nportal
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Četvrtak, 07 Rujan 2017

Izložba Matka Trebotića, renomiranog hrvatskog umjetnika naziva „Svjetlo i tama Mediterana“ otvorena je večeras u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Matko Trebotić, umjetnik visoke intelektualne svijesti i duboke duhovne povezanosti s kulturno - ambijentalnom zadatošću Mediterana kroz radove skupljene u priču „Svjetlo i tama Mediterana“ pronalazi bit svega onoga što je osjećao okružen tim istim ambijentom. Trebotić u svojim djelima govori o potrebi očuvanja Mediterana, njegove kulturne i graditeljske baštine. Kao glavnu boju, uzima bijelu, po konceptu da je Mediteran skup svih svjetlosti sunčevog spektra pa je time - bijel, baš kao i poznati kamen s otoka Brača na kojem je i rođen.

"Ova izložba Matka Trebotića, koja je nastavak njegovog višegodišnjeg ciklusa "Mediteran", dobila je izvjesnu osobnu dopunu. On je, naime, 60 - ih godina projektirao jedan restoran na Braču koji je nakon privatizacije doživio sudbinu potpune devastacije i kroz taj osobni primjer koji funkcionira kao "pars pro toto" svih onih betonskih spavača - hotela i restorana na našoj obali koji su doživjeli sličnu sudbinu, on zapravo prepričava jednu vrlo osobnu priču. Trebotićev Mediteran koji je naizgled fizički, odnosno, skup cjelokupnog svjetla, svih boja Mediterana, zadobiva jedan tamni pandan, a to su tri slike koje evociraju sjećanje na Palmiru, crveno - crne, postavljene u atelieru Pulitika gdje zapravo ta stara mediteranska civilizacija doživljava svoj kraj", kazao je ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik, ujedno i kustos ove izložbe, Marin Ivanović.

Uradovima ove izložbe mogu se raspoznati geometrijski likovi, brojke, iscrtani rasteri, ali i minijaturna glagoljična slova i križevi uz sićušne crteže tlocrta ranokršćanskih crkvica koji su svakako odrednice prostornog i kulturnog identiteta ovog likovnog umjetnika, a arhitekta po vokaciji.

"Mediteran se zrcali u mom djelu, zrcali se i u Dubrovniku, a nažalost postoji i ta druga, tamna strana Mediterana koja se može vidjeti i na ulicama Dubrovnika, ispred Katedrale su stolovi za spizu, isto tako se paradoksalno, jedna ulica u gradu zove Široka, a kroz nju se jedva prolazi. Nešto od tog tamnog Mediterana nas pritišće. Borimo se za taj svijetli Mediteran da bi on zadržao svoje pravo mjerilo. Želim nastaviti raditi taj svijetli Mediteran kojeg još uvijek ima, da on na kraju prevagne nad tamnim", kazao je autor izložbe Matko Trebotić.

Izložba je posvećena Trebotićevom profesoru, proslavljenom hrvatskom arhitektu Nikoli Dobroviću koji je u Dubrovniku realizirao nekoliko svojih kapitalnih djela i intervencija u baštinske prostore (palača Sponza, Karmen, Ferijalni dom itd.).

 

Leona Rašica

Objavljeno u Kultura

Dubrovački gitarist Maroje Brčić održao je večeras recital u atriju Kneževa dvora u sklopu Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto. Maroje Brčić je na koncertnim podijima prisutan više od 25 godina i to kao solist, kao član raznih komornih tijela te kao solist uz orkestar (Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Dubrovački simfonijski orkestar, Zagrebački solisti, Mostarski komorni orkestar, Sarajevska filharmonija, Orkestar Makedonske nacionalne opere te moskovski Gnjesinski virtuozi). Osim u domovini, nastupio je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Potaknuo je brojne autore da pišu za gitaru, pa su tako svoja djela za jednu ili više gitara, za gitaru i flautu te tri gitare i glas napisali ugledni skladatelji: Željko Brkanović, Nikša Njirić, Ivo Josipović, Berislav Šipuš, Philip Bracanin, Anđelko Klobučar i Zoran Juranić.

Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, Diplome Milka Trnina (s Dubrovačkim gitarskim trijom), za koncert sa Zoranom Dukićem na Dubrovačkim ljetnim igrama nagrađen je uglednom nagradom Orlando 2009. godine, ali i ove godine za Koncert kvarteta zajedno sa Zoranom Dukićem, Petritom Çekuom i Tvrtkom Sarićem. Danas je za publiku u atriju Kneževa dvora izveo "Albu" Hansa Hauga, zatim Napoléon Coste: Les Bords du Rhin, op. 18, Les Soirées d'Auteuil, op. 23, Johann Kaspar Mertz: Iz ciklusa Bardenklänge, Goran Listeš: Fantasia op. 7, Joaquín Rodrigo: Junto al Generalife i Pequeña sevillana.

 

Nportal

Objavljeno u Kultura

Zamjenica župana Žaklina Marević i savjetnik za međunarodnu suradnju Luka Vidak primili su danas veleposlanicu Kraljevine Norveške NJ. E. Astrid Versto, u čijoj su pratnji bili počasni konzul Kraljevine Norveške u Dubrovniku Tonći Peović, predsjednik Hrvatsko-norveškog društva Petar Baničević, predsjednik Podružnice Društva u Dubrovniku kapt. Lenko Garbin i predsjednik Mjesnog odbora Dubravica Pero Stjepović.

Zamjenica župana je upoznala veleposlanicu s gospodarskim značajkama Dubrovačko-neretvanske županije s naglaskom na potrebi prometne povezanosti kao pretpostavke budućeg razvoja. Kao najvažniju gospodarsku granu zamjenica župana je istaknula turizam, zatim poljoprivedu, ali i potencijal razvoja zdravstvenog turizma i poduzetništva.

„Mogućnost suradnje Hrvatske i Kraljevine Norveške moguća je na puno područja, ali posebno bih izdvojila školjkarstvo, koje ima velik razvojni potencijal, a projekt Centra za marikulturu prijavljen je kroz iskaz interesa za program Norveških financijskih mehanizama.“, rekla je zamjenica Marević.

Veleposlanica Versto kazala je kako su Hrvatska i Norveška po mnogočemu slične, zbog čega je uvjerena kako će se u budućnosti suradnja dviju zemalja pojačati. Kao najbolju priliku za suradnju veleposlanica Versto također je istaknula Norveške financijske mehanizme (tzv. grantove), od kojih je do 2021. godine Hrvatskoj na raspolaganju 46,6 milijuna eura.

Tijekom susreta bilo je riječi o područjima i konkretnim projektima na kojima bi se mogla razviti suradnja, a koristeći Norveške financijske mehanizme, koji su fondovima EU po svojim ciljevima komplementarni.

Kako je pojasnila veleposlanica, radi se o sredstvima koja su rezultat sporazuma o Financijskim mehanizmima Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Financijskim mehanizmima Kraljevine Norveške za razdoblje 2014.-2021. Sporazume su Norveška, Island i Lihtenštajn potpisali s EU 2016. godine, a potpore su podjeljene u dva sustava – jedan koji financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška (EGP mehanizmi) i drugi koji financira samo Norveška (Norveški mehanizmi). Tijekom navedenog razdoblja 15 zemalja Središnje i Južne Europe te Baltika imaju na raspolaganju 2,8 milijardi eura (1,5 milijardi kroz EGP i 1,3 milijardi kroz Norveške mehanizme). Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 103,4 mil. eura, od čega 56,8 mil. eura iz EGP financijskih mehanizama i 46,6 mil. eura iz Norveških financijskih mehanizama.
Osnovni cilj zbog kojeg je uspostavljen ovaj financijski mehanizam je smanjivanje društvene i ekonomske nejednakosti te jačanje bilateralnih odnosa sa zemljama u koja se sredstva ulažu.

Nportal

Objavljeno u Županija
Četvrtak, 07 Rujan 2017 21:27

400 GODINA CRKVE U DOBRANJAMA

U nedjelju, 10. rujna, u Dobranjama se obilježava 400 godina od gradnje Crkve rođenja Blažene Djevice Marije (Crkve Male Gospe).

Svečanu misu u 10 sati predvodit će nadbiskup Marin Barišić koji ovom prigodom dolazi u pastirski pohod Dobranjama. Crkva Male Gospe sagrađena je 1617. i jedna je od najstarijih sakralnih objekta na području Neretve koji su još u upotrebi.

Lolakna cesta od crkve u Bijelom Viru do Dobranja će se zbog proslave zatvoriti prije početka mise.

Nportal

Objavljeno u Vijesti

Župan Nikola Dobroslavić i direktorica Regionalne razvojne agencije DNŽ i regionalna koordinatorica Melanija Milić sudjelovali su na sastanku župana i čelnika razvojnih agencija – regionalnih koordinatora s ministricom regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijelom Žalac i njezinim suradnicima.
Još jednim u nizu sastanaka županija i MRRFEU potvrđuje se važnost županija u ustroju RH.
Na sastanku je ministrica izvijestila o dodatnih 231 milijun kuna namjenskih sredstava koje je Ministarstvo osiguralo u okviru Fonda za regionalni razvoj za sufinanciranje projekata koje nije moguće sufinancirati iz fondova EU. Također, Ministarstvo će povećati sredstva za rad regionalnih koordinatora, koje bi županije trebale registrirati kao javne ustanove.
Na sastanku su predstavljeni nacrti Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakona o otocima, Zakona o razvoju grada Vukovara, Zakona o strateškom planiranju i upravljanju razvojem Republike Hrvatske te Nacionalna razvojna strategija.
Što se tiče iskorištavanja sredstava iz fondova EU, na sastanku je istaknuto kako je postotak ugovorenih projekata povećan s 9 na 25 posto, što je izuzetno dobro, ali je i zaključeno kako je zajednička zadaća da se preostala sredstva iskoriste u cijelosti.

Nportal

Objavljeno u Vijesti

„I dalje stojim pri tome da radovi na Pelješkom mostu počinju na jesen“, izjavio je danas ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković prilikom potpisivanja ugovora u Zračnoj luci, dodavši kako „nema nikakve pravne ni bilo koje druge prepreke da se projekt Pelješkog mosta ne nastavi“.

„Hrvatska gradi Pelješki most na svom teritoriju, to je rekao i premijer Plenković na sjednici Vlade i u posjetu Bosni i Hercegovini. Most je udaljen 500 metara od crte razgraničenja, a mi smo i potvrdili da susjedna BiH ima pravo na neškodljiv prolaz, našim unutrašnjim morskim prostorom i kroz teritorijalno more, zagarantirali smo prolaz svim brodovima koji idu u i iz luke Neum prema hrvatskome ZERP – u“, kazao je ministar Butković.

Ministar je podsjetio da je prilikom usuglašavanja tehničkih karakteristika mosta prije desetak godina, upravo bosanska strana imala posebne prohtjeve kojima je Hrvatska udovoljila.

„Upravo je bosanska strana prije desetak godina tražila da visina mosta bude 55 metara, a širina plovnog puta 200 metara. Mi smo to prihvatili, potpisali i to ugradili u projekt Pelješkog mosta“, naglasio je ministar Butković dodavši da „nakon 15. rujna treba predati ponude na natječaj koji je u tijeku, nakon čega će se pregledati dokumentacija, donijeti odluka o odabiru i nakon toga, ako ne bude žalbi, slijedi potpis ugovora i početak gradnje“.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Vijesti

Ugovor o izvođenju radova na izgradnji infrastrukture i suprastrukture Zračne luke Dubrovnik u sklopu kojeg će se rekonstruirati i uzletno - sletna staza, potpisali su danas direktor Zračne luke Roko Tolić i predstavnik izvođača radova Marko Milardović, ispred zajednice ponuditelja koju čine Poduzeće za ceste Split, Strabag i Elektrocentar Petek. Vrijednost ugovora s PDV – om iznosi 1,1 milijardu kuna, a njegovu potpisivanju nazočio je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

„Danas svjedočimo potpisivanju za drugu fazu izgradnje Zračne luke Dubrovnik, u travnju smo potpisali i ugovor o bespovratnim sredstvima upravo za tu drugu fazu, u iznosu od preko 800 milijuna kuna, u svibnju smo otvorili i završili prvu fazu Zračne luke, a ovo je danas ulaz u posljednju fazu. Visina radova je oko 900 milijuna kuna bez PDV – a. Vjerujem da ćemo kao i do sada uspjeti realizirati ovaj veliki projekt za čiju su izgradnju potrebna 24 mjeseca. Čestitam vodstvu Zračne luke Dubrovnik na ovom projektu, ovo je veliki trenutak jer smo danas potpisali najveći ugovor koji je ikada potpisan u Hrvatskoj, a kojeg financira EU“, istaknuo je ministar Butković.

Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić dodatno je pojasnio koji će sve radovi u sklopu druge faze nastupiti u Zračnoj luci.

„Već od završetka ljetnog reda letenja kreće se s velikim poslovima u Zračnoj luci. Prije svega riječ je o rekonstrukciji uzletno – sletne staze koja je naš osnovni resurs za rad, a koja je izgrađena daleke 1962. i ozbiljna je oštećenja pretrpjela u Domovinskom ratu, nije bila ozbiljnije sanirana, a ovo je odlična prilika da se europskim novcima napravi taj važan zadatak. Pravit će se i nove parkirne pozicije i nova spojnica, novo gorivno postrojenje, prvo takve vrste u Hrvatskoj gdje će cijevi dolaziti ispod parkirne pozicije zrakoplova, nova upravna zgrada za management, niz potprojekata iz područja sigurnosti, nova kanalizacija. To je jedan izuzetno veliki projekt vrijedan 1,1 milijardi kuna“, naglasio je Tolić.

Inače, ugovor će se realizirati u sklopu projekta "Razvoj Zračne luke Dubrovnik" koji je financiran putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Vijesti

Ponukani nedavnim požarom na odlagalištu Dubravica, koji je za vrućih ljetnih dana zasitio zrak nad lijevom obalom Metkovića, pa i šire te podsjetio na dane učestalih vatrenih incidenata, istražili smo osnovne informacije o stanju i perspektivama zbrinjavanja otpada na ovom lokalitetu.

Odlagalište otpada prije nekiko godina ušlo je u program sanacije. Sanacija se sastojala od dviju faza. Prva je bila uređenje plohe sa starim otpadom, rješavanja hidroizolacije, otplinjavanja i prekrivanja starog otpada te u drugoj fazi uređenje ploha za prihvat novog otpada, s određivajem maksimalnih kota i količina koje se mogu deponirati.
Odgovarajuća studija, obuvaćala je detaljno postupanje s otpadom te propisivala krajnji rok njegova zatvaranja 01. siječnja 2017., do kada je trebao proraditi županijski centar za gospodarenje otpadom.
Usljedilo je vrijeme kolaicijske vlasti MOST-a i HDZ-a, tijekom kojega je Ministar Dobrović donio novu strategiju zbrinjavanja otpada, koja je velikim dijelom usporila procese gradnje županijskih centara za gospodarenje otpadom, pa tako i Lučina Razolja, u koje je Županija već uložila znatna sredstva za studije, projekte i dozvole.
U toj situaciji, komunalno poduzeće Čistoća krenulo je u proces rekonstrukcije otpada Dubravica, kojem su dodani sadržaji reciklažnog dvorišta i sortirnice otpada, ali istovremeno i znatno povećane količine otpada koje će se dovoziti na odlagalište, bez jasnog datuma njegova zatvaranja.
Notorna je činjenica da je postojeća lokacija, na vrhu brda, izložena vjetrovima koji ljeti pušu prema centru grada izuzetno nepovoljna te uz informacije kako se predviđa daljnje neograničeno gomilanje otpada u visinu čak i do 15 metera, izaziva strah i zabrinutost građana grada, koji joj se u svome širenju ionako već opasno približava , dok ga prigradska naselja Dubravica i Glušci praktično okružuju.
Javnosti je možda manje poznata činjenica da se uz mjesni otpad prikuplja i onaj iz Grada Opuzena te Općine Kula Norinska i Zažablje, pa se postavlja pitanje zbog čega se ulažu napori u prethodno odvajanje, reciklažu i sortiranje, ako to ne čine drugi gradovi i općine koji ga odlažu na naše odlagalište u srcu grada.

O problematici odvojenog prikupljanja otpada razgovarali smo s Brankom Arnautom iz Čistoće. Evo što nam je kratko izjavio:

Problem prostora za kontejnere u višestambenim jedinicama (zgradama) usklađivati će se uskoro na sastancima s upraviteljima zgrada i predstavnicima ulaza kako bi se našlo optimalno rješenje. Dovršiti će se nabava i završetak podjela posuda za skupljanje komunalnog otpada kako bi sva kućanstva imala jednaku uslugu (trenutno Prud i stari dio bez kanti). Također će se čipirati posude za skupljanje otpada, kako bi se mjerio broj odvoza i priprema za uvođenje novog sustava naplate odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada po volumenu i broju pražnjenja posuda, čime će se građanima u roku od godine dana omogućiti da odvajanjem korisnih sirovina smanje kućne račune.
Smanjenjem količine otpada koji se odlaže na Dubravici počeli bi se stvarati uvjeti za zatvaranje odlagališta i Izgradnja reciklažnog dvorišta i sortirnice - kazao je Arnaut.

Što će po ovom pitanju poduzimati nova gradska vlast i u kojem smjeru će se provoditi politika zbrinjavanja otpada zatražili smo odgovor kod gradonačenika Dalibora Milana :

Zatečeno stanje koje smo nasljedili je takvo da se zbog izmjene strategije gospodaranja otpadom, kasni sa gradnjom županijskog centra za zbrinjavanje u Lučinu Razdolju, čijim bi otvaranjem Dubravica zadržala samo pretovarnu funkciju. U međuvremenu, do njegova otvaranja, prilazimo realizaciji programa Ministarstva zaštite okoliša, pomoću kojeg će se izgraditi reciklažno dvorište i sortirnica otpada, što bi između ostalog značilo i otvaranje novih radnih mjesta.Što se tiče strateških planova, svakako ćemo svoju politiku uskladiti sa politikom Županije, Vlade RH i važećom strategijom, vodeći računa da se nakon otvaranja Županijskog centra, koji se očekuje u naredne tri godine, otpad na Dubravici što prije sanira i zatvori, čime bi se otklonili daljnji nepovoljni utjecaji za grad Metković, zaključio je gradonačelnik Dalibor Milan.

Nino Erceg

Objavljeno u Metković

Ljeto je na izmaku što za sve shoppingljupce znači jedno – vrijeme je da svoje ormare obogatite novim komadima odjeće. Stoga, ne propustite MICHAEL KORS vikend akciju od petka (8. runja) do nedjelje (10. rujna) u Borza Style trgovini gdje na sve artikle s potpisom ovog američkog high street dizajnera možete ostvariti čak 30 posto. Posjetite Borza Style trgovinu na adresi Placa 15 i izaberite svoj novi zimski outfit iz FW'17 ženske i muške kolekcije ready-to wear, cipela, torbi i modnih dodataka. Ugodan shopping želi Vam Borza Grupa!

Nportal

Objavljeno u Moda

Jučer su u Splitsko-dalmatinskoj županiji potpisani ugovori za vodoopskrbu i odvodnju te za uspostavu šumske infrastrukture ukupne vrijednosti 72 milijuna kuna. Riječ je o projektima koji će biti financirani novcem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Ukupna vrijednost projekata za tip operacije 8.5.2. “Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture” iz Dalmatinskih županija je vrijednosti 1.063.538,88 kn.
Osim dva korisnika iz Splitsko-dalmatinske županije (Javna ustanova MORE I KRŠ i Lokalna akcijska grupa "CETINSKA KRAJINA" ) s područja cijele Dubrovačko-neretvanske županije jedini korisnik je Lovačka udruga "JAREBICA" iz Općine Pojezerje.
Za projekt projekt Uspostave poučne staze „Jezero“ ukupno odobrena sredstva iznose 101.837,88 kn a odnose se na uspostavu poučne staze „Jezero“ i izgradnju vidikovca.
„Ovaj projekt i sama prijava ne bi bila moguća bez velike podrške prvo naše Općine Pojezerje a onda i stručne pomoći LAG-a Neretva pod čijim vodstvom je projekt izrađen te će biti proveden. Nadamo se kako će i druge udruge bez obzira na svoje osnovne djelatnosti prepoznati potencijal ovih sredstava i učiniti sve kao bi doprinijeli razvoju svojih općina i gradova kao što i mi to uz pomoć mnogih evo činimo“ . Izjavio je Roko Antunović predsjednik Lovačke Udruge Jarebica iz Otrić-Seoca, Općine Pojezerje.
Načelnik Općine Pojezerje Borislav Dominiković nije krio zadovoljstvo odobrenim projektom te je između ostalog i izjavio „ Treba poticati udruge i sve koji žele doprinijeti razvoju općina a pogotovo malih i sa skromnim proračunima kao što je naša. Vjerujem kako je ovo tek skromni početak a s vremenom ćemo i iznose i broj projekata mnogostruko povećati“.

Nportal

Objavljeno u Vijesti
Stranica 1 od 3

Nportal

Izdavač publikacije: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing

Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)

Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3, dana 27.01.2016. god. MBS: 090004038, MB 01657844
OIB 84003986390, Račun otvoren u Addiko banci
IBAN: HR7825000091101059527

Sjedište: Vukovarska 26/4, 20000 Dubrovnik