 9. rujna u 19.30.
„Cilj natjecanja je uz onaj edukativni dio kako se odgovorno ponašati u prometu sa biciklom, vratiti djecu u njihovo prirodno okuženje, a to su dječja igrališta, vršnjačko druženje kao što je to slučaj bio u prošlosti. Samom natjecanju mogu pristupiti učenici svih škola sa područja Grada i okolice kao što je to bio slučaj i prije i to od I. do III. razreda Osnovnih škola. Ono što je posebno u ovom događanju je to da je natjecanje organizirano na igralištu "Nuncijata" te će najboljima nagrade, medalje i pehare uručiti najbolji vratar svijeta, svjetski prvak i reprezentativac Hrvatske vaterpolske reprezentacije Marko Bijač kao i naš proslavljeni paraolimpijac Mihovil Španja“, istaknuo je Denis Pavela iz Udruge Sigurnost u prometu na svom Facebook profilu.
Organizatori pozivaju svu ostalu djecu i građane da odazovu na natjecanje, dovedu najmlađe na vršnjačko druženje, uz puno glazbe, druženja na otvorenom, dječjeg smijeha i igre te napominju da, s obzirom na prijašnja događanja, veliki broj zainteresiranih te da se očekuje spektakl u subotnje predvečerje za najmanje uz sve gore navedenoga i posebnog gosta, prijave traju do 2. rujna te se djeca mogu prijaviti putem inboxa stranice Sigurnost u prometu Dubrovnik ili na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.! Organizatori pozivaju i one koji nemaju bicikl da prijave djecu te će se na mjestu natjecanja bicikl moći koristiti od drugih.

Leona Rašica

 

Objavljeno u Dubrovnik
Četvrtak, 03 Kolovoz 2017 16:16

U Stonu predstavljen program 'ZAŽELI'

Program zapošljavanja žena "ZAŽELI" naglašava promicanje socijalne uključenosti i suzbijanja siromaštva. Projektne aktrivnosti provodit će jedinice lokalne samouprave i neprofitne organizacije u trajanju do 30 mjeseci, a namijenjen je zapošljavanju žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada, s naglaskom na žene starije od 50 godina, žene s najviše završenom srednjom stručnom spremom, žene s invaliditetom, žene žrtve trgovanja ljudima, liječene ovisnice, žene žrtve obiteljskog nasilja, beskućnice.

Projekti će se provoditi u ruralnim područjima i na otocima te u onim područjima u kojima je stopa nezaposlenosti i stopa dugotrajne nezaposlenosti viša od hrvatskog prosjeka. S obzirom na značaj i opseg ovog projekta, Dubrovačko-neretvanska županija je organizirala predstavljanje projekta "ZAŽELI" i informativnu radionicu za sve predstavnike gradova i općina na području Županije, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje , razvojnih agencija, centara za socijalnu skrb, socijalnih ustanova i udruga osoba s invaliditetom koji djeluju na području Županije.

Informativnu radionicu, koja se održala 3. kolovoza 2017., s početkom u 11:00 sati, u prostorima obnovljene tvrđave Veliki kaštio u Stonu, vodila je državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Katarina Ivanković Knežević. Svrha navedenog predstavljanja i informativne radionice bila je potpunije upoznavanje dionika na području Županije s značajkama programa i važnosti uključivanja u projekt "ZAŽELI".

 

v.r. GORAN CVJETINOVIĆ

viši stručni suradnik za medije i odnose s javnošću

Objavljeno u Županija
Četvrtak, 03 Kolovoz 2017 14:59

DANAS SLAVIMO NAŠAŠĆE MOĆI SVETOG STJEPANA

Našašće moći sv. Stjepana se slavi 3. kolovoza. Ova se svetkovina počesto brka s blagdanom sv. Stjepana, kralja, čiji se blagdan također slavi u kolovozu mjesecu, ali ne na isti dan. Stoga su obje istinske svetkovine sv. Stjepana Prvomučenika, i ona koja pada 26. prosinca, kad se slavi Stjepanova mučenička smrt i ona koja se slavi 3. kolovoza, to je svetkovina pronalaska relikvija sv. Stjepana.
Svetkovina se svetoga Stjepana Prvomučenika slavi drugi dan Božića, 26. prosinca od 380.-e godine. Zbog svoje blizine najradosnijoj i jednoj od najvećih kršćanskih svetkovina, svetkovini Božića, ova svetkovina i ovaj Svetac su promovirani kao najbliži Kristu i to onom malom djetetu, malom Bogu, Božiću, da se time naglasi i Kristova žrtva koju će na Kalvariji podnijeti za ljudsko spasenje.
Nakon Stjepanove mučeničke smrti, njegovo je tijelo preuzeo židovski pismoznanac Gamaliel i pokopao ga u nov grob na svojoj zemlji u blizini Jeruzalema. Prema tradiciji, oko 415. godine, neki svećenik imenom Lucijan je u ukazanju saznao za grobno mjesto gdje je sahranjen đakon Stjepan. Ostaci tijela sv. Stjepana su iskopani te su kasnije čašćeni i na zapadu; jedan dio relikvija je prenesen u Carigrad, a drugi dio u Rim te zakopan uz tijelo sv. Lovre, đakona.

Izvor: Katehetski ured Splitsko-Makarske nadbiskupije

Objavljeno u Vijesti
Četvrtak, 03 Kolovoz 2017 14:44

SJEĆANJE NA FRANA

Frano Goić poginuo je 3.kolovoza 1995.u Zatonu prilikom neprijateljskog topničkog napada. Bio je pripadnik 163.brigade HV.
Pokopan je na groblju svetog Mihajla u Lapadu. Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, te Spomenicom Domovinskog rata.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Branitelji
Četvrtak, 03 Kolovoz 2017 13:26

DAN KADA JE DUBROVNIK TUGOVAO

Današnji dan, prije 22 godine bio je izrazito težak za Dubrovnik. Neprijatelj je tukao po Dubrovniku i njegovoj okolici. Tog nesretnog, ljetnog, vrućeg dana umrlo je troje mladih ljudi.
U Zatonu je u popodnevnim satima agresorska granata ubila Frana i Danijelu. Dvadesetčetvorogodišnji Frano Goić i dvadesetpetogodišnja Danijela Spajić zajedno su otišli u smrt. Poginuo je i sedamnaestogodišnji Orsat Domaćin. Dubrovnik je bio zavijen u crno i oplakivao tri mlada života. Tom prilikom ranjeni su i Romana Tomić, Lukša Pavličević i Nikša Matić.
Ne ponovilo se.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Branitelji
Četvrtak, 03 Kolovoz 2017 13:14

EKOLOŠKI I KOMUNALNI PROBLEMI ELAFITA


-Dijelimo ogorčenost naših otočana s Kalamote, Lopuda i Šipana jer je na oba otoka problem kanalizacije neriješen. Gorući problem treba odmah početi rješavati, smatra Jadranka Šimunović.
Na Kalamoti u Donjem Čelu, kod hotelske plaže još uvijek je zapušten nekada prekrasni park eukaliptusa i palmi, a park na Lopudu Đorđić Majneri treba obnoviti novim autohtonim sadnicama i bolje zalijevati jer smo prilikom posjeta vidjeli uvelo lišće lopudskih naranči i alesandrina. Na Lopudu nije riješena rasvjeta prema Šunju, tvrdi poznata eko aktivistica.
Nadalje, kako tvrdi Šimunović, plaža na Kalamoti često je na udaru kanalizacije, te je otočanima došla voda do grla, pa neki razmišljaju o prodaji kuća i selidbi s otoka.
Ipak, Šimunović vjeruje kako će ovaj glasni eko apel uroditi plodom, te kako će odgovorni čim prođu velike vrućine poraditi na rješavanju ovih ekoloških i komunalnih problema naših prekrasnih elafitskih otoka.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Vijesti

Brod grčke ratne mornarice „Prometheus“ u posjetu je Dubrovniku, a njegova je zapovjednika, kapetana fregate Adamantiosa Christodouloua s izaslanstvom danas primio župan Nikola Dobroslavić sa svojim zamjenikom Joškom Cebalom. Riječ je o školskom brodu koji priprema kadete za časnike grčke ratne mornarice.
„Kapetan Adamantios Christodoulou došao je sa suradnicima u županiju kako bi se predstavili. Njihov brod vodi kadete koji se pripremaju za časnike mornarice i na putovanju su kroz Sredozemlje, Jadran, a do Trsta i natrag imaju nekoliko ticanja. U Dubrovniku su tri dana. Ovo je primjer suradnje koju Hrvatska ima sa zemljama koje su u NATO – u, mislim da ovo unaprjeđuje i suradnju mornarica i drugih vidova oružanih snaga“, istaknuo je župan Dobroslavić.

Leona Rašica

Objavljeno u Županija
Stranica 1 od 2

Nportal

Izdavač publikacije: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing

Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)

Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3, dana 27.01.2016. god. MBS: 090004038, MB 01657844
OIB 84003986390, Račun otvoren u Addiko banci
IBAN: HR7825000091101059527

Sjedište: Vukovarska 26/4, 20000 Dubrovnik