nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Četvrtak, 11 Siječanj 2018

S ciljem poticanja povećanja prometa putnika i određenih kategorija osobnih vozila na otoke u izvansezonskom razdoblju, Agencija za obalni linijski prijevoz u dogovoru s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, pripremila je pilot projekt smanjenja cijene trajektnih karata u iznosu od 20 posto od izvansezonske cijene karata u dane vikenda, odnosno od petka do nedjelje, javljaju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Mjera će se provoditi u razdoblju od 19. siječnja do 18. ožujka 2018., a preporuku Upravnog vijeća Agencije prihvatili su Rapska plovidba i Jadrolinija pa će na trajektnim linijama koje održavaju ti brodari, 20 posto manju cijenu plaćati:

- osobe

- djeca od 3 do 12 godina

- osobni automobil (do 9 sjedala) do 5,00 m dužine i/ili 2,00 m visine

- osobni automobil (do 9 sjedala) preko 5,00 m dužine i/ili 2,00 m visine

- motocikl, moped

- motocikl s prikolicom, tricikl, četverocikl

- bicikl

Ovisno o učincima provedbe ove preporuke upućene brodarima, po njenom završetku, razmotrit će se mogućnost daljnje primjene, osobito uzimajući u obzir pokazatelje povećanja iskoristivosti kapaciteta brodova te financijski efekt primjene preporuke.

 

Nportal

Objavljeno u Županija

Gotovo sve domaće zračne luke bilježe svoje povijesne rekorde po broju putnika i zrakoplova. U prvih 11 mjeseci 2017. hrvatske zračne luke, njih ukupno devet, su imale 9,26 milijuna putnika, a što je bilo 17,7 posto više u odnosu na isto razdoblje godine prije, izvijestio je jučer Državni zavod za statistiku.

Samo u studenom je zabilježeno 304 tisuće putnika ili 15,6 posto više, a od tog broja 222 tisuće otpada na zagrebačku zračnu luku Franjo Tuđman. I dok jadranski aerodromi tijekom ljetnih mjeseci ostvaruju povijesne rekorde, izvan sezone imaju skroman promet te je u studenom splitska zračna luka imala 37 tisuća putnika, a dubrovačka 34 tisuća. No, i s tim rezultatima bilježe rast za 21,7, odnosno 39,9 posto više nego u istom mjesecu 2016, piše Poslovni dnevnik.

Porast putnika u odnosu na studeni 2016. zabilježile su i Zračna luka Osijek i to za 214,2 posto, Zračna luka Pula za 56,2, Zračna luka Rijeka za 47,5, Zračno pristanište Mali Lošinj za 12,5 i Aerodrom Brač za 80 posto. Pad u studenom bilježi jedino ZL Zadar i to za 41,1 posto. Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama u Njemačkoj na koje otpada 79 tisuća putnika, što je porast od 24,8 posto.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u studenome 2017. iznosio je 4781, što je rast od 3,6 posto. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u studenome je bio 1007 tona ili 45,3 posto više. Na godišnjoj razini također sve zračne luke bilježe veliki rast i rekordne rezultate. Zagreb je prvi put nadmašio tri milijuna putnika dok je Split blizu te brojke. Dubrovnik je pak prvi put prešao dva milijuna putnika.

 

Nportal

Objavljeno u Dubrovnik

Započeo je i treći ciklus radionica za roditelje najmlađe djece „Rastimo zajedno“ u Dječjem vrtiću Konavle. Nakon uspješna dva ciklusa (svaki se ciklus sastoji od 11 radionica), pokazala se potreba za nastavkom istih te su se i u trenutni ciklus uključili roditelji željni novih znanja, razmjene iskustva i ugodnoga druženja! Voditeljice ovoga ciklusa su odgojiteljica mentorica Jelena Kulišić, odgojiteljica Lucija Drobac te stručna suradnica psihologinja Tena Erceg.

Za sve one koji se nisu imali prilike uključiti u dosadašnje radionice imat će to prilike učiniti sljedeće pedagoške godine. Za sve informacije o sudjelovanju možete se javiti na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., a više o samim radionicama i načinima rada možete saznati na web stranici www.rastimozajedno.hr.

 

Nportal

Objavljeno u Županija

Društvo turističkih vodiča Dubrovnik se zajedno s Vodičkom sekcijom Hrvatske obrtničke komore Dubrovnik, pridružuje projektu Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 'Upoznaj svoju zemlju', organiziranom uz potporu Hrvatske turističke zajednice, u sklopu kojega će se, povodom Dana međunarodnog priznanja Hrvatske, dana 14. siječnja 2018. godine (nedjelja), s početkom u 12 sati u 40-ak hrvatskih gradova organizirati besplatna vođenja s početkom u isto vrijeme.

Ovom akcijom želi se na malo drukčiji način obilježiti Dan međunarodnog priznanja Hrvatske, ukazati na važnost turističkih djelatnica/ka za međunarodni ugled Hrvatske kao i na specifičnosti baštine kao dijela nacionalnog identiteta. Ujedno se želi ukazati na važnost Pravilnika o zaštićenim vodičkim lokalitetima koji je u izradi. Zaštićeni lokaliteti će biti jedina mjesta na kojima će djelatnost turističkih vodiča i predstavljanje naše zemlje moći obavljati isključivo licencirani vodiči i vodičice.

Naime, novi Zakon o pružanju usluga u turizmu, koji je stupio na snagu 1. 1. 2018. godine, zaštitio je, upravo onako kako smo to kao struka od Ministarstva turizma tražili, vodičke lokalitete i dao isključivu ovlast licenciranim vodičima, s položenim posebnim dijelom vodičkog ispita, da obavljaju vođenje na istima.

Stoga je važno da Ministar turizma, u Pravilniku o zaštićenim lokalitetima, uvaži naš prijedlog, koji su podržale TZ Grada i Županije te Grad Dubrovnik te da se sukladno tome zaštite najvažniji lokaliteti Dubrovačko-neretvanske županije. Ova akcija je osmišljenja da skrene medijsku pažnju na problematiku lokaliteta i doprinese što cjelovitijoj zaštiti.

Okupljanje za dubrovačko vođenje za građane predviđeno je 14. siječnja 2018., u 12 sati, na Pilama.

 

Nportal

Objavljeno u Dubrovnik

Ponovo, na današnji dan, 11. siječnja 1992. granatiran je Sustjepan, a pucano je i iz snajpera po malobrojnim braniteljima. Sustjepanski branitelji na nultoj crti obrane hrabro su odolijevali neprijatelju od samog početka. Osobito je težak bio krvavi 6.prosinac 1991. kad je bilo i  poginulih i ranjenih, ali su ostali i odbili svaku zapovijed jer po dogovoru nije trebalo biti hrvatskog vojnika u Rijeci dubrovačkoj.

Gađan je Sustjepan konstantno, svakodnevno, njegovi branitelji kažu kako su brojali i po 350 granata u samo 90 minuta. Nije bilo kuće koja nije primila direktan pogodak. U studenom su braniteljima došli pomoći branitelji Omiša, Sinja i Velike Gorice. Momci su stigli braniti naš grad, a dvojica od njih u Sustjepanu su zauvijek ostavila svoje živote. Na svetog Nikolu 1991. poginuli su pokraj sustjepanskog groblja Mario Zelenika, Marko Bitunjac, Miroslav Buntić Tigar i Šaban Islamovski.

Nakon tog dana u ovom malom naselju na vratima Dubrovnika ostali su Jakša Hodak, Ante Kalina, Baldo Bilić, Ivo Prpo Srebrović, Antun Perčin, Cvijeto Kapetanić, Marinko Papac, Luka Mitrović, Ivo Šabadin Piroćanac, Tonći Bitanga, Dragan Petrušić i Ljupko Kajić. Potom stižu i Husnija Ćustović i Goran Mazić.Na Badnjak im se pridružio Mišo Mrkić s jednim vodom i ostao nekoliko dana.

U Sustjepan nije bilo lako doći. Trebalo je imati srca i hrabrosti za ući u „Mali Vukovar“.

Odmah po Novoj godini pristiže pomoć u ranjeno selo. Dolaze Pero Tomičić, Braco Elezović, Stijepo Kukrika, Vicko Kitin, Ivica Jović, Mato Čurčija i Toni Tomaš. Desetak dana kasnije stižu i Zoran Kresić i Milan Obradović, a krajem mjeseca pridružuju im se i Alen Šonje i Damir Imamović. Uz Iva Šabadina Piroćanca, Antu Rođa, Gorana Mazića i Dragana Petrušića ova nova ekipa postaju poznate Žute loptice. Prepoznavali smo ih po malim žutim lopticama zakačenim na njihovim uniformama. Nešto kasnije stigao je i Zdravko Matić, zvan Profesor. Povremeno su ih mijenjale razne ekipe, a krajem siječnja stiže stalna zamjena desetina branitelja kojima su zapovijedali Mijo Miki Volarević i Nikola Vuković Vuji.

Na položaju dvojka fomirala se jedna desetina pod nazivom Kobre koje su mijenjale povremene desetine sastavljene od pripadnika 2. pješačke bojne.

Skoro cijela sustjepanska ekipa tada kreće u oslobađanje zaleđa Dubrovnika kao pripadnici 2.bojne 163.dubrovačke brigade. Još jednom hvala ljudi, na svemu što ste učinili za našu slobodu, a onima kojih više nema među vama, neka počivaju u miru. Sjećat ćemo ih se vječno.

 Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Branitelji

Mlada dubrovačka tenisačica Ana Konjuh zbog ozljede je morala otkazati nastup na Australian Openu, prvom Grand Slam turniru sezone.

"Hej svima. Jako mi je žao što moram priopćiti kako neću sudjelovati na Australian Openu zbog ozljede desnog lakta" istaknula je Konjuh na službenom Facebook profilu.

Dubrovkinja se vraća kući kako bi mogla razmisliti o svemu te se nada brzom oporavku i povratku na teniski teren.

 

Nportal

Objavljeno u Sport

Uznemirujuće fotografije sasušenih šumovitih predjela u dalmatinskim gradovima pune medijski prostor. Park šumu Marjan "poharao" je mediteranski potkornjak, kukac veličine 1x3 milimetra koji napada drveće i prouzrokuje njihovo sušenje. Uništivši tako gotovo osam tisuća stabala, zaprijetio je šumama Korčule i Pelješca. Na tom području, međutim, još uvijek nije dokazana štetna prisutnost ovog insekta, potvrdio je za Nportal ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije Ivica Grilec.

Grilec je sa suradnicima boravio u Splitu gdje je sudjelovao na predstavljanju projekta Hrvatskog šumarskog instituta "Sušenje borova u park-šumi Marjan" dr. Milana Perneka. Godinama prisutan u Sjevernoj Africi, potkornjak se porastom temperature počeo širiti Mediteranom. Golemu štetu uzrokovao je u Portugalu, a jednako čini i u dalmatinskom dijelu Sredozemlja. „Uvjeti ekstremne hladnoće kakva je na našem području bila prije točno godinu dana, a nakon čega je nastupila ekstremna suša, idealni su za širenje potkornjaka koji mjesto uobičajena dva sada leže do sedam legla godišnje", kazuje Ivica Grilec.

U našim krajevima obitava već neko vrijeme, ali njegova brojnost do sada nije predstavljala opasnost po druge organizme. Populacija ovog kukca problematična je utoliko što, u trenutku kada mu za hranu ponestane nezdravih ili starih stabala, počinje napadati ona zdrava, ne birajući vrstu. Momentalno u fazi hibernacije, 'buđenje' potkornjaka očekuje se u veljači i ožujku. Do tada, situacija je pod promatračkom lupom, a park šuma Marjan primjer je kako se boriti protiv ovog nametnika.

"Stvar je pionirske naravi. Na Marjanu će se ukloniti nezdrava stabala, tj. provest će sanitarnu sječu, polagati šumski red i ono što je neuobičajeno, okoravat će debla, skidat će im koru, čime će nastojati uništiti potkornjake. Konkretne prevencije nema, ali se barem stručno i znanstveno detektirao problem. Pod našom ingerencijom pet je park šuma - Velika i Mala Petka, Gornje i Donje Čelo na Kalamoti, Otočić Ošjak kod Vele Luke na Korčuli, gradski Park Hober u Korčuli i posebni rezervat šumske vegetacije Čempresada pod Gospom (Orebić). U Dubrovniku nam je prioritet Petka, gdje problema nema. Sve što je sada na njoj žuto, listopadna su stabla“, ističe Grilec.

Djelatnici ustanove u narednih će deset radnih dana s nadležnim institucijama, ponajprije Hrvatskim šumama, obići područja u njihovoj ingerenciji kako bi se utvrdilo postoji li realna opasnost od potkornjaka. Naglasak će prilikom pregleda biti na Ošjaku i Čempresadi. "Svjesni smo da nas ova tema može zanimati u skoroj budućnosti zato smo se i pravovremeno informirali o potrebnim koracima. Ne prognoziraju se ekstremni problemi. Za očekivati je da će priroda te neki nepoznati ciklusi i parametri odraditi svoje. Jedna vrsta ne može eksponencijalno rasti do unedogled“, objašnjava.

„Nema mjesta za paniku“, tvrdi ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, „na Marjanu smo vidjeli kako žarišta za koje bi se decidirano moglo reći da će stradati ipak nema. Potkornjak nije leteći kukac pa širenje osim sa stabla na stablo nije očekivano. Ovdje se ne radi o problemu poput palmine pipe", zaključio je.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Županija

Nportal je prvi pisao o akciji Ive Funtek, Dubrovkinji s adresom u Đurđevcu koja radi mnoga dobra djela, a posljednje je kupovina igračaka za odjel onkologije za male bolesnike na KBC Rebro.
Kako je bilo i očekivano, ljudi uvijek reagiraju na ovakve i slične akcije i odazovu se u velikom broju, pa tako i broj donacija za Ivinu akciju raste iz sata u sat.

- U razgovoru s defektologicom Ivanom, saznala sam kako će djeci dobro doći papiri za bojanje, vodene boje, flomasteri, olovke, didaktičke igračke. Svima puno hvala, iznos raste iz sata u sat, iz minute u minutu, volim vas sve i hvala što postojite, rekla je odazivom oduševljena Iva.

Skupilo se trenutno za televizor, playstation i karaoke, ostaje kupiti igračke i laptope za 12 boleničkih soba. Iva kaže kako vjeruje u čuda, a i mi vjerujemo s njom.
Svi za dječji odjel onkologije na KBC Rebro, potpomognimo ovu akciju, vratimo barem trenutni osmijeh na ova mala bića, koja vode svoje najteže životne bitke.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Dubrovnik

Prenosimo vam integralno priopćenje za javnost kojega nam je uputio gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan:

'Poštovani,
Dana 28. prosinca 2017. godine Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o dodijeli sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda nastalih u 2017. godini u Republici Hrvatskoj.
Povjerenstvo Grada Metkovića za procjenu šteta od elementarnih nepogoda zaprimilo je 500 zahtjeva te je iste obradilo u zakonskom roku i proslijedilo Županijskom Povjerenstvu za procjenu štete od elementarnih nepogoda na daljnje postupanje.
Sukladno gore navedenoj Odluci Vlade RH Gradu Metkoviću doznačen je iznos od 379.000,00 kn. Poljoprivrednici i zainteresirana javnost sa područja Metkovića pitaju se kako je moguće da je Metković dobio tako mali iznos sredstava?!
Naime, Povjerenstvo Grada Metkovića iz mandata prošle gradske vlasti prijavilo je štetu na 2 vrste obrazaca koji se zovu EN 4 i EN 7. Na obrascu EN 4 evidentirani su svi dugogodišnji nasadi u smislu oštećenja, dok su na obrascu EN 7 evidentirana obrtna sredstva odnosno gubitak uroda tekuće godine. Odlukom Vlade RH štete su potvrđene i isplaćene samo za obrtna sredstva odnosno izgubljeni urod, a koje su evidentirane na obrascu EN 7.
Povjerenstva u drugim gradovima i općinama u dolini Neretve nastale štete na dugogodišnjim nasadima evidentirali su na obrascu EN 7, što je razlog dobivanja veće svote sredstava.
Štete evidentirane na obrascu EN 4 ovom Odlukom Vlade RH nisu isplaćene budući su isti namijenjeni za trajna oštećenja nasada. Svi poljoprivrednici kojima su oštećeni nasadi mogli su se natjecati na Mjeru 5, Podmjeru 5.2.1. iz mjere Ruralnog razvoja koja je bila otvorena od 2. listopada do 2. siječnja 2018. godine. Međutim, od Metkovskih 418 prijava evidentiranih na obrascu EN 4, na Podmjeru 5.2.1. prijavilo se samo 12 poljoprivrednika. Kriteriji su propisani natječajem te ih poljoprivrednici smatraju relativno rigoroznim. Istina, štetu nastalu na nasadima većina poljoprivrednika uklonila je radi obnove nasada ili možda sadnjom novih kultura, ne znajući da će na jesen izaći mjera 5 a za koju je potrebno imati dokaze o uklanjanju nasada kao i ostalo propisanu dokumentaciju.
Razumijemo nezadovoljstvo poljoprivrednika i smatramo da se radi o svojevrsnoj nepravdi jer se dogodila ista šteta na području cijele doline Neretve. Nesporazum u proceduri ili krivim obrascima koji su do ovoga doveli, već smo iskomunicirali sa nadležnim institucijama te ćemo nastojati iznaći rješenje na obostrano zadovoljstvo, svjesni da to neće biti nimalo lagano.
Prema našem neslužbenom izračunu, poljoprivrednici koji su prijavili štetu sa područja grada Metkovića ovom su neisplatom uskraćeni za cca milijun kuna.'

GRADONAČELNIK
Dalibor Milan, dipl. iur.

Objavljeno u Metković
Četvrtak, 11 Siječanj 2018 15:17

Nada Puhiera je desetmilijunta putnica Libertasa!

Desetmilijunta putnica Libertasa je Nada Puhiera kojoj je danas u Remizi u Komolcu čestitao direktor Ante Vojvodić. Svoju vožnju ostvarila je još 23. prosinca prošle godine.

Uz prigodne poklone direktor Vojvodić uručio joj je i pokaz za 2018. godinu.„Ovo je prvi put da je tvrtka ostvarila više od deset milijuna vožnji. Bilježimo znatan rast u poslovanju iz godine u godinu. Nadam se da će u 2018. godini promet porasti za još jedan posto“, rekao je Vojvodić.

„Nadam se da će i u budućnosti Libertas biti na usluzi svojim korisnicima i na ponos našem gradu. Libertasove autobuse koristim svaki dan i zaista nemam nikakvu primjedbu“, istaknula je Nada Puhiera. Uz Nadinog unuka Ivana Rubena Uroševića, događaju je nazočio i pročelnik za promet Grada Dubrovnika Đuro Šutalo.

 

Ana Prohaska Vlahinić

Objavljeno u Dubrovnik
Stranica 1 od 2

Nportal

Izdavač publikacije: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing

Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)

Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3, dana 27.01.2016. god. MBS: 090004038, MB 01657844
OIB 84003986390, Račun otvoren u Addiko banci
IBAN: HR7825000091101059527

Sjedište: Vukovarska 26/4, 20000 Dubrovnik