nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Nedjelja, 14 Siječanj 2018

U drugom kolu skupine A u splitskoj Spaladium Areni Hrvatska je došla do svoje druge pobjede na Europskom prvenstvu. S 11 000 navijača hrvatski rukometaši proslavili su pobjedu nad Islandom i osigurali plasman u drugi krug natjecanja koji će se igrati u Zagrebu.

Iako su na poluvremenu imali samo pogodak prednosti, u nastavku su u potpunosti slomili otpor Islanda i slavili s 29:22.
Počelo je agresivnom obranom s obje strane te se gotovo do sredine prvog poluvremena igralo gol za gol. Hrvatska u obrani nije dobro stajala, ali je u napadu imala dva raspoložena imenjaka Cindrića i Stepančića.

Prvo vodstvo od dva pogotka Hrvatskoj je donio Igor Karačić u 21. minuti nakon čega je islandski izbornik pozvao minutu odmora. Međutim, nije im to previše pomoglo. Tri minute kasnije Ivan Čupić sa sredine zabija za 12:9 i prvi put svojoj momčadi donosi prednost od tri pogotka.

U posljednjih pet minuta utakmice izabranici Line Červara pokušavali su još povećati svoju prednost, ali nestalo je kreacije u napadu. Nekoliko dobrih intervencija Bjorgvina Gustavssona gurnulo je Island u šansu da potpuno ulovi priključak, no Hrvatskoj je ipak ostao jedan pogodak prednosti nakon prvih 30 minuta.
Iako je Island izjednačio na samom početku drugog dijela, Hrvatska je odgovorila s četiri pogotka u nizu i prvi put u susretu povela s četiri razlike. Taj 18. pogodak koji je natjerao Islanđane na time-out zabio je Igor Vori kojemu je ovo bila 50. utakmica u dresu Hrvatske na Europskim prvenstvima.

Drugo poluvrijeme na vratima je započeo Ivan Stevanović koji je odmah obranio dva udarca i s dobrom obranom Islanđane ostavio bez gola na sedam minuta. U međuvremenu Cindrić je zabio svoj šesti, a Manuel Štrlek četvrti pogodak za 21:15 u 40. minuti. Zanimljiv je i podatak da je u prvih 15 minuta nastavka Hrvatska zabila osam, a Island samo tri pogotka zahvaljujući odličnoj obrani i Stevanoviću.
To su bili ključni trenuci u kojima je Hrvatska prelomila susret i na kraju došla do svoje druge uvjerljive pobjede na Europskom prvenstvu. Prvo ime susreta bio je sjajni Luka Cindrić koji je postigao sedam pogodaka, dok je pet dodao Štrlek. Stevanović je na vratima skupio sedam obrana. Kod Islanda se istaknuo Aron Palmarsson s pet pogodaka.

Hrvatsku u posljednjem kolu skupine A očekuje susret sa Švedskom koji je na rasporedu u utorak, 16. siječnja.

Hrvatski rukometni savez

Objavljeno u Sport
Nedjelja, 14 Siječanj 2018 21:50

Još jedna hrvatska pogranična kriza na Jadranu?

Aktualna kriza između Hrvatske i Slovenije oko razgraničenja na moru kod Piranskog zaljeva potisnula je u drugi plan činjenicu da RH sličan problem ima i s preostale dvije susjedne zemlje na obali Jadrana. I dok je spor s Bosnom i Hrecegovinom kod Neuma relativno prisutan u javnosti, otvorena pitanja s Crnom Gorom spominju se dosta rijetko. To i nije tako loše u ovom kontekstu, naravno, ali tema bi se uskoro mogla početi intenzivnije razvijati – u ovom ili onom smjeru. Crnogorski mediji naveli su tu mogućnost proteklih dana, kazujući da se razrješenje očekuje i kao eventualni uvjet u procesu pregovora te države za ulazak u Europsku uniju.

Ipak, zajedničko Povjerenstvo za razgraničenje RH i CG nije se sastalo već tri godine. U međuvremenu se i dalje provodi dogovoreni protokol iz 2002. godine, a slijedila ga je i načelna najava da će se preostala pitanja urediti dogovorno. Pritom treba znati da se razgraničenje na kopnu ne smatra spornim, no budući izgled morske granice između dviju država, kod hrvatskog poluotoka Prevlake, zasad ostaje nepredvidivim. Također, razliku između tretmana kopnene i morske granice umnogom određuje to što su one na kopnu naslijeđene direktno iz bivše države – SFR Jugoslavije – dok razgraničenje na moru između republičkih sastavnica te zemlje ionako nije postojalo.
„Za sve države na svijetu postoje dva temeljna pravila o granicama, prema međunarodnom pravu“, rekao je za DW akademik Davorin Rudolf, pravnik i bivši diplomat. „Prvo, uzima se u obzir granica koja je zatečena na dan stjecanja neovisnosti, a taj princip se u pravu naziva 'Uti possidetis juris', i sve države nastale iz SFRJ su dale službenu izjavu da će se toga držati. Kopno dakle nije sporno, a tamo gdje je bilo, išlo se metar po metar, i sasvim precizno se utvrdilo gdje što pripada. Drugo pravilo odnosi se na more, i regulira ga UN-ova Konvencija o pravu mora. Ono kaže da se morska granica kreće crtom sredine između kopnenih točaka dviju država – sve dok se te države ne dogovore drugačije“, objašnjava Rudolf.

Ističe da je interes Crne Gore kod Prevlake bitno naglašeniji, negoli onaj Hrvatske. „Riječ je o sigurnosnom pitanju, zbog ulaska u Boku kotorsku. Smatram zato da se, prema boljoj praksi međudržavnih odnosa, taj argument može uzeti u obzir, naročito stoga što Hrvatskoj to ništa bitno ne mijenja. Moramo povesti računa da i od toga ne nastane žarište nekakve trajne napetosti koja može poslužiti samo sumnjivim ciljevima“, smatra Davorin Rudolf, te dodaje kako se takva pitanja ne uređuju nužno mijenjanjem granica, nego uvijek kao sredstvo ostaje i dogovor oko posebnog pograničnog režima koji uzima u obzir potencijalne iznimke.

Hrvatska bi tako mogla pristati na ograničeno kretanje svojih vojnih i policijskih brodova u blizini ulaza u Boku kotorsku. Ako dvije strane pak ne nađu dogovorno rješenje, drži se kako je proces na Međunarodnom sudu u Den Haagu bolje rješenje negoli vanjska arbitraža, što se vidjelo i po iskustvu sa Slovenijom. Rudolf povrh svega upozorava i na pojavu štetnog miješanja drugih strana u takve predmete: „Primjećujemo kako se olako i mimo ovlasti petljaju, kad je posrijedi Hrvatska, i Bruxelles i Berlin, a to niti je korektno, niti je pametno."

Izvor: m.dw.com/hr

Objavljeno u Županija

Prve domaće tvrtke započele su pregovore s kineskom tvrtkom koja će graditi Pelješki most. Suradnju pokušava dogovoriti Brodosplit. Od dvije milijarde kuna vrijednog posla, dio kolača otići će i hrvatskim građevinskim tvrtkama, jer će iz Kine stići tek nekolicina radnika. No, domaćim građevinarima nedostaje radnika.

U DIV grupi već su surađivali s kineskim tvrtkama, a sad pregovaraju o suradnji Brodosplita na građevinskom poslu stoljeća.

"Brodosplit bi radio taj čelični dio, okrupnjavao one dijelove i one pozicije koje bi ugovaratelj izgradio u Kini ili od negdje doveo", kaže Darko Pappo, član Uprave DIV grupe.

Za most će trebati čak 70 tisuća tona čelika, a posao će otvoriti i nova radna mjesta u Brodosplitu. "Sigurno da bi to značilo jako puno za novo zapošljavanje. Mi smo na to spremni, na to smo i računali. To je nešto što je svakako pozitivno uz sam posao koji doprinosi poslovanju Brodosplita", kaže Pappo.

Kineska tvrtka vrijedna je više od 600 milijuna dolara. Među mostovima koje su izgradili je i jedan od najvećih prekooceanskih mostova na svijetu u zaljevu Hangzhou, te most preko Dunava u Beogradu. "Oni će dovesti vjerojatno jedan manji broj svojih djelatnika koji će se većinom baviti nadzorom. Oni će postaviti sustav, postavit će gradilište, a same radove će izvoditi hrvatske kompanije", kaže Siniša Malus iz Kineske jugoistočno europske poslovne asocijacije.

Nema građevinskog radnika kojeg neće trebati. Zidare, armirače, betonirce, asfaltere, električare, ali i ronioce za podmorske radove te arhitekte i inženjere od visokoobrazovnih radnika. Domaćim građevinarima, s druge strane, nedostaje radnika.

"U prosjeku prema grubim procjenama će na samom projektu raditi negdje između 400 i 500 radnika na obje strane. Hoće li se moći naći radnici? Da to je drugi problem. U okruženju je vrlo teško naći radnike, ali u svakom slučaju će se u tom vremenu morati iznaći načina da se dovedu kako bi se projekt u tom periodu izvršio", kaže Dragutin Kamenski, vlasnik Kamgrada.

Više na: Dnevnik.hr

Objavljeno u Županija

Vjernici Dubrovačke biskupije ove godine hodočastit će u zagrebačku katedralu na grob bl. Alojzija Stepinca.

Misno slavlje u zagrebačkoj katedrale u subotu, 17. ožujka u 12 sati predvoditi će dubrovački biskup Mate Uzinić. Svi koji žele hodočastiti neka se prijave svojim župnicima kako bi se na vrijeme mogao organizirati prijevoz i/ili eventualni smještaj.

Objavljeno u Dubrovnik
Nedjelja, 14 Siječanj 2018 17:54

Kako se varalo s poljoprivrednim zemljištem?

Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, prema novom zakonu koji se trenutno nalazi u saborskoj proceduri prepušta se gradovima i općinama. Državne parcele će se davati na 25-godišnji zakup na temelju priloženog gospodarskog programa, a novina je da će gradovi i općine na svom području ograničiti maksimalnu površinu koju će moći dobiti poljoprivrednik ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

Lokalne će uprave davati u zakup državne parcele uz aktivnu kontrolu općinskog državnog odvjetništva, koje će pratiti zakonitost rada na terenu dok će lokalni poljoprivrednici ostvarivati prednost kod zakupa.

Iako je Agencija za raspolaganje državnim zemljištem u Zagrebu poprilično loše upravljala državnim parcelama postavlja se opravdano pitanje jesu li gradovi i općine kadri preuzeti obveze oko zakupa državnog zemljišta na svom području.

Načelnik općine Pojezerje, Boro Dominiković ne očekuje nikakve značajnije probleme glede raspolaganja državnim zemljištem nakon što novi zakon stupi na snagu. On smatra da lokalna uprava ima informacije na terenu te da najbolje zna kakav gospodarski program treba donijeti.

„U našoj općini je dosta poljoprivrednih površina oduzeto privatnim vlasnicima i upravo je to državno zemljište koje će biti predmet raspodjele odnosno zakupa. Općina će formirati povjerenstvo koje će voditi te poslove, a namjeravamo sazvati i zbor građana koji će davati svoje primjedbe i prijedloge kako bi sve bilo transparentno“, kazao je Dominiković.

I poljoprivrednici smatraju da će lokalna uprava pravičnije dijeliti državno poljoprivredno zemljište jer Agencija nije uvažavala niti je poznavala specifičnost lokalnih sredina.

Podsjetimo, zemlja je do sada dijeljena po isto kriteriju u primorskoj Hrvatskoj i u Slavoniji, premda svi znaju da jedan hektar zemljišta u Neretvi i Slavoniji nema istu vrijednost. Novi Zakon tako omogućuje izbor jedinicama lokalne samouprave način raspolaganja zemljištem kroz dugotrajan zakup ili moguću prodaju, uz suglasnost Ministarstva poljoprivredne.

Budući se dosadašnji model državnog gospodarenja zemljištem preko Agencije za državno poljoprivredno zemljište pokazao manjkav i neučinkovit, stručne službe ministarstva drže da općine i gradovi mogu efikasnije i u kraćem vremenskom roku uz kontrolu i potporu ministarstva poljoprivrede i državnog odvjetništva, provesti zakupe državnog poljoprivrednog zemljišta.

Primjer lošeg upravljanja državnom imovinom na terenu ima mnogo. No, tome je odredbama novog zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu došao kraj.
Naime, bilo je slučajeva da je pojedinac dobio četrdesetak hektara, što se dogodilo u Metkoviću pa do nesređenog zemljišnog staja na području Ploča, koje je preraslo u agrokriminal koji sada rješavaju Uskok i policija.

Podsjetimo u Metkoviću je pojedinac dobio 40 hektara državne zemlje na predjelu Vrbovci, na temelju priloženog gospodarskog programa, premda je već tada bilo svima jasno da neće moći ispoštovati odredbe ugovora o zakupu. On je dobio najveći broj bodova jer je naveo da će se baviti ekološkom stakleničkom proizvodnjom što jednostavno fizički nije moguće na 40 hektara. Zatim je dio tih parcela ustupan nižerangiranim poljoprivrednicima na listi za zakup, što je izazvalo dodatnu konfuziju na terenu.
Po novom Zakonu će lokalna uprava uvažavati specifičnosti na svom području te odrediti maksimalnu površinu koju će u zakup na 25 godina moći dobiti poljoprivrednik pojedinac ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo a sve u funkciji što boljeg gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem.

Slično je odradio grad Opuzen prije desetak godina kada je maksimalna površina koju je pojedinac mogao dobiti bila dva hektara.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države davat će se u zakup na 25 godina s mogućnošću produženja za isto to razdoblje. Prednost kod zakupa državnih parcela imati će domicilno stanovništvo, dosadašnji zakupoprimci koji su uredno ispunili odredbe iz ugovora o zakupu, mlada obiteljska poljoprivredna gospodarstva i OPG-ovi kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Objavljeno u Županija

Jedna od najzdravijih namirnica na svijetu svakako je češnjak. Moć ove biljke u narodnoj se medicini koristi već više od 5000 godina. Jedan od najstarijih recepata na svijetu jest onaj s Tibeta, gdje je tinktura od češnjaka bila najmoćniji lijek protiv raznih bolesti

ZA ŠTO SE KORISTI TINKTURA OD ČEŠNJAKA?

- Za snižavanje kolesterola
- Za jačanje imuniteta i ubrzavanje metabolizma
- Za reguliranje krvnog tlaka
- Protiv astme i plućnih bolesti
- Za liječenje kronične upale sinusa
- Protiv sezonskih alergija
- Protiv gastritisa
- Protiv raznih upala (prirodni antibiotik)
NAPRAVITE TINKTURU OD ČEŠNJAKA
Sastojci:
- 350 g domaćeg češnjaka
- 2 dl medicinskog alkohola

Postupak:

1. Češnjak ogulite te ga narežite na komadiće.
2. Staklenku s poklopcem dobro operite i prokuhajte.
3. Kada se osuši, u nju stavite češnjak te potom alkohol.
5. Staklenku zatvorite i spremite u hladnjak.
6. Svaki dan je barem jednom promućkajte, ali ostavite je zatvorenu 10 dana.
6. Nakon toga, procijedite mješavinu te ju prelijte nazad u staklenku i spremite u hladnjak.
KAKO PITI TINKTURU OD ČEŠNJAKA?
Tinktura se u obliku kapi stavlja u vodu i pije oko 15 minuta prije doručka, ručka i večere.

1. dan: 1 kap prije doručka, 2 kapi prije ručka i 3 kapi prije večere.
2. dan: 4 kapi prije doručka, 5 kapi prije ručka i 6 kapi prije večere.
3. dan: 7 kapi prije doručka, 8 kapi prije ručka i 9 kapi prije večere.
4. dan: 10 kapi prije doručka, 11 kapi prije ručka i 12 kapi prije večere.
5. dan: 13 kapi prije doručka, 14 kapi prije ručka i 15 kapi prije večere.
6. dan: 15 kapi prije doručka, 14 kapi prije ručka i 13 kapi prije večere.
7. dan: 12 kapi prije doručka, 11 kapi prije ručka i 10 kapi prije večere.
8. dan: 9 kapi prije doručka, 8 kapi prije ručka i 7 kapi prije večere.
9. dan: 6 kapi prije doručka, 5 kapi prije ručka i 4 kapi prije večere.
10. dan: 3 kapi prije doručka, 2 kapi prije ručka i 1 kap prije večere.

Izvor: Zadovoljna.hr

Objavljeno u Lifestyle

Kapetan hrvatske vaterpolske reprezentacije Sandro Sukno danas bi trebao iz Zagreba poletjeti za SAD. Odredište mu je Cleveland, gdje bi u tamošnjoj vrhunskoj klinici u kojoj je od Nove godine ravnatelj hrvatski liječnik, kardiokirurg dr. Tomislav Mihaljević, obavio detaljan liječnički pregled, pišu Sportske novosti.

Sukno je nakon preporuke talijanskog stručnjaka na poštedi od svake vrste napora, pa tako treninga i utakmica, te je barem, što se tiče Pro Recca, za njega sezona zaključena.
U Hrvatskom vaterpolskom savezu žele još nekoliko stručnih mišljenja. Prvi su pregledi u Hrvatskoj već obavljeni, a sada slijede i u SAD-u. Tek po okončanju svih pretraga, Zdravstveni odbor HVS-a izdat će službeno priopćenje.

Objavljeno u Sport

„Marin Držić nam je u zalog ostavio svoja genijalna djela koja su jednako aktualna danas kao i prije 500 godina. Na nama je odgovornost, na nikome drugom, da našeg najvećeg hrvatskog komediografa nastavljamo proučavati i istraživati, da ga valoriziramo na način kako to on uistinu zaslužuje“, riječi su Nikše Matića, ravnatelja Doma Marina Držića za čijeg je mandata ta dubrovačka kulturna ustanova doživjela procvat i postala omiljeno okupljalište Dubrovčana svih uzrasta.

Prošle 2017. godine Dom Marina Držića obilježio je 450. obljetnicu smrti najvećeg dubrovačkog komediografa, a tom prigodom organizirani su brojni raznovrsni programi. O tome, kao i o planovima za budućnost, više pročitajte u razgovoru s Nikšom Matićem.

Dom Marina Držića 2017. godine obilježio je 450. obljetnicu smrti Marina Držića. Koje biste sadržaje posebno izdvojili i na što ste posebno ponosni?

U 2017. godini Dom Marina Držića je nizom raznovrsnih programa obilježavao 450 godina smrti Marina Držića (1567.-2017.), čime smo željeli ukazati na činjenicu kako je to jedinstvena prilika da se u potpunosti ispuni vizija i misija ove ustanove u kulturi Grada Dubrovnika te omogući svakom posjetitelju što bolji uvid u živopisnu biografiju hrvatskog književnika Marina Držića i predoči život renesansnog Dubrovnika. Obljetničku godinu otpočeli smo otvorenjem izložbe „U traganju za renesansom - staklo iz arheoloških istraživanja na dubrovačkom području“ u Noći muzeja 2017., a izložba predstavlja predmete od stakla koji su pronađeni tijekom arheoloških iskapanja na različitim lokalitetima u povijesnoj jezgri Dubrovnika i dubrovačkog područja. Poseban naglasak stavljen je na predmete iz razdoblja renesanse (15. i 16. stoljeće) što je vrijeme tzv. "zlatnog doba Dubrovnika" i ekonomskog, trgovačkog, znanstvenog, umjetničkog i svakog drugog procvata. To je ujedno doba Marina Držića koje je Domu Marina Držića najzanimljivije. Dom Marina Držića u 2017. godini nastavio je s nizom zanimljivih predavanja književnih povjesničara, držićologa, jezikoslovaca i teatrologa o životu i djelu Marina Držića kao nepresušnim vrelom istraživanja najvećeg hrvatskog komediografa, a u sve u svrhu misije Doma Marina Držića koja teži postati znanstveno istraživački centar za proučavanje lika i djela Marina Držića, mjesto svojevrsnog spomenika najvećem hrvatskom komediografu, kao i mjesto u kojem će se svaki posjetitelj Doma Marina Držića vremenski vratiti u renesansu i osjetiti život tadašnjeg Dubrovnika. U travnju smo otvorili izložbu crteža i skulptura dubrovačkih slikara Josipa Škerlja i Vedrana Grabovca, izložbu slika Miša Baričevića „Kad si s Držićem, nisi svoj!“, a potom priveli kraju vrlo uspješnu suradnju s Gimnazijom Dubrovnik kroz projekt „Držić u očima gimnazijalaca. Uslijedilo je otvorenje samostalne izložba Antona Vrlića "Ostakljeni Držić", u kojoj smo prezentirali novi ciklus radova eminentnog hrvatskog umjetnika Antona Vrlića, nastalih u sinergiji medija optičkog stakla i faksimila rukopisa autorskog djela Marina Držića. U prosincu je uslijedilo otvorenje samostalne izložbe Aide Hebib Raguž „Happiness+Virtue".

U iznimno bogatoj izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića u 2017. godini smo producirali dvije grafičke mape, jednu grafičko-pjesničku mapu grafičara Lukše Peka, potom grafičku mapu tri istaknute hrvatske suvremene grafičarke, Nevenke Arbanas, Maje S. Franković i Zdenke Pozaić „Vile od grafike – hommage Marinu Držiću“, objavili smo knjigu Pjesni ljuvene – Ljubavne pjesme Marina Držića koje je akademik Luko Paljetak priredio i prenio na suvremeni hrvatski jezik, objavili knjigu Nesan Marina Marinova (Držića) autora Davora Mojaša, zbir od stotinjak kratkih proza, pjesama, citata, dramskih skica, rekonstrukcija i raznih drugih svjedočenja i autorskih prinosa, a posebno zadovoljstvo nam pričinja što smo za naše najmlađe izdali strip u boji „Novela od Stanca“ autora Dubravka Kastrapelija. „Novela od Stanca“, najkraće djelo Marina Držića, pisano dvostruko rimovanim dvanaestercem u sedam prizora (316 stihova) i „stilski najčistije i možda najsavršenije djelo dubrovačkog komediografa“ (F.Čale) koje zaslužuje našu posebnu pažnju, ali i poseban napor da ga se približi što većem broju čitatelja svih uzrasta, a posebice mladih kako bismo već od tinejdžerskih godina odgajali i stvarali što brojniju publiku poznavatelja Držićevog djela.

U 2016. godini Dom Marina Držića ostvario je značajnu suradnju s Midsummer Scene ljetnim festivalom koji je pokrenut 2014. godine, kao platforma za međunarodne umjetničke koncepte i suradnje. Midsummer Scene je projekt Grada Dubrovnika i TZ Grada Dubrovnika, a u produkciji i organizaciji Brilliant Events Dubrovnik i Honey-Tongued Theatre Productions London. Kroz glazbeno-scenski program 2016. Shakespeare meets Držić, dio ansambla Hamleta kostimiran u renesansne kostime čitao je i glumio ulomke iz Držićevog Dunda Maroja na engleskom jeziku te uz renesansnu glazbu ansambla Plazarius najavio veliku obljetnicu 450. godina smrti Marina Držića (1567.-2017.). U 2017. godini zajedničkom suradnjom Doma Marina Držića, Midsummer Scene festivala i kroz partnerstvo s Društvom prijatelja dubrovačke starine smo kroz prigodni program radnog naslova Držić meets Shakespeare čitali i glumiti ulomke iz Držićevog Dunda Maroja i Skupa na engleskom jeziku.

Posebno smo ponosni što smo uspjeli dogovoriti posudbu tri raritetna izdanja Držićevih djela iz čuvene milanske Biblioteca Nazionale Braidense koje su u srpnju predstavljene javnosti u Domu Marina Držića. Radi se o prvotiscima (editio principe), iz 1551. godine, Tireni, drami u pet činova, pisanoj dvostruko rimovanim dvanaestercima (1690 stihova). Prvi je put objavljena 1551. u Veneciji: Tirena, komedija Marina Držića, prikazana u Dubrovniku godišta MDXLIII, u kojoj ulazi boj na način od moreške i tanac na način pastirski, u tiskari Andree Arrivabenea kao i PIESNI MARINA, | DARXICHIA VIEDNO | STAVGLIENE | SMNOSIM | DRVSIM LIEPIM | STVARMI | M. D. L I). Izašla je u Veneciji u tiskari Niccolòa Bascarinija, također 1551 godine. Treća knjiga također Tirena, komedija Marina Držića, tiskana je u venecijanskoj tiskari Marca Ginammija, iz 1630. godine.

Na (web) mrežnim stranicama Doma Marina Držića http://muzej-marindrzic.eu/elektronicka-izdanja-djela-marina-drzica/ učinili smo dostupnim elektronička izdanja svih Držićevih djela koja se besplatno mogu preuzeti u različitim formatima (web, pdf i ePub).

Upriličili smo i predstavu „Novela od Stanca“ Marina Držića u izvedbi kazališne družine Kolarin na čelu s redateljem Paolom Tišljarićem u produkciji Doma Marina Držića, kao i predstavu Držićeva Tirena 2017. (plovidbeni performans u moru, na moru i o moru u Vidrinoj godini), a čiju ideju, dramaturgiju i režiju potpisuju Mira i Vesna Muhoberac.

Predivan trenutak je svakako i kada prepuna taraca Umjetničke galerije Dubrovnik na samom početku svibnja ove godine pjeva na koncertu „In memoriam : 450 godina smrti Marina Držića“ pod ravnanjem maestra Đela Jusića stihove iz njegova mjuzikla „Život je lijep kad nijesi slijep, ljubavni žar je Božji dar...“ Bila je to još jedna hvalevrijedna suradnja tri ustanove u kulturi Grada Dubrovnika: Umjetničke galerije Dubrovnik, Doma Marina Držića i Dubrovačkog simfonijskog orkestra koju smo pokrenuli u sklopu svečanog obilježavanja obljetnice smrti Dum Marina koji je preminuo 2. svibnja 1567. godine.

Jednako tako projekt „Tri Marina za jednog-dubrovačka djeca Vidri u čast“ - Osnovna škola, Kazalište i Dom, koji nose ime velikog Vidre, zajedničkim snagama njemu u čast, izvelo je kulturni program. Učenici OŠ Marina Držića, uključujući i one koji u ovoj školi pohađaju program za djecu s teškoćama u razvoju, tijekom nekoliko mjeseci slikali su motive iz Držićevih djela, ali i portrete dubrovačkog komediografa. Na dramskim i glazbenim radionicama u Domu Marina Držića uvježbavala se renesansna glazba i isječci iz Držićevih djela, a Kazalište Marina Držića ugostilo je mlade glumce, glazbenike i recitatore. Ovakvim suradnjama ostvaruju se zadani ciljevi iz Strategije razvoja kulture Grada Dubrovnika 2015-2025.

Zaključno, naša zadaća je „brendirati“ Marina Držića kao jednog od najistaknutijih hrvatskih pisaca uopće i najvažnijih autora europske renesansne komediografije, pisca koji je umro kad su Shakespeareu bile tri godine, a Moliere se rodio čitavo jedno stoljeće poslije. Marin Držić uistinu jest hrvatski Dante, Shakespeare, Goethe, Moliere. Grad Dubrovnik se aktivno uključio u obilježavanje 450. godina smrti Marina Držića (1567.-2017.). Naime, u srpnju 2016. godine, u samom Pozivu za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2017. godinu jasno je naznačeno kako je Ustanova u kulturi Grada Dubrovnika Dom Marina Držića, posvećena životu i djelu velikana hrvatske komediografije, nositelj projekta obilježavanja 450. godina smrti Marina Držića i koja je koordinirala sve aktivnosti vezano za ovaj veliki jubilej. Nadalje, Dom Marina Držića je u svibnju 2016. godine uputio javni poziv za predlaganje programa povodom obilježavanja 450. godina smrti Marina Držića (1567.-2017.), građanima, ustanovama, udrugama i organizacijama koje rade u djelokrugu kulture i drugih društvenih djelatnosti, da dostave svoje pisane prijedloge programa i sugestije za obilježavanje „450. godina smrti Marina Držića“. Po okončanju javnog poziva formirano je neovisno Vijeće za razmatranje prijedloga pristiglih na poziv Doma Marina Držića, a usvojeni programi su se inkorporirali u programski i financijski plan ustanove za 2017. godinu. Iznimno smo zadovoljni s proračunom u važnoj obljetničkoj godini kao i snažnoj potpori Grada Dubrovnika u realizaciji naših projektnih aktivnosti.“

Što biste posebno izdvojili iz programa za 2018.?

Kao i u obljetničkoj 2017. godini, Dom Marina Držića realizirat će brojne zanimljive projekte za naše drage posjetitelje. Na samom početku godine u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika, a u izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića, predstavit ćemo javnosti projekt prijevoda najpoznatijeg Držićevog djela „Dunda Maroja“ na engleski jezik prevoditelja Filipa Krenusa i Luka Paljetka kao autora predgovora knjizi, a izdavanje ovog prijevoda uputilo bi strane posjetitelje na vrijednost djela našeg najvećeg komediografa. Prijevod je adaptiran kako bi hrvatski izvornik s engleskim jezikom bio potpuno usklađen te što više približio pitku izvornu živost Marina Držića čitatelju engleskog govornog područja. U Noći muzeja otvorit ćemo samostalnu izložbu umjetnika Duška Šibla, a u veljači ćemo u izdavačkoj djelatnosti predstaviti knjigu autorica Vesne Muhoberac i Mire Muhoberac „Ali spiš ali bdiš? : režije Držićevih tekstova u Domu Marina Držića : Anno domini 2015, 2016., 2017., 2018.“ (povodom obilježavanja 450. godina smrti i 510. godine rođenja.) Uslijedit će izložbe crteža Duje Medića i fotografija Ivana Posavca: „Posvećenim putevima Dum Marina“, potom izložba akademske umjetnice Lene Kramarić, izložba fotografija: „Držića nose na licima“ (psihološki portreti glumaca koji su izvodili Držića u Hrvatskoj od 2008. do 2018) kao i samostalna izložba Davora Vrankića: „O gruboći. Držićeva groteska à la Davor Vrankić.“

Tu su i brojni drugi novi projekti „Držić meets Shakespeare“, nastavak vrlo uspješnog projekta „Đir s Marinom Držićem“, znanstveno-istraživački radovi, niz stručnih predavanja, predstave Ragusini i Dom Marina Držića „Držićev Džuho K(e)rpeta, anno domini 2018.“ u režiji Mire Muhoberac i Vesne Muhoberac...

Planirate li možda neke nove sadržaje za dubrovačku djecu i učenike?

U Domu Marina Držića već tradicionalno održavamo višemjesečne edukativne radionice s djecom, i to likovne, glazbene, dramske i filmske, a od ove godine i radionice keramike. Ustanova posebnu pažnju posvećuje pedagoškoj djelatnosti i važnosti edukacije kroz iskustveno doživljajno učenje. Prvenstveni cilj radionica je da se u svrhu poticanja kreativnosti kod mladih ljudi te znatiželje i potrebe za stjecanjem novih znanja dočara život renesansnog Dubrovnika, a posebice da ih zainteresira za život i djelo najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića.

Dom Marina Držića, otkad ste Vi izabrani za ravnatelja, postao je Dubrovčanima omiljena kulturna institucija. Što mislite koji je razlog tome?

Marin Držić nam je u zalog ostavio svoja genijalna djela koja su jednako aktualna danas kao i prije 500 godina. Recept je vrlo jednostavan. Raditi, neumorno raditi i nastaviti raditi. Na nama je odgovornost, na nikome drugom, da našeg najvećeg hrvatskog komediografa nastavljamo proučavati i istraživati, da ga valoriziramo na način kako to on uistinu zaslužuje. Najvažnije je da njegov lik i djelo približimo najmlađima. Štoviše, to je naša dužnost.

Jeste li zadovoljni brojem posjetitelja? Koliko ih je bilo prošle godine?

Do mojeg dolaska u ustanovu 2013. godine Dom Marina Držića bilježio je manje od 20 000 posjetitelja godišnje, a danas bilježimo blizu 40 000 posjetitelja godišnje. Vlastiti prihodi su enormno porasli u odnosu na to razdoblje. Kroz besplatne radionice Doma Marina Držića prošlo je preko 500 učenika osnovnih i srednjih škola... Naposljetku, jedna smo od rijetkih ustanova u kulturi koja sve prijavljene programe besprijekorno realizira i puno više od toga.

Koliko imate zaposlenih?

Dom Marina Držića ima sveukupno 5 zaposlenika, a sredstva za rad Doma Marina Držića osigurava osnivač Grad Dubrovnik, a za posebne programe Osnivač i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, iz vlastitih prihoda, sponzorstva, darovanja i na drugi način u skladu sa Zakonom.

Leona Rašica

Objavljeno u Kultura

Na današnji dan, 14. siječnja 1992. u Dubrovniku je nesretnim slučajem poginuo Miho Drobac, pripadnik pričuvnog sastava MUP-a.
Miho je odlikovan Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Branitelji
Nedjelja, 14 Siječanj 2018 12:37

Lactalis prodavao mlijeko za bebe sa salmonelom

Više od 12 milijuna kutija mlijeka u prahu za bebe u 83 zemlje povučeno je iz prodaje zbog skandala sa salmonelom u koji je uključena francuska mliječna tvrtka Lactalis. Proizvodi su opozvani u prosincu, nakon što je u tvornici utvrđena prisutnost te bakterije. Proizvodi se u svijetu prodaju kao brandovi Milumel, Picot i Celi, a obuhvaćaju zemlje u koje se izvoze, od Velike Britanije preko Kine do Pakistana i Sudana.

Tužbe su podnijeli roditelji čija su se djeca razboljela nakon konzumacije tog mlijeka. U Francuskoj je prijavljeno 35 slučajeva trovanja beba salmonelom. Još je jedan slučaj evidentiran u Španjolskoj, a u Grčkoj se čekaju nalazi o potencijalnoj zarazi dojenčeta. Udruge koje zastupaju žrtve smatraju da su vlasti neprecizno procijenile točan broj zaražene djece. Direktor Lactalisa Emmanuel Besnier je obećao odštetu obiteljima, istaknuvši da će biti provedena detaljna istraga.

Mnogi lanci supermarketa priopćili su da su prodavali Lactalisovu hranu za dojenčad i nakon opoziva. Lactalis će povući sve mliječne proizvode za djecu bez obzira na datum proizvodnje i mjesto prodaje, a to se posebno odnosi na supermarkete i drogerije. Cilj je ovog radikalnog koraka jednostavan: izbjegavanje rizika uzrokovanog ljudskom pogreškom", poručio je francuski ministar financija Bruno Le Maire.

Izvor: Hrt.hr

Objavljeno u Lifestyle
Stranica 1 od 2

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik