nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Srijeda, 03 Siječanj 2018

Tijekom 2017. Diverto je proveo istraživanje u suradnji s poslovnim subjektima vezano za napade lažnom elektroničkom poštom, poznatijim pod nazivom phishing. Radi se o prvom takvom sustavno provedenom istraživanju na razini države s ciljem utvrđivanja svijesti i spremnosti hrvatskih korisnika na obranu od takvih napada. U istraživanje su bili uključeni privatni i javni sektor na uzorku od 1235 osoba, a rezultati prate svjetske trendove.

Phishing je trenutno jedan od najčešćih oblika napada na fizičke i pravne osobe. Radi se o jednoj od tehnika socijalnog inženjeringa (tehnika kojoj su primarna meta osobe, a ne računalni sustavi) prilikom koje se napadač, najčešće putem elektroničke pošte, predstavlja kao legitimna osoba s namjerom da od potencijalne žrtve prikupi osjetljive podatke ili kako bi tu osobu naveo na zlonamjernu radnju (primjerice, kako bi nasnimio zloćudni softver na vlastito računalo).

Ovakav model napada iznimno je izražen u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko mjeseci, a trendovi pokazuju kako će isto biti i tijekom 2018. godine. Poruke su uključivale hrvatski i engleski jezik, nisu ciljale pojedince već grupe ljudi te su sadržajem bile prilagođene žrtvama koje su sudjelovale u ispitivanju. Ovisno o različitim vrstama poruka, 36-47% osoba nije prepoznalo lažnu poruku pri čemu su kliknuli na poveznicu u pošti. Ekstremi su isključeni iz promatranog uzorka.

Svaka peta osoba (21%) unijela je svoje korisničke podatke (korisničko ime i zaporku) na lažnoj internet stranici do koje su došli putem poveznice u pošti. Samo 3% kreiranih poruka su zaustavili tako zvani antispam filteri.

Kao zaključak se nameće kako je i dalje najbolja zaštita od napada metodama socijalnog inženjeringa, koji uključuju i phishing poruke, edukacija korisnika računalnih sustava te pravovremeno dijeljenje informacija o aktualnim napadima, piše Poslovni dnevnik.

Objavljeno u Vijesti

Nedostatak kvalitetnih radnika problem je koji već dugi niz godina muči poslodavce u turizmu i ugostiteljstvu. Potraga za sezoncima krenula je već sada, u siječnju jer ni povećane kvote za uvoz radnika iz inozemstva ni čak 187 tisuća trenutačno nezaposlenih građana nisu garancija da će ovo ljeto biti dovoljno radnika za sezonu, prenosi Poslovni dnevnik.

Antonio Topčić profesionalni je kuhar koji posljednjih nekoliko godina radi kao sezonac. Svako je ljeto, kaže, ista priča. Posla u turističkom sektoru ima, ali ga nema tko raditi: "Lokala je sve više, a radne snage i ugostiteljskog kadra je sve manje". S produljenjem turističke sezone taj problem postaje još i veći, a promijenila se i situacija na tržištu rada.

Kako bi olakšali pronalazak kvalitetne radne snage, iz Vlade su odlučili da smještaj i hrana sezonaca od ove godine postaju porezna olakšica pa poslodavcima ostaje više novca za plaće radnika. Povećan je i broj dozvola za zapošljavanje stranaca.

Hrvatska bi tako ove godine mogla uvesti nikad više stranih radnika - njih čak 31 tisuću. U turizmu i ugostiteljstvu trebalo bi biti zaposleno njih 4660. U Hrvatskoj gospodarskoj komori povećanje kvota smatraju vatrogasnom mjerom koja će omogućiti realizaciju nadolazeće turističke sezone, no dugoročno rješenje vide u dualnom strukovnom obrazovanju.

Ministarstvo turizma, kao jednu od mjera pomoći, vidi i aktiviranje domaće radne snage na domaćem tržištu rada, prije svega prekvalifikacijama. Trenutno je prekvalifikacijom za turistička zanimanja obuhvaćeno oko dvije tisuće osoba. Prema predviđanjima, za turističku 2018. godinu bit će potrebno dodatnih između 10.000 do 15.000 djelatnika u turizmu, prenosi Poslovni dnevnik.

Objavljeno u Vijesti

Iz Grada Dubrovnika stigla je zahvala svim žurnim službama i svim djelatnicima gradskih komunalnih službi koji su novogodišnju noć proveli u dežurstvima te su za vrijeme proslave dočeka nove godine brinuli o urednom funkcioniranju grada kao i sigurnosti sugrađana i posjetitelja.

"Dubrovnik je i u novogodišnjoj noći pokazao da je najljepša otvorena pozornica na svijetu. Prema službenim procjenama MUP-a Novu godinu na Stradunu dočekalo je između 15 i 20 tisuća ljudi, što je najveći organizirani doček na otvorenom koji je u našem gradu upriličen još od 2000. godine. Tome u prilog govore i podaci Turističke zajednice grada Dubrovnika prema kojima se za proslavu Nove godine u Dubrovniku odlučilo 28 posto više gostiju nego godinu prije. Stoga još jednom izražavamo posebnu zahvalnost svim žurnim i javnim službama koje su osigurale da sam veličanstveni doček Nove godine ne zasjeni nijedan incident te da novogodišnja noć prođe mirno i dostojanstveno uz najveću razinu organizacije, onako kako to Grad Dubrovnik i zaslužuje, na ponos svim našim građanima", stoji u priopćenju grada.

 

Nportal

Objavljeno u Dubrovnik

Župan Nikola Dobroslavić gostovao je u srijedu u emisiji Radio Dubrovnika ”Srijedom otvoreno”, a među glavnim temama razgovora bili su projekti pokrenuti i/ili realizirani u godini za nama, kao i planovi za 2018. godinu.

Odgovarajući na upite voditeljice Nile Miličić Vukosavić, župan Dobroslavić je ponovno obrazložio svoju tvrdnju kako je 2017. godina jedna od najuspješnijih od osnivanja Županije.
”To temeljimo na brojnim uspjesima od odluke Europske komisije da sufinancira Pelješki most, pa do činjenice da je Vlada potvrdila Županije kao partnere provođenja regionalnih i razvojnih politika. U 2017. godini zaustavili smo odlazak Policijske uprave iz Dubrovnika, preokrenuli smo taj trend odlaska institucija općenito, vratila se Porezna uprava, čekamo uskoro Trgovački sud i želimo vratiti Carinsku upravu”, rekao je župan.

U eteru se prisjetio i priznanja ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac o tome da je Dubrovačko-neretvanska županija ponajbolja županija u Hrvatskoj u privlačenju sredstava iz fondova EU.
”Ostvarili smo 85 projekata s vrijednosti većom od 400 milijuna kuna. To je otprilike kao da u županiju dovedete četiri nova hotela. Tu je bila i Zračna luka Dubrovnik sa zgradom Terminala C vrijednim 476 milijuna kuna, a u tijeku su radovi na drugoj fazi od 1.1 milijarde kuna od čega EU bespovratno sufinancira s 858 milijuna kuna. Ne smijemo zaboraviti niti ”drugi” Terminal, onaj za brodove na kružnim putovanjima u Gružu gdje smo zaustavili štetno koncesioniranje, a pred kraj godine došla nam je i proslava 700. obljetnice ljekarništva u Dubrovniku”, rekao je župan te nadodao i kako je konačno riješen problem komunalne lučice Batala, a bez mijenjanja cijene veza.

Župan je također napomenuo kako je u 2018. godini jedan od glavnih prioriteta rješavanje pitanja škole u Cavtatu, za koju su već izrađeni projekti, a radi se i na ishođenju dozvola.

”Problem je financiranje, a postoji plan u Ministarstvu znanosti i obrazovanja da se putem Europske investicijske banke, zajedno sa Županijama i Općinama obnavljaju škole koje nemaju zadovoljavajuće uvjete. Ono što je sada tamo nije odgovarajuće da ne upotrijebim neku težu riječ, a kako Županija, tako i Općina Konavle želi riješiti taj problem”, rekao je župan Dobroslavić.
Upitan za stav oko projekta golfa na Srđu i pokrenutog zahtjeva za arbitražom, župan je ponovio kako takvo ponašanje investitora drži nekorektnim.

”Arbitraža je nekorektan postupak jer nije bilo nikakvog opstruiranja postupka. Srušena im je Studija utjecaja na okoliš na Upravnom sudu nakon provedenog postupka. To je procedura koja postoji u svakoj državi, a svi mi moramo poštivati zakone Republike Hrvatske”, rekao je župan.

Među značajnijim projektima u 2018. godini župan je izdvojio realizaciju projekata Dnevnih bolnica u Dubrovniku i Metkoviću vrijednih više desetaka milijuna kuna, istaknuo kako se želi uspostaviti brzobrodska linija od Lastova do Dubrovnika, očekuje priprema za realizaciju projekta izgradnje autoceste od Osojnika do čvorišta Metković, početak projekata ribarskih luka u Vela Luci i Sustjepanu, brze ceste Zračna luka Dubrovnik – Dubrovnik, nove Pelješke ceste s trajektnim pristaništem Perna i lukom Polačište na Korčuli, Centra za gospodarenje otpadom ”Lučino razdolje”, Centra kompetencije za agrume i druge mediteranske kulture, Studentskog doma, izgradnje Turističke i ugostiteljske škole u Dubrovniku, potpisivanje Ugovora o financiranju nove zgrade osnovne škole Cavtat. Nadalje, očekuje se i izdavanje lokacijske dozvole za Kongresni centar u Dubrovniku kao i potpisivanje ugovora o financiranju daljnjeg razvoja projekta širokopojasne infrastrukture, ali i izgradnja sportske infrastrukture i daljnji razvoj zdravstvenog turizma, napomenuo je župan u svom gostovanju.

Izvor: DNŽ

Objavljeno u Politika

„Mljet zaista ima što ponuditi turistima; bistro more, čisti zrak, lijepu prirodu, zdravu zemlju i kad još tome dodamo poznato gostoprimstvo Mljećana, onda je zasigurno to dobitna kombinacija“, kazuje za Nportal načelnik Općine Mljet Đivo Market ne skrivajući zadovoljstvo proteklom turističkom sezonom u kojoj su postigli rekordne rezultate.

„Očekujemo da će sljedeća sezona biti još bolja, a želja nam je produljiti je razvijajući planinarski, lovni i vjerski turizam na Mljetu. Za postignuti uspjeh najzaslužnije su općinske službe, komunalci, vatrogasci, javna ustanovi NP Mljet, turistički i zdravstveni djelatnici koji su obavili odličan posao u ovoj turističkoj godini“, ponosno ističe mljetski načelnik.

Općina ima sedam stalnih zaposlenika, ali zajedno s tvrtkama u općinskom vlasništvu ukupan broj zaposlenih prelazi 60. Osim redovnih poslova, posjeduje postrojenja za preradu bočate vode, benzinsku pumpu i mnogo toga što druge općine nemaju. Turizam je na Mljetu, kao i u ostalim općinama Županije glavna gospodarska grana i od njega se najbolje zarađuje. Ipak, napominje Market, život na ovom otoku skuplji je nego na kopnu tako da je Mljećanima vrlo teško osigurati minimalne potrebe iz jednog izvora prihoda pa najbolje zarađuju oni koji imaju stalni posao na teret proračuna, a kod kuće neki dodatni prihod od turizma. Upravo ova činjenica zimi život na Mljetu čini znatno težim. Ljetna je vreva već odavno minula, a „Odisejev otok“ vratio se u svakodnevicu i ponovno suočio s temeljnim komunalnim problemima koji ga muče već godinama.

„Život na Mljetu, kao i na svakom našem otoku, uvelike se razlikuje po godišnjem dobu i vremenskim (ne)prilikama. Ljeti na Mljetu ima nekoliko puta više turista nego lokalnog stanovništva, a mnogi Mljećani iz zemlje i inozemstva dođu, makar i nakratko doma. Mirno more i sunce daju dodatni razlog za optimizam, brodske linije i opskrba otoka ljeti je dobra. Nažalost, prvim danima jeseni nastaje potpuno drukčija slika. Na Mljetu se mogu kupiti osnovne namirnice, a za sve ostalo mora se ići na kopno. Općina Mljet površinom je najveća otočna općina u Hrvatskoj i samim time vrlo je teško održavati infrastrukturu i ostale potrebe Mljećana“, priča Market te dodaje da bez novih investicija, nema novih radnih mjesta, ni povećanja općinskog proračuna.

Vodoopskrba je bolna točka svakog otoka pa tako i Mljeta koji se vodom opskrbljuje iz vlastitih izvora, a već dulje vrijeme govori se o dopremanju vode s kopna. Mljećani pitku vodu dobivaju preradom bočate vode koju potom autocisternama transportiraju po domaćinstvima.

„To je jako složen i skup sustav te se nadamo da će i Mljet imati pitku vodu s kopna (makar na jednom hidrantu) do sezone 2018. Još prije 30 godina postavljena je cijev od Pelješca do Mljeta, ali projekt još nije do kraja realiziran. Radovi su u tijeku na Pelješcu i vjerujemo da će do ljeta biti završeni“, govori načelnik Market.

Vrtić je još jedna od stavki na kojoj je na otoku potrebno poraditi. Dječjeg vrtića nema, a, kazuje Market, dječja igraonica u Babinom Polju pokušava makar malo nadoknaditi njegov nedostatak i organizirati predškolski odgoj.

„Na ovom problemu Općina i Županija intenzivno rade. Danas na Mljetu ima mnogo predškolske djece pa očekujemo da će i broj osnovnoškolaca opet biti u realnom broju (danas ima samo 50 - ak đaka u OŠ Mljet)“, objašnjava.

Mljet se nada i novim turističkim zonama koje do sada još uvijek nisu realizirane zbog spora s vlasništvom zemljišta između Općine i Države. „Nadamo se da je to iza nas i da uskoro možemo očekivati toliko željene investicije u turizmu. Također, očekujemo i izgradnju nautičke marine kapaciteta 200 vezova. Samo izgradnja većih objekata može podignuti razinu turističke destinacije i osigurati bolju infrastrukturu“, zaključuje za Nportal načelnik Općine Mljet Đivo Market poželjevši svim čitateljima, osobito Mljećkama i Mljećanima sretnu i uspješnu novu godinu.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Županija

Mješanka ovčara i labradora donijela je na svijet devet bebica, sama i uplašena. Hranili su je dobri ljudi sve do jedne večeri kada je od devet štenaca ostalo samo četiri. Ove bebe zaslužuju topli kutak i zauvijek dom, a mama novu šansu za život, kažu iz Društva za zaštitu životinja Papagalo na Korčuli.
Bebe imaju oko 45 dana, najslađi su mješanci ikada, a nalaze se u Veloj Luci. Sve upite za ove mališane i njihovu mamu možete uputiti na broj 097 613 8273 ili u inboks facebook stranice ovog Društva.
Počnite novu godinu dobrim djelom i prihvatite novog člana obitelji.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Lifestyle
Srijeda, 03 Siječanj 2018 12:29

Metković uvodi naknade za svu novorođenčad

I grad Metković pridružuje se gradovima koji su se odlučili na socijalno osjetljiviji proračun za 2018. godinu, a vidljivo je to iz pedeset postotnog povećanja u izdvajanjima za programe socijalne skrbi. Tako će u novoj godini za takve programe biti izdvojeno 1,4 milijuna kuna.

Programima socijalne skrbi pripadaju i pronatalitetne politike, a upravo je to stavka koja je u Metkoviću prepoznata kao iznimno bitna za budućnost grada. Tako će se od sada u Metkoviću za mjere pronatalitetne politike izdvajati 150 posto više sredstava, a najveća je novost uvođenje novčanih naknada svakom novorođenom djetetu. Iako su novčane naknade za novorođenčad u Metkoviću postojale i ranijih godina, u zadnjih nekoliko takve su naknade dostupne samo roditeljima s trećim i četvrtim djetetom.

Od sada, za prvo će dijete biti isplaćena naknada od 1.000 kuna, dok će za drugo biti 1.200 kuna. Naknade za roditelje s više djece također ostaju pa tako naknada za treće iznosi 1.400 kuna, a za svako daljnje dijete 2.000 kuna.

Od ostalih mjera koje su uključene u novi socijalni program grada Metkovića svakako treba izdvojiti financiranje udžbenika za učenike od 2. do 4. razreda, kao i povećanje sredstava za stipendiranje studenata – s ukupno 55.000 kuna na 180.000 kuna. Usto, višim izdvajanjima pokušat će se s većim udjelom sufinancirati boravak djece u Gradskom vrtiću, tako da će cijena za roditelje od sada biti smanjena za 150 kuna, odnosno za 100 kuna, ovisno o programu.

Izvor: (gradonačelnik.hr)

Objavljeno u Metković

„Biser Jadrana“ dobio je još jednu izvrsnu reklamu. Naime, ljepote Dubrovnika vidjelo je čak 300 milijuna gledatelja u prilogu jedne od najpoznatijih i najutjecajnijih kineskih emisija „Day Day Up“ s Hunan TV - a. Sredinom listopada prošle godine, ekspedicija kineskih novinara, celebrityja, producenata posjetila je Hrvatsku, a snimali su u Zagrebu i Dubrovniku pa su tako „Lijepu našu“, međuostalim, predstavljali Ana Rucner, Maksim Mrvica, Miroslav Ćiro Blažević, Jelena Rozga, ali i Folklorni ansambl Linđo. Emisiju možete pogledati u videu ispod.

 

Nportal

Objavljeno u Lifestyle

Županijski centar 112 u popodnevnim je satima utorka zaprimio dojavu o prometnoj nesreći koja se dogodila na D8 - predio Mali Žali, u kojoj je došlo do prevrtanja vozila na krov. Centar je o nesreći izvijestio Hitnu medicinsku pomoć, OKC PU DNŽ, Dubrovnik ceste i JVP Dubrovački vatrogasci. Vozač je zadobio lakše ozljede i zbrinula ga je HMP.

 

Nportal

Objavljeno u Crna kronika

Htjeli smo promijeniti svoj život. Nismo uživali u poslu, radili smo dugo. Nemate vremena uživati u životu. Jednostavno smo shvatili da život u Velikoj Britaniji onako kako su svi navikli tamo živjeti nije za nas. Htjeli smo nešto laganije u čemu ćemo moći uživati..., riječi su Britanca (34) koji se sa suprugom doselio na Korčulu.

Nakon što bi većinu dana proveo na poslu ili na putu od doma do posla i natrag, dnevno bi mu, kaže, ostajalo dva i pol sata za prehranu i odmor. -Nije to bio baš neki život – zaključuje.

Jedan strani doseljenik (48) Korčulu je usporedio s Mallorcom, ali otprije 30 godina. Iako naši otoci muku muče s iseljavanjem, istraživanje sociologinje Marice Marinović Golubić s Instituta Ivo Pilar o doseljavanju na Korčulu posljednjih 16 godina pokazuje da se osobito na većim otocima može očekivati doseljavanje stranaca, uz povratnike prve i druge generacije te bračne migrante, od kojih je često jedan porijeklom s otoka.

U istraživanju “Doseljavanje na otok – suvremene migracije na otok Korčulu”, rađenom za znanstveni časopis “Migracijske i etničke teme” Marinović Golubić razgovarala je s 37 doseljenika, od kojih je najmlađa doseljenica imala 21 godinu, a najstariji doseljenik 75 godina.

“Tom, kao pravi Nizozemac, iz nekog čudnog razloga nije više želio živjeti u Ni­zozemskoj. Stalno je tražio neko drugo mjesto i dogodilo se da je to Korčula”, riječi su Nizozemke (55).

Iste godine kad su posjetili Korčulu, kupili su polurazrušenu kuću u središtu grada. Odluka je, kaže, bila impulzivna, ali zato što su idealno mje­sto tražili godinama. Doseljeni su stranci u dobi između 31 i 67 godina, a među doseljenicima najmlađi su bračni migranti. “...prije pet godina, ustvari šest, došla sam na odmor i upoznala svoga muža. Klasična priča... On je išao mene posjetiti u Južnoj Africi, ali je rekao da ne postoji šansa da će on poć' tamo živjet' tako da sam se morala odlučit' i ja sam došla ovamo”, kaže žena iz Južne Afrike.

Više od pola ispitanih bračnih migrantica ima fakultetsko obrazovanje. U trećoj skupini migranata na Korčulu povratnici su prve i druge generacije. Povratnici prve generacije imaju odraslu djecu i u mirovini su. Povrat­nici druge generacije vraćaju se u radno aktivnoj dobi, s malom djecom, i imaju viši stupanj zavr­šene škole. Dolaze iz Južnoafričke Repu­blike, Njemačke, SAD-a, Kanade i Australije...

Za mnoge povratnike iz većih svjetskih gradova otok izgleda kao idealno mjesto za život. Tako Kanađanin (43) kaže: “Ali smo uvik planirali doć' nazad, smatra sam da tamo se radi, ovdi se živi... tamo je stvarno, ono ujutro si se diga', o'ša si na posal i doša' si doma na večeru.”, donosi Večernji list.

Objavljeno u Županija
Stranica 1 od 2

Nportal

Izdavač publikacije: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing

Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)

Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3, dana 27.01.2016. god. MBS: 090004038, MB 01657844
OIB 84003986390, Račun otvoren u Addiko banci
IBAN: HR7825000091101059527

Sjedište: Vukovarska 26/4, 20000 Dubrovnik