nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Ponedjeljak, 15 Siječanj 2018

Treće, prošireno izdanje knjige "Dubrovačke žrtve – jugokomunistički teror na hrvatskom jugu 1944. i poratnim godinama (početak Bleiburga)" autora prof. dr. sc. Hrvoja Kačića predstavljena je u večeras u Dvorani sv. Ivana Pavla II. Knjigu su uz autora predstavili fra dr. Josip Sopta, mr. Ivan Mustać i Željko Kulišić. Kako je uvodno istaknuo predsjednik udruge Hrvatski domobran Dubrovnik Željko Kulišić, udruga se predstavljanjem ove knjige pridružila slavljeničkom ozračju obilježavanja 26. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske.

"U knjizi 'Dubrovačke žrtve' Kačić stavlja znak jednakosti između Dubrovnika 1944. i Bleiburga 1945. Nakon analize uzroka i posljedica političke situacije na hrvatskom jugu koje je dovelo do silne patnje i pogibelji naroda, a koje se zasigurno ne bi dogodilo da je bilo morala u tadašnjem vrhu partizanske vlasti, autor bez ustezanja optužuje komuniste koji su počinili nezapamćeni zločin odmah nakon dolaska partizanskih postrojbi u Dubrovnik i njihovog tzv. oslobođenja dubrovačkog područja. Kontaminirajući mentalitet koji se obrušio na Hrvatsku pobjedom boljševičko-staljinističko-titoističke ideologije svoj recidiv manifestirao je ubijanjem civilnog stanovništva i branitelja agresijom na Republiku Hrvatsku i 1991. To potvrđuje i Veljko Kadijević tadašnji sekretar obrane jugoslavenske vlade koji još 15. ožujka 1991. zatražio uvođenje izvanrednog stanja na području Hrvatske", kazao je Kulišić podsjetivši da je 2400 žitelja sa šireg dubrovačkog područja stradalo te im se ne zna grob.

Mr. Ivan Mustać istaknuo je da na 392 stranice autor kroz 24 poglavlja razlaže sjećanja na sudbonosne događaje, analizira bolne trenutke i tragične sudbine nevinih ljudi stradalih od ruke tzv. antifašista, osloboditelja, ulaskom partizanskih jedinica u Dubrovnik 18. listopada 1944. Dodao je i da je za pisanje ove knjige autora potaknula i "Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu" od 2. travnja 2009.

"U Rezoluciji stoji da je krajnji cilj otkrivanje i ocjena zločina izvršenih od strane komunističkih totalitarnih režima što je put prema pomirenju, a ono se može postići priznanjem odgovornosti i molbom za oprost. Ova knjiga je povijesni izvor koji će ostati trajni dokument jednoga vremena", pojasnio je.

Predstavljač fra Josip Sopta naglasio je da je "ova knjiga značajna jer istina još nije izrečena".

"Nije došla do svih ušiju, svih srdaca. Nije zasjala u punom sjaju kako mi želimo. Istina nije donijela željeno pomirenje, premda je puno učinjeno. To je pitanje ljudskih srdaca. To će ići sve lakše ako smo pametni ljudi. O svemu ćemo govoriti lakše i istinoljubivije, bez predrasuda i optužbi", kazao je fra Josip Sopta.

Autor knjige Hrvoje Kačić u knjizi je posebno istaknuo ono što se na ovim prostorima događalo, a što su iznijeli objektivni stručnjaci koji su kod toga sudjelovali. Istaknuo je da je trebalo utvrditi okolnosti koje su zapravo utjecale na povećanje suprotnosti na ovim prostorima, budući da su u mnogim dokumentima Jugoslavenske armije iz 1991. "oni označavali da su njihovi protivnici isti oni koji su se borili za Hrvatsku 1945. godine".

"Međutim, činjenice su sasvim drukčije. Načelnik Generalštaba Jugoslavenske armije Blagoje Adžić je u jednom svom govoru na beogradskoj Akademiji utvrdio kako su njihovi pukovnici i majori imenovani kako bi spriječili razilaženje Jugoslavije. Dakle, da je to na djelu na ovim prostorima te da prijeti napad Njemačke, Austrije, Mađarske i Čehoslovačke. Na kraju svog govora Adžić čestita svim tim majorima, njih oko 150, što su izabrani da dođu u situaciju braniti ostvarenje ideala Oktobarske revolucije. Jedan politički komesar na jednom ratnom brodu, rodom iz Vručice, koji je brodom i bataljunom stigao u Dubrovnik dva dana nakon partizana doživio je kao komesar da njegov načelnik od njega traži da kupi svoje kojima je nadležan te da ih uputi na osvajanje Risna u Bokokotorskom zaljevu. On mu je odgovorio da njegovi momci nisu nigdje prije sudjelovali u ratu i da nemaju iskustva te da se ne mogu uspješno boriti. Međutim, on mu je na to odgovorio da među njegovim borcima ima puno dubrovačkog ološa koji su zapravo protiv njih. 'Oni neka ginu. Budi nemilosrdan, nemoj se za njih brinuti, bolje da ih se riješimo’, kazao mu je taj načelnik", zaključio je autor Hrvoje Kačić.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Kultura

"Jadranski otoci su jedna od najmarkantnijih hrvatskih obilježja. Kaže se da imamo tisuću otoka, otočića, hridi, škojića...Naša obalna linija iznosi 5835 km, odnosno oko čak 74 posto ukupne obale Jadrana. Razlog tome je velika razvedenost obale, rezultat geoloških procesa koji su našu obalu pretvorili u niz uvala, poluotoka i otoka," ovim riječima Goran Šafarek počinje novi post na blogu Wild Croatia.

"Zbog svoje izoliranosti, naši otoci su mnogo bolje sačuvali svoju kako prirodnu, tako i kulturnu baštinu. Prošao sam gotovo sve naše otoke, na nekima radio i boravio duže vrijeme pa mogu slobodno odabrati svoje favorite", prenosi punkufer.

Na popisu najljepših otoka tako su se našli Brač, Hvar, Cres, Krk, Brijuni, Kornati, Lastovo, Mljet, Pag i Telašćica na Dugom otoku.

U videokolažu otkrijte zašto je upravo to 10 omiljenih otoka blogera Wild Croatije.

Nportal

Objavljeno u Županija

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je u ponedjeljak sastanak s vlasnicom medicinskog biokemijskog laboratorija Ivankom Maldini na temu ustrojavanja laboratorija za vađenje krvi u Novoj Mokošici. Na sastanku je istaknuto kako je primarna zdravstvena zaštita van formalne nadležnosti Grada Dubrovnika kao jedinice lokalne samouprave, no kako je Grad motiviran brigom o adekvatnoj razini zdravstvene usluge svojih građana kao svojevrstan nad standard odlučio financirati redovitu usluge vađenja krvi u najvećom gradskom naselju. Grad Dubrovnik će preuzeti trošak bruto plaće laboranta i režijske troškove, a detaljni međuodnosi će se regulirati ugovorom kojim će se dugoročno riješiti ovaj problem.

 

Nportal

Objavljeno u Dubrovnik

Hrvatska je Albaniji i Crnoj Gori uputila poziv za ministarski sastanak u veljači 2018. godine radi definiranja konkretnih projekata za rješavanje pitanja morskog otpada koji nastaje u te dvije zemlje i pritom zagađuje hrvatsku obalu! Ministar Ćorić će 18. siječnja i Italiji predložiti da, kao države s najdužom granicom na Jadranskom moru, razmotri mogućnost za zajedničko pružanje tehničke i stručne pomoći ostalim državama Jadrana za rješavanje svog problem onečišćenja mora s kopna. Odgovor je ovo Ministarstva zaštite okoliša i energetike na upit nakon niza napisa na portalu Morski.hr o smeću na jugu Hrvatske.

Posebnu pozornost javnosti podigao je posljednji članak u kojem je portal Morski.hr prenio gnjev stanovnika Korčule. Stoga su upit poslali ministru zaštite okoliša i energetike, Tomislavu Ćoriću. Tražili su između ostalog i komentar na učestale prozivke građana juga Hrvatske za ignoriranje ekološke katastrofe u Jadranu i hoće li nakon spoznaje o problemu Hrvatska diplomatski pritisnuti zemlje koje uzrokuju onečišćenje? Evo i odgovora kojeg su dobili iz resornog Ministarstva:

“Imajući u vidu uspostavljenu suradnju između Republike Hrvatske, Albanije i Crne Gore u okviru Jadranske trilaterale, i bilateralnog sporazuma o suradnji u području zaštite okoliša, Ministarstvo zašite okoliša i energetike je uputilo poziv za održavanje ministarskog sastanka u veljači 2018. godine radi definiranja konkretnih projekata za rješavanje pitanja morskog otpada nastalog u Albaniji i Crnoj Gori. Ministar Ćorić će ujedno 18. siječnja 2018. godine na trećem koordinacijskom odboru ministara Republike Hrvatske i Republike Italije predložiti Italiji da, kao države s najdužom granicom na Jadranskom moru, razmotre mogućnost razvoja programa kojim bi zajednički pružili tehničku i stručnu pomoć ostalim državama Jadrana da riješe svoj problem onečišćenja mora s kopna.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u okviru svoje nadležnosti poduzima aktivnosti u smjeru sustavnog rješavanja problematike morskog otpada u skladu s odredbama Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija). Temeljem Barcelonske konvencije sve države potpisnice, u koje spada i Republika Hrvatska, dužne su poduzimati mjere radi sprječavanja, ublažavanja, suzbijanja i uklanjanja onečišćenja područja Sredozemnog mora. Navedene mjere se odnose na onečišćenja iz izvora na kopnu kojeg je izvorište unutar područja stranaka, a koje dopire do mora izravno iz ispusta u more ili kroz odlaganje na obali te neizravno putem rijeka, kanala ili drugih vodotoka, uključujući podzemne vodotokove ili putem izljeva. Također, države potpisnice Barcelonske konvencije sudjeluju i u postojećim inicijativama za zaštitu Jadranskog mora (Mješovita komisija za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja i Jadransko-jonska inicijativa, suradnja jadranskih zemalja kroz EU Strategiju za jadransko-jonsku regiju) s ciljem iznalaženja rješenja ove problematike.

Aktivnosti u Republici Hrvatskoj koje se odnose na sprječavanje nastanka morskog otpada provode se kroz primjenu postojećeg zakonskog okvira i strateških dokumenata vezanih za gospodarenje otpadom. Također, temeljem obveze provedbe EU Okvirne direktive o morskoj strategiji 2008/56/EZ, Republika Hrvatska izrađuje Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, u okviru koje je u rujnu 2017. usvojen Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske u kojemu su razrađene konkretne mjere kojima je cilj unaprjeđenje sustava upravljanja morskim otpadom, a isti je dostupan na web stranicama Ministarstva.

Također, obzirom na dostupnost EU fondova i prioritet rješavanja problematike morskog otpada, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike će u narednom razdoblju omogućiti apliciranje za sredstva EU kako bi se djelovalo na rješavanje različitih pitanja vezanih za morski otpad na Jadranu”, stoji u odgovoru Ministarstva zaštite okoliša i energetike portalu Morski.hr.

Objavljeno u Lifestyle

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima i članovi Uprave Vodovoda održali su u ponedjeljak redovni koordinacijski radni sastanak s izvođačem radova na izgradnji postrojenja s uređajem za pročišćavanje vode za piće. Predstavnik izvođača radova, francuske tvrtke SUEZ, izvijestio je gradonačelnika i predsjednika Uprave Vodovoda Lukšu Matušića o trenutnim aktivnostima na gradilištu pročistača. Rok završetka radova na ovom važnom komunalnom projektu ostao je nepromijenjen te bi Dubrovčani pitku vodu neovisno u utjecaju vremenskih prilika trebali piti od 1. lipnja ove godine.

 

Nportal

Objavljeno u Dubrovnik
Ponedjeljak, 15 Siječanj 2018 15:47

ELEKTROJUG: U utorak bez struje u Cavtatu

U utorak, 16. siječnja će zbog radova u Cavtatu bez opskrbe električno energijom biti niskonaponska mreža Kamp u Tihoj, dio kupaca u ulici BogišićevaTiha i putu od Oboda kbr. 1 i 2 i vremenu od 8 do 17 sati.

 

Nportal

Objavljeno u Dubrovnik

Nakon opere “Trubadur” koja nije prošla nezapaženo ni kod kritike, ni publike, uprava HNK Osijek opet je angažirala dubrovačkog glumca i redatelja Roberta Boškovića. Ovog puta posrijedi je opereta „Kod bijelog konja“ Ralpha Benatzkog. Intendant HNK Osijek, Božidar Šnajder, izjavio je kako je odabir redatelja bio jednostavan s obzirom se Bošković pokazao izvrsnim suradnikom.

Nportal

Objavljeno u Kultura

Nedavno smo pisali o visokoj stopi samoubojstava među braniteljima. Godišnje, njih stotinjak digne ruku na sebe. Zbog nepravde koju osjećaju, zbog toga što se nalaze na marginama društva, zato što su neshvaćeni i zato jer ih boli...
Neki kažu, okrenimo stranicu i zaboravimo prošlost. Oni koji su u tom ratu sudjelovali, ne mogu zaboraviti. Ne mogu ni njihova djeca.
Slijedi pismo jedne kćeri branitelja koji se pokušao ubiti na današnji dan, prije devet godina.

„Znaš...stoji negdje u mom srcu neko staro pismo, dobro poznato od riječi do riječi..Stoji negdje neki vječni strah.. Strah od toga da nećeš biti tu.. Velika nostalgija za onim što više nisam mala i slatka, da me vodiš svud sa sobom. Znaš, negdje duboko u meni stoji utkan strah od samoće, jer ne živim otkako sam narasla onako kao nekada. Moj zaštitnik, moj heroj, moj otac..
Znaš..ponekad se pitam zašto je život okrutan pa nas stari i zašto nisam ona mala koja te vječno prati u stopu. Ti si veliki muškarac naspram svih koji se tako nazivaju. Teško se s tobom takmičiti, tu utrku ne dobiva nitko nikada. I ovako nekada u glavi ostaju sjećanja na neke okrutne ljude, neke neistine i laži i borbu koju smo uvijek vodili zajedno. Nikada to nitko ne može razumjeti, tu povezanost oca i kćeri.
Znaš, u lošim danima bez obzira koliko velika bila poželim se stisnuti u tvoj zagrljaj, jer sigurniji ne postoji. Dok me nitko nije razumio, ti jesi..Kad su me i promislili osuditi, nisu smjeli, ti si uvijek bio vitez koje me štitio i branio, tebi sam bila i najbolja i najgora, volio si me sa svim mojim vrlinama i manama, kao i ja tebe..najviše..Ono što je sigurno da se svaka uspomena pamti i kad je teško mislim na tvoj zagrljaj i sigurnu luku..Nema takvih ljubavi kao one prema ocu, nema takvih zaborava koji mogu obrisati neke strahove kao njegove ruke. Nema takvih riječi da obrišu suze. Tata..najljepša riječ u životu svake kćeri koja ima takvog oca, jer otac nije svatko tko se tako piše..tata je moj najveći ponos....I ja znam, zna i sestra i mama da ne bi bilo pola od nas danas da te nema. Ovako i naša djeca imaju sreću imati djeda, onog koji se s njima igra, dok u našim suznim očima vraća uspomene na naše djetinjstvo.“

Ma koliko godina imali, želimo roditelje uvijek pored sebe. Teško se mirimo kada se razbole, kako ih gledamo kako stare, svjesni da jednoga dana neće biti tu. Ipak, još je teže kada naprasno odu, a posebno je teško kada dignu ruku na sebe. Jer nisu mogli izdržati. Ovo je pismo namijenjeno ne samo ovome ocu, nego svim očevima, braniteljima, ljudima kojima takvo nešto prolazi kroz glavu. Zagrlite one koje volite, zbog njih vrijedi živjeti.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Branitelji

Propitkujući ulogu skladateljica i izvođačica kroz povijest, dubrovačka pijanistica Ivana Jelača osmislila je projekt "Žene u glazbi", koji kreće upravo u godini obilježavanja 95. godišnjice smrti Dore Pejačević, jedne od najistaknutijih hrvatskih skladateljica. Koncerte Žene u znanosti izvest će violinistica Đana Kahriman i pijanistica Ivana Jelača u Našicama, Zagrebu i Dubrovniku, a na repertoaru se nalazi djela značajnih glazbenica i skladateljica: Marie Theresie von Paradis, Clare Schumann, Fanny Mendelssohn i Dore Pejačević.

Kako bi se publiku upoznalo s javnim djelovanjem žena na glazbenoj sceni uz koncerte će biti postavljena i popratna izložba o životnim putovima istaknutih glazbenica čija je vrijednost bila rijetko priznata. Usprkos brojnim ograničenjima, ipak su se neke žene uspjele afirmirati u svijetu profesionalne umjetnosti te su bile inspiracija suvremenicima i katkad su čak predstavljale i potencijalnu prijetnju društvu.

Nakon koncerta u Našicama 16. siječnja u dvorani glazbene škole Kontesa Dora te prije izvedbe u Saloči od zrcala u Dubrovniku krajem veljače, koncert „Žene u glazbi“ održat će se u Zagrebu 19. siječnja s početkom u 19.30 sati u Hrvatskom povijesnom muzeju, odnosno u dvorani gornjogradske barokne palače Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch. Ulaz na koncert je slobodan. Projekt realizira udruga „Sve ostalo je glazba“ u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, Zavičajnim muzejom Našice, Glazbenom školom Kontesa Dora i Hrvatskim povijesnim muzejom.

Autorica koncepta programa i tekstova popratne izložbe je Ivana Jelača.

Repertoar:

Dora Pejačević Walzer-Capricen, suita za klavir op. 28
Clara Schumann Tri romance za violinu i klavir op.22
Maria Theresia von Paradis Sicilienne za violinu i klavir
Fanny Mendelssohn Nocturno u g-molu za klavir
Il Saltarello Romano za klavir
Dora Pejačević Sonata za violinu i klavir u D-duru, op.26

Objavljeno u Kultura

Predstavnici hrvatskih taksista osjećaju obavezu upozoriti javnost na obmane koje se tiču upotrebe aplikacije kao taksimetra, pri čemu tvrtka koja se njom služi tvrdi da je ona ispravna i poželjna. Naime, Državni zavod za mjeriteljstvo, odnosno Samostalna služba za mjeriteljsku inspekciju, zaključila je u službenom očitovanju da internet aplikacija nije uređaj i ne može biti taksimetar, jer ne izračunava udaljenost u realnom vremenu te da nije zakonito mjerilo.

„Zašto su Vlada i nadležno ministarstvo nacrtom prijedloga Zakona o prijevozu u cestovnom prometu išli nasuprot zaključka Državnog zavoda za mjeriteljstvo i suprotno Zakonu o mjeriteljstvu? Propisano je da zakonita mjerila podliježu nadzoru mjeriteljske inspekcije – zašto država želi izuzeti Uber aplikaciju od nadzora? Kome je to u interesu? Građanima sigurno nije“, poručio je Božo Miletić, predsjednik Udruženja taksi prijevoznika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Naime, iako većina GNSS prijemnika ugrađenih u smartphone uređaje može ostvariti točnost pozicioniranja od 3 do 5 m, u uvjetima kada je signal blokiran, primjerice u podvožnjacima, ne mogu izračunati poziciju. U tzv. urbanim kanjonima broj vidljivih satelita drastično opada, a prijamnici primaju reflektirani signal, pa mjerna nesigurnost drastično raste, prelazeći i 100 metara.

„Hrvatska nema službenu digitalnu kartu, neslužbene ne pružaju nikakvu garanciju točnosti i ne mogu se koristiti za naplatu bilo kakvih usluga povezanih sa prijevozom. Postoje inozemna istraživanja koja su pokazala da ta greška može biti i do 40% u odnosu na klasične taksimetre, a aplikacije su još uvijek podložne i namjernim manipulacijama“, podsjeća Miletić na stav struke.

Objavljeno u Lifestyle
Stranica 1 od 2

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik