nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Srijeda, 09 Kolovoz 2017

Dječja govorna apraksija je neurološki poremećaj koji utječe na koordinaciju pokreta pa djeca imaju poteškoća s produkcijom glasova i riječi. Oni točno znaju što žele reći, no njihov mozak ima problema s koordiniranjem i pomicanjem mišića potrebnih za izgovaranje. Djeca s ovim problemom pričaju slabo razumljivo i njihove motoričke vještine nisu u skladu s drugim sposobnostima i dobi.

Prvi znak ovoga problema već u dojenačkoj dobi je izostanak brbljanja. Prve riječi kasne te nedostaju neki glasovi, dijete koristi samo nekoliko suglasnika i samoglasnika, koristi duge pauze između različitih glasova, izostavlja ili zamjenjuje lakšima neke teže glasove, nerijetko djeca imaju poteškoća s hranjenjem, a kasnije i s oblačenjem.

U školskoj dobi ova djeca su neuredna, sporo pišu, razumiju puno bolje nego što se izražavaju, pričaju monotono i isprekidano pogrešno naglašavajući riječi.

Ovaj problem može utjecati na društveni život djeteta i napredak u školi pa ga se ne smije zanemariti jer terapije su dugotrajne.

- Kod ove djece može se pojaviti i hipersenzibilnost u usnoj šupljini (ne vole prati zube, smeta im hrskava hrana) ili hiposenzibilnost (ne mogu jezikom odrediti što im je u ustima). Najbolji se napredak pokazao učestalim terapijama, od tri do pet puta na tjedan, i to individualno - kaže logopedinja Katarina Matijević, a pišu 24sata.hr (https://www.24sata.hr/lifestyle/govorna-apraksija-djeca-nisu-nemarna-vec-trebaju-logopeda-534714).

Objasnila je kako je kod ove djece fokus na poboljšanju planiranja, sekvencioniranja i koordinacije mišićnih pokreta za govornu produkciju. Ojačavanje muskulature ne mora pomoći jer je ovo poremećaj koordiniranja, a ne mišićne slabosti. Također, Matijević ističe i kako dijete mora vježbati govor te je vrlo važan multisenzorni pristup, koji uključuje dodir te vježbe pred ogledalom. Izuzetno je važno i da dijete vježba kod kuće prema uputama logopeda. 

Neprimijećen problem

Dispraksija često ostaje nezamijećena, kako u predškolskoj, tako i u školskoj dobi, te su, nažalost, djeca s dispraksijom nerijetko okarakterizirana kao lijena ili nemarna.

Četiri puta češća kod dječaka

Proces ispravljanja ovoga problema je dugotrajan i djetetu je potrebna potpora okoline. Učestaliji je kod dječaka (4:1), a često ga prate i druge poteškoće - jezične, problemi s čitanjem, matematikom i zadržavanjem pažnje.

Nportal

Objavljeno u Zdravlje

Putovanje na bilo koju destinaciju veseli svakog člana obitelji, no to veselje se umanjuje ukoliko netko od članova obitelji pati od mučnina prilikom putovanja, posebice ako se radi djetetu. Roditelji čije dijete ima problema sa mučninama prilikom putovanja, muku muče brigom, jer ne znaju kako pomoći djetetu, te ne znaju što točno uzrokuje mučninu. U nastavku vam zato donosimo nekoliko savjeta kako si olakšati ako i kod vas u obitelji postoji taj problem.
Do mučnine tijekom putovanja dolazi zbog zbunjenosti mozga koju čine uho i oko. Unutarnje uho tijekom putovanja čuje da nešto pokreće, a oko je na miru, što u potpunosti zbunjuje mozak, pa dolazi do mučnine koja nerijetko rezultira povraćanjem, piše Savjetnica.com (http://www.savjetnica.com/mucnina-kod-putovanja/).
Kako bi pomogli osobi kojoj je mučno za vrijeme putovanja trebate osigurati svjež zrak u prijevoznom sredstvu. Bilo bi dobro kada bi prijevozno sredstvo imalo dobru klimu, te kada bi se osobi kojoj je mučno osigurao svježi zrak. Naravno izbjegavajte mirise hrane, koji mogu potaknuti mučninu.
Vozač automobila treba voziti što laganije, te izbjegavati jaka kočenja. Isto tako neka se biraju ceste i putevi koji imaju što manje zavoja i rupa. Čim se primijete prvi znakovi mučnine, treba zaustaviti vozilo, te osobu pustiti van na svježi zrak da se umije, prošeće i odmori. Tek tada nastavite sa putovanjem.
Ukoliko je djetetu mučno u autu, motivirajte ga da gleda u neku daleku točku ispred sebe, te razgovarajte s njim kako bi mu skrenuli pažnju, igrajte igre riječima ili mu pustite omiljenu glazbu i pjevajte.
Osoba kojoj je mučno prilikom putovanja ne smijete igrati igrice u vožnji, gledati male monitore ili čitati. Radite pauze svakih 2-3 sata vonje, i neka pauze ne budu kraće od 15 minuta. Ponekad je čak najbolje putovati tijekom noći, kako bi osoba kojoj je loše mogla spavati, posebice ako se radi o djetetu.
Prije putovanja osoba koja ima problema sa mučninom, ne smije jesti tešku hranu, niti piti previše tekućine posebno prije putovanja ili tijekom putovanja. Ali ne smijete niti dozvoliti da je želudac prazan, pa bi bilo dobro pojesti malo suhog keksa ili pola banane.

Nportal

Objavljeno u Putovanje

Nakon požara na jahti i potonuća iste noćas u Stonskom kanalu, na spomenutom području došlo je do onečišćenja mora.

Naime, 9. kolovoza 2017. godine u 02.10 sati Lučka kapetanija Dubrovnik obaviještena je od lokalnog stanovnika o požaru na jahti „LORI“, koja plovi pod zastavom Republike Italije, a bila je vezana u uvali Kobaš u Stonskom kanalu. Zahvaljujući intervenciji zapovjednika jahte, koji ju je uspio odvezati i odvesti od obale, požar nije zahvatio ostala plovila i naselje.

Prema zapovjedi lučkog kapetana Mata Kekeza, Zapovjednika Županijskog operativnog centra za provedbu Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (u daljnjem tekstu: ŽOC), na poziciju je upućeno plovilo Lučke kapetanije Dubrovnik „DANČE“, a preko Županijskog centra 112 Dubrovnik obaviješteni su PP Ston, DVD Slano i DVD Ston te djelatnici tvrtke CIAN d.o.o. s opremom.

Unatoč interventnom gašenju, koje je trajalo do ranih jutarnjih sati, jahta „LORI“ je oko 6.45 sati potonula. Budući da je ovaj incident izazvao onečišćenje mora, oko mjesta potonuća postavljene su brane za sprječavanje širenja onečišćenja uljnim derivatom i plutajućim otpadom s izgorenog plovila. Naknadno su, prema zapovjedi Zapovjednika ŽOC-a, pozvani i ronioci Ronilačkog kluba Dubrovnik zbog zatvaranja otvora na spremnicima i sprječavanja daljnjeg istjecanja dizelskog goriva.

U tijeku je sanacija onečišćenja akvatorija Stonskog kanala od strane tvrtke CIAN d.o.o. za koju se očekuje da će biti okončana u ranim popodnevnim satima.


ZRINKA RAGUŽ, v.r.
v. d. pročelnice

Objavljeno u Županija

Večeras u 21 sat u Gradskom parku u Metkoviću zabavljat će vas Maja Grgić i Dubrovnik jazz band. Gost večeri je Sinan Alimabović. 

Članovi banda:

Maja Grgić - vokal
Branko Šukovez - sax./gitara
Ivan Kušelj - truba
Zoran Lovrić - bass
Antun Bašić - bubanj
Sinan Alimanović - klavir *Specijalni gost

Nportal

Objavljeno u Metković

Nakon što se u australskim medijima povela bučna rasprava o ulozi plus size modela u društvu, poimanju ljepote, te prije svega zagovaranja (ne)zdravog načina života odlučili smo Vam pojasniti što je, i tko, plus size model?
Shvativši da, iako pistama i dalje defiliraju i dominiraju mršavice, stvarne žene izgledaju sve deblje i veće, modne kuće, piše Martina Strukić za portal Diva.hr (http://diva.vecernji.hr/moda/sto-znaci-biti-plus-size-model-u-2017-3787) s dizajnerskim pedigreom i bez njega, odlučile su „proširiti“ svoju ponudu nudeći veće veličine, popularno zvane plus size. No, iako je ta inicijativa realna, jer jasno je da se tržištu treba prilagođavati, do problema dolazi kada se zapitamo tko su plus size modeli koji reklamiraju te proizvode.
U društvu koje je sad već desetljećima terorizirano konceptom mršavosti kao jedinog kriterija ljepote, iako statistike pokazuju da u manekenski tip spada jednoznamenkasti broj žena, plus size modelom se smatra svakog tko ima obline. Trenutno najpopularnija „plus size“ manekenka Iskra Lawrence, izgleda toliko dobro bez odjeće i photoshopa da bi većina žena odmah potpisala za njezino tijelo, no svi mediji svijeta nju etiketiraju kao „slatku debeljucu“. Svojedobno se na listi debeljuca našla i Amy Schumer, koja se drznula u Hollywoodu nositi veličinu 38. Prekrasnu mladu Jennifer Lawrence ne jednom su proglasili bucmastom, a u gotovo svakom intervjuu mora opravdavati svoju, za glumački svijet, debelu liniju.
S druge pak strane imamo sve više pretilih i muškaraca i žena, koji se ljute i vrijeđaju ako im se kaže da su debeli, već im se puno više sviđa da ih se etiketira kao „osobe s oblinama“ ili pak plus size. Bilo kako, bilo, ni jedna od ovih krajnosti nije dobra, propagiranje mršavosti zadnjih desetljeća dovelo je do toga da svaka druga tinejdžerka ima neki od poremećaja u prehrani, s druge pak strane promocijom debljine kao stila života također se šalje kriva i nezdrava poruka.
Svako tijelo je posebno, jedinstveno, drugačije. Na svakome od nas je da s njim, svojim najvjernijim pratiteljem, postupamo kako mislimo da je ispravno. Na nama je da ga oblikujemo po svojim željama (i apetitu) i zato se nitko od nas nema pravo ljutiti ako nam netko kaže da smo debeli, mršavi, normalni..., u konačnici, ogledalo i vaga ne lažu!

Nporal

Objavljeno u Moda

Tradicionalna pučka zabava „Pilarska noć“ održat će se kao i svake godine uz blagdan svetog Lovra na plaži Šulić s početkom u 21 sat. Sutra će se navečer tako ovom prilikom održati i humanitarna lutrija od koje će svi prihodi ići udruzi „Down sindrom“. Za dobru zabavu pobrinut će se glazbeni sastav „Trio Gušt“. Inače, „Pilarsku noć“ organizira udruga P.Š.K. Penatur.

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik

Jedna od zanimljivijih stvari u beauty industriji je neprekidno otkrivanje novih formula i sastojaka koji imaju blagotvorno djelovanje na kožu. Kokosovo ulje jedno je od najvrjednijih otkrića za pravilnu i zdravu njegu. Zahvaljujući laurinskoj kiselini, masnoj kiselini koja ubija bakterije, kokosovo ulje idealno je za liječenje gljivičnih infekcija. Za razliku od većine kozmetičkih proizvoda, kokosovo ulje ima dokazane prednosti i efekte u njegovanju zdrave i lijepe kože.

U svom sirovom, organskom obliku, kokosovo ulje ima sposobnost prodrijeti do korijena dlake i obnoviti ga. Umasirajte ga u korijen glave, premažite cijelu kosu, zavežite je u punđu i ostavite je tako preko noći. Ujutro isperite i operite kosu. Bit ćete oduševljeni njezinom mekoćom, sjajem i volumenom.

Istraživanja su pokazala da kokosovo ulje ima djelotvoran efekt kao i ulje za sunčanje jer blokira do 20 posto sunčevih UV zraka. Nanesite ga pola sata ranije na kožu, pričekajte da ga koža krene upijati te izađite na sunce.

Kokosovo ulje može se koristiti i za problematičnu kožu jer sprječava dermatitis i djeluje umirujuće na suhoj koži dajući joj potrebnu mekoću i sjaj.

Može poslužiti i pri ispiranju usta radi neugodnog mirisa, ali i za izbjeljivanje zubi.

Uvedite novi kozmetički večernji ritual i prije spavanja ga nanesite na lice te pustite da odstoji od pola sata do sat vremena. Zatim ga dobro umasirajte u kožu i nanesite noćnu kremu. Možete ga, također, koristiti i umjesto mlijeka za tijelo.

Istražite mogućnosti kokosovog ulja i za kulinarske specijalitete, ali i za mnoge druge sfere života. Bit ćete i više nego zadovoljni.

Kokosovo ulje potpuno je prirodno, a zdravije je, korisnije i djelotvornije od većine proizvoda koje ćete pronaći u drogerijama. Uživat ćete jer miriše divno, a ako kupite ono koje je u teglici, trajat će vam znatno duže (dovoljno je nanositi samo tanak sloj kokosovog ulja).

Mogućnosti ovog ulja su gotovo nepresušne! Nabavite ga u jednoj od prodavaonica zdrave hrane i počnite ga koristiti za ono što vam je najpotrebnije.

Izvor: Elle.hr (http://www.elle.hr/ljepota/zdravlje-i-fitness/za-sto-sve-mozete-koristiti-kokosovo-ulje/

Nportal

Objavljeno u Ljepota

9. kolovoz je Međunarodni dan autohtonog stanovništva. Ovim danom se želi obilježiti i slaviti bogatstvo jezika, osebujnih kultura, tradicija naroda koje na svoj, jedinstven način doprinose globalnoj zajednici.
Ne možemo naravno govoriti o autohtonim stanovnicima Dubrovnika još od vremena Republike, jer se potomci tih obitelji mogu nabrojati na prste, ali ima ljudi koji su tu stoljećima, koji su rođeni u Gradu ili okolici Dubrovnika i tu su već nekoliko generacija. Pitanje je jesu li ti ljudi sačuvali tu toliko vrijednu osobitost Grada?
Kad smo pisali o tome „koliko govorimo dubrovački“, o tome koliko se gubi dubrovački štih, koliko nestaju običaji, o manjem broju kolendara za Božić primjerice, upozoravali smo upravo na problem izostanka tog autohtonog u Dubrovniku.
Razvila se dikusija koja je trajala danima, puno se pisalo o tome kako i što učiniti, neki su komentari išli k tome kako se sve mijenja i kako je globalizacija učinila svoje i kako se treba prepustiti vremenu. Više je komentara ipak bilo kako treba nešto učiniti, promijeniti, odnosno vratiti na staro, predlagao se povratak lokalnog dijalekta u dubrovačke osnovne škole kao izborni predmet, poticanje roditelja na učenje djece, čitanje rječnika, podsjećanje na riječi koje smo nekako izgubili iz svakodnevnog govora.
Jedan je komentar dotakao mnoge svojom jednostavnošću i zapravo onim o čemu govori ovaj dan, a čovjek se pitao, ukoliko izgubimo ono svoje i budemo svi jednaki, onda nema različitosti, onoga zanimljivoga, čemu putovati i što vidjeti,ako svi budemo jednoobrazni. Pitam se zar stvarno želimo biti kao drugi, kada smo oduvijek bili toliko drugačiji? Zar ne želimo sačuvati svoju kulturu, tradiciju, melodičan dubrovački govor? Dubrovnik je grad s velikim G, zbog svoje jedinstvenosti. Dubrovnik posjećuje more turista upravo zbog toga što je drugačiji. Ne samo po svojoj vanjštini, po svojim spomenicima, drugačiji je zbog svoje povijesti, zbog običaja, kolende, Badnjaka, kulture, penganih jaja, marmelade od ljute naranče, govora, ljudi koji u njemu žive.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Dubrovnik

Današnja sveta zaštitnica Terezija Benedikta od Križa rođena je kao Židovka, Edith Stein, jedanaesto dijete u obitelji, 12. listopada 1891.u Wroclawu. Četvoro njihove djece umrlo je nakon rođenja, a prije nego što je Edith napunila dvije godine, umro joj je otac. Majka, pobožna Židovka, prenijela je vjeru na svoju djecu, ali je Edith sa 15 godina potpuno odbacila vjeru zbog filozofskih promišljanja i postala deklarirana ateistkinja.
Studirala je na sveučilištu u Gottingenu, gdje je 1916.doktorirala kao učenica i asistentica glasovitog filozofa Edmunda Husserla. S Husserlom ju je upznao njezin prijatelj Adolf Reinach. Poginuo je 1917.i kad se Edith susrela s njegovom udovicom, kod koje je osjetila snagu i vjeru u Krista, njezin ateizam se počeo gubiti. 1921.bila je u posjetu svojim prijateljima i iz njigove kućne biblioteke uzela naasumično knjigu Život svete Terezije Avilske, nije se mogla odvojiti od nje i pročitala je za jednu noć. Tada j epočela čitati i drugu katoličku literaturu, u siječnju 1922.se krstila s 31.godinom života.
Potaknuta životom svete Terezije Avilske radila je kao profesorica u djevojačkoj dominikanskoj školi u Speyeru i na Institutu za zananstvenu pedagogiju u Munsteru. 1934.postala je redovnica karmelićanka i uzela ime Terezija Benedikta od Križa. Napisala je mnoga duhovna i filozofska djela. Nacisti su je 2.kolovoza 1942.uhitili zajedno s njezinom sestrom, također obraćenicom, deportirali u Auschwitz i ugušili je u plinskoj komori 9.kolovoza 1942.
Papa Ivan Pavao II proglasio ju je blaženom 1987., a svetom 1998. Zazivaju je kod smrti roditelja, a zaštitnica je Europe, obraćenih Židova, mučenika i Svjetskog dana mladih.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Vijesti

Zlatnu misu, na blagdan Preobraženja Gospodinova, nedjelju 6. kolovoza, ispred župne crkve sv. Ane u hercegovačkom Ljutom Docu, proslavio je svećenik Dubrovačke biskupije don Frano Markić, mnogima poznatiji kao Aleluja.

U pozdravnom govoru župnik župe sv. Ane fra Ante Kurtović podsjetio je nazočne kako je na ovaj dan prigoda razmišljati o svećeniku koji je pozvan svijet i čovjeka uzdizati k Bogu i Njega donositi u svijet. Također, prije samog početka misnog slavlja, Ivanka Čule i Nada Bokšić izgovorile su iste one stihove koje su kao djevojčice recitirale na zlatomisnikovoj mladoj misi, što je posebno dojmilo nazočne.

Među petnaest svećenika koncelebranata bila su i još dva jubilarca iz Dubrovačke biskupije: don Stanko Lasić i don Grgo Tomić. Propovijedao je biskup mostarsko- duvanjski mons. Ratko Perić koji  je na početku propovijedi istaknuo “kako smo se danas ovdje okupili da proslavimo jer je don Frano osvojio zlatnu medalju,” te nastavio dalje: “Isus je izabrao trojicu svojih apostola i poveo ih sa sobom visoko na goru Tabor ne govoreći im o tome što ih gore čeka. Tako je i prije šezdesetak godina Gospodin izdvojio iz mnoštva hercegovačkih momaka njih četvoricu Ivana Vlašića iz Sovića, Vladu Pucu iz Kruševa, Frana Markića iz Biograca i Stanaka Lasića iz Jara i poveo ih na more, u Dubrovačku biskupiju. Hvala im što su se odazvali!” Propovjednik je također i izračunao kako je don Frano služio više od 18500 misa te je zamolio Gospodina da ga nagradi za vjeru i vjernost kroz proteklih 50 godina te da primi sve njegove žrtve i po njima Crkvi udjeli nova duhovna zvanja.  Biskup Perić je također iznio nekoliko najbitnijih stvari koje su odredile zlatomisnika, povezujući don Franove životne činjenice  sa slikom Gospodinova preobraženja koje se slavilo tog dana. 

Zanimljivo je bilo i spontano svjedočenje don Stanka Lasića na kraju misnog slavlja koji je rekao kako je malo poznato da je upravo don Frano zaslužan za njegov dolazak u dubrovačko sjemenište koji je toliko lijepo govorio o sjemeništu, naglasivši također i dvije najveće zlatomisnikove vrline: pobožnost i poniznost kojima se oduvijek isticao. “Njegov je moralni lik toliko čist da ga je laki grijeh možda i okrznuo, ali ga je teški grijeh zaobilazio u velikom luku”- zaključio je don Stanko Lasić.

Zlatomisnik, obučen u istu misnicu s mlade mise, je zahvalio svima koji su se na bilo koji način utkali u njegov život i bili uz njega sve ove godine. Zahvala je bila upućena i svima koji su bili uključeni u organizaciju proslave njegove zlatne mise. “Drago mi je što se volimo! Ostanimo u toj ljubav jer Bog je ljubav!”- rekao je zlatomisnik i zaključio je u svom prepoznatljivom stilu zazivajući Božji blagoslov s uskrsnim poklikom Aleluja.

Među brojnim vjernicima i uzvanicima bili su mnogobrojni članovi zlatomisnikove obitelji koji su za ovu prigodu došli iz mnogih krajeva Domovine i svijeta. Došli su i vjernici iz mnogih župa Dubrovačke biskupije u kojima je zlatomisnik djelovao. Mnogi od njih poklonili su zlatomisniku Markiću prigodne darove koji će ga podsjećati na mjesta u koja je utkao samog sebe kroz svoje svećeničko služenje.

Po završetku misnog slavlja svi okupljeni zaputili su se na svečani ručak i okrepu u obližnji svadbeni salon gdje se druženje nastavilo uz bogatu trpezu i pravo svečarsko raspoloženje prožeto zajedništvom i radošću.

Marija  Đurović

Kratka biografija don Frana Markića       

Don Franjo Miljenko Markić je rođen je 1941. godine u Biogracima/Ljuti Dolac u Hercegovini. Pučku školu pohađao je u rodnom selu, a gimnaziju u Širokom Brijegu (Lištica) i u Dubrovačkom sjemeništu do 1961. godine. Teologiju je studirao u Zadru i Splitu. Za svećenika je zaređen u Splitu 29. lipnja 1967. godine.

Zadnju godinu studija (pastoralni praktikum) Markić je djelovao u župi Radošić u Šibenskoj biskupiji. U kolovozu 1968. imenovan je župnikom u Stravči, zatim župnikom u Ponikvama. Nakon smrti majke, koja ga je pratila kroz njegove svećeničke službe, odlučio je poći u misije. Bio je misionar u Africi, u biskupiji Livingstone u Zambiji (1984.-1990.), nakon čega se vraća u matičnu biskupiju. Po povratku preuzima službu dušobrižnika u župama  Smokvica i Čara, zatim u župama Smokovljani i Lisac. Opet odlazi u Zambiju (1998.-2001.), a po povratku  preuzima župu Pridvorje. Zatim postaje župnikom na Lopudu, a danas vrši službu župnika u Putnikoviću. 

Misijsko djelovanje obilježilo je njegov svećenički život. Danas  je biskupijski delegat za misije i još uvijek održava veze s misijskim krajevima i pomaže im. Mnogi ga poznaju po nadimku Aleluja kojeg je dobio pozdravljajući ljude s tim pozdravom. 

 
 
 
 
Objavljeno u Vijesti
Stranica 1 od 2

Nportal

Izdavač publikacije: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing

Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)

Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3, dana 27.01.2016. god. MBS: 090004038, MB 01657844
OIB 84003986390, Račun otvoren u Addiko banci
IBAN: HR7825000091101059527

Sjedište: Vukovarska 26/4, 20000 Dubrovnik