nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Četvrtak, 04 Siječanj 2018

Kako je sezona skijanja već počela, školski praznici u tijeku, a ovaj vikend i blagdan Sveta tri kralja, veliki broj turista će se vraćati prema zapadnoeuropskim državama, dok će se hrvatski građani uputiti na talijanska, austrijska, slovenska i francuska skijališta. Stoga od 5. siječnja 2018. godine te za vrijeme cijelog vikenda očekujemo pojačan promet na hrvatskim prometnicama i graničnim prijelazima, stoji u priopćenju MUP-a.

S obzirom na navedeno, angažirat će se dovoljan broj policijskih službenika za graničnu kontrolu kako bi se na najopterećenijim graničnim prijelazima osigurala maksimalna protočnost putnika. U slučaju većih gužvi na pojedinim graničnim prijelazima policija će promet preusmjeravati na manje opterećene granične prijelaze. Tijekom preusmjeravanja prometa policija će poduzimati preventivne mjere s ciljem održavanja povoljnog stanja javnog reda kao i stanja sigurnosti u prometu.

Kako bi državljani Republike Hrvatske te ostalih država EU i Švicarske Konfederacije izbjegli dugotrajna čekanja na graničnim prijelazima koje moraju koristiti državljani trećih zemalja, a na kojima su vrlo često čekanja najduža, savjetujemo da koriste manje granične prijelaze u blizini. O protočnosti prometa na graničnim prijelazima te alternativnim graničnim prijelazima, kao i stanju na cestama građani se mogu informirati na Internet stranici HAK-a.

Apeliramo na građane da se pridržavaju prometnih propisa, a osobito da ne sjedaju za volan pod utjecajem alkohola, neka se pridržavaju propisanog ograničenja brzine, koriste sigurnosne pojaseve, vode računa o sigurnom smještanju djece u vozilo i da ne koriste mobitel u vožnji.

Posebno je potrebno prilagoditi brzinu kretanja vozila stanju i uvjetima na cesti te se pridržavati uputa policijskih službenika na terenu, navedeno je u priopćenju MUP - a.

 

Nportal

Objavljeno u Vijesti

16 članova HPD – a Sniježnica danas je započelo s osvajanjem Kilimanjara, najvišeg vrha Afrike. Na takvom usponu najveći problem je visinska bolest, bez obzira koliko je osoba fizički spremna, otkriva čitateljima Nportala planinar i tajnik HPD – a Sniježnica Đani Kobilić. Također, tako visoko, „gotovo pod oblacima“, potrebno je imati i posebnu, kvalitetniju opremu. Kilimanjaro je vrh na kojem se ne treba penjati, već samo „šetate“, ali idete korak po korak zbog teškog zraka. Vidite vrh, a ne možete dođi do njega i to kada su uvjeti idealni“, pojašnjava Kobilić s kojim smo porazgovarali o tome kako je biti planinar.

„Od skoro samih početaka član sam HPD Sniježnica. Prijavio sam se zbog speleo-tečaja, iako nisam točno znao o čemu se radi. Vidio sam da ima još likova poput mene koji vole poći u prirodu. No, Dubrovnik je specifičan po tom pitanju, svi rade u turizmu, pa su i naše aktivnosti nekako samozatajne. Šetate ili planinarite sami ili s nekim pa se iznenadite koliko ljudi razmišlja poput vas. To su bili moji počeci. Od kad znam za sebe sklon sam prirodi. Svi mi jesmo planinari, ali prije svega volimo prirodu. Ona je naše ishodište. Svi naši aktivni članovi bave se planinarenjem i speleologijom, idu na more, plivaju, rone. Svi se bave i „off road“ i „outdoor“ aktivnostima. Iako u našem društvu imamo ljude različitih profila, svi u sebi nosimo tu ljubav prema prirodi“, rekao nam je uvodno Đani Kobilić koji je po zanimanju konobar pa mu planinarenje i boravak u prirodi dođe kao oslobađanje od stresa.

„Boravak u prirodi me opušta od stresnog posla. Ljeti bi idealno bilo ići u hladnije predjele, ali većina nas radi pa smo tada više neaktivni. U sezoni teško kombiniram posao i ovaj hobi, kao i većina ljudi. Sve nam se događa u tih šest mjeseci pa je problematično nešto organizirati.“, dodaje.

Svima koji bi se voljeli okušati u planinarenju kao vidu rekreacije, poručuje:

„Morate imati za početak dobru volju, a fizička sprema dolazi s vremenom. Svi smo prvo počeli šetati po Srđu, Župi, Konavlima, Petci. I naši profesionalci koji su ovih dana krenuli na Kilimanjaro, pripremali su se na tim lokacijama. Sve je stvar psihe i volje, bitno se kretati satima i naučiti pravilno disati. Na primjer, naši članovi su išli na nekoliko uspona na granici Crne Gore i Albanije gdje su ekstremni uvjeti pa su od 200 sudionika, na vrh stigla samo naša dva člana u pratnji nekoliko lokalnih iskusnih planinara. Dakle, sve je stvar volje i treninga bez obzira na kojoj nadmorskoj visini živite.“

HPD Sniježnica svake godine povodom Međunarodnog dana žena organizira uspon na Sniježnicu pod nazivom „100 žena na Sniježnici“.

„Uspon na Sniježnicu je nekako najmasovniji i najorganiziraniji uspon. Imamo svoje osiguranje, domjenak. Prošle godine bilo je više od 300 ljudi. Sve ovisi o vremenu jer je vrijeme naš 'najveći neprijatelj'. Taj nam je uspon jako bitan, imamo svoje vodiče, prate nas GSS-ovci koji su većinom naši članovi, imamo policajce, vatrogasce. S obzirom da nam se mogu priključiti svi, jako nam je bitno osiguranje jer se zna dogoditi da neki dođu skoro pa u baletankama“, priča dalje tajnik Đani.

Članovi društva često zbog blizine idu planinariti u Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, kao i na domaće planine poput Velebita i Biokova. Kada se odlazi na duže ekspedicije i na nepoznatu planinu, najvažnija je dobra priprema.

„U današnje vrijeme pripremamo se preko interneta. Postoji i pravilnik kojeg se moramo pridržavati, a on je svake godine sve stroži i stroži. Ako vodite grupu od 15-20 ljudi morate biti 100 posto pripremljeni. Moramo odabrati vođu puta, nekoga tko je odgovoran, osobu koja zna pružiti prvu pomoć jer nesreća se može dogoditi i na Srđu“, ističe i naglašava kako je za planinara najvažnija kvalitetna obuća.

„U Dubrovniku nema specijaliziranih dućana za planinarenje. Stoga je za početnike najvažnija obuća na kojoj piše da je za planinarenje. S obzirom da je planinarenje stil života, ja uvijek hodam u obući koja je prilagođena za trčanje po brdu. I cijeli sam obučen u sportskom điru.“

Najveći vrh koji je osvojio jest Olimp u Grčkoj.

„To je moj osobni najveći vrh. Išlo nas je 15-ak prije nekoliko godina. Kad idemo na tako duga putovanja, nastojimo povezati planinarski dio, prirodu i društvo, povijest, kulturne spomenike,“pojašnjava.

„Početnicima preporučujem da krenu postepeno s planinarenjem. Na primjer, prvo se mogu uspeti na lokalne vrhove Srđ, Malašticu u Župi, Sniježnicu u Konavlima, Sv. Iliju na Pelješcu. Osobno nemam nikakvu želju osvojiti neki vrh. Bio sam na Velebitu, Biokovu, Dinari... U planinarstvu nije poanta osvojiti neki vrh, bar nije u našem društvu. Nama je želja druženje i priroda. Mene osobno najviše fasciniraju priroda, mir i tišina. Bijeg od užurbanog i urbanog života“, zaključuje Đani Kobilić.

ŠTO JE TO PLANINARSTVO?

Planinarstvo je vrlo širok pojam koji obuhvaća gotovo sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz vlastonožno kretanje u planinskim predjelima. To nije besciljno lutanje brdima i osvajanje vrhova s kojih ćemo ionako kad-tad morati sići, već način i stil života, čitav niz dobrovoljnih aktivnosti koje suvremenom gradskom čovjeku život čine ugodnijim, zanimljivijim, zdravijim i nadasve ljepšim. Bavljenje planinarenjem razvija brojne dobre osobine kao što su snalažljivost, hrabrost, požrtvovnost, fizičku izdržljivost i društvenost.

AKTIVNOSTI HPD - A SNIJEŽNICA

Hrvatsko planinarsko Sniježnica je osnovano u prosincu 2008. godine te otada aktivno djeluje na dubrovačkom području. Članovi društva rade na približavanju i poticanju ljudi na susret sa prirodom. Organiziraju planinarske, sportsko penjačke i speleološke škole koje su temelj druženja i aktivnosti u prirodi. Uz same škole potiču i sudjeluju u raznim projektima vezanim za ekologiju, održavaju i markiraju planinarske staze, organiziraju i razna predavanja, izložbe, skupove koji su povezani sa prirodom i aktivnostima u prirodi. Članovi sudjeluju i na raznim natjecanjima poput npr. treking utrka.

Od značajnijih projekata i zanimljivosti osim „100 žena na Sniježnici“ povodom Dana žena koji okupi i po nekoliko stotina izletnika, zatim pojedinačni uspjesi treking trkača (Marina Maslek, Nikolina Đivanović i Lazar Badanjac), nedavno završeni „Skup speleologa Hrvatske“ koji je također okupio stotine speleologa u Čilipima, organiziran po prvi put u našoj županiji, zatim probijanje male planinarske staze na Maloj Petci, markiranje staze na Sniježnici, organizacija raznih outdoor tečajeva, izgradnja boulder stijene za penjače i još mnogo toga. Od uspona na mnoge strane i domaće vrhove izdvojimo samo neke: Aconcaqva 6960m, Kilimanjaro 5895m, Atlas 4167m, Grossglokner 3798m, Olimp 2917m, Triglav 2864m, Velebit, Biokovo, Dinara, Prokletije, Hajla, Durmitor, Komovi, Vranica, Maglić....

 

Ana Prohaska Vlahinić

Objavljeno u Lifestyle

U drugom kolu međunarodnog turnira za igrače rođene 2001. godine i mlađe, Jug CO uvjerljivo je svladao njemački Barracudas Nurnberg rezultatom 17:4 (5:1, 4:1, 5:2, 3:0). Najbolji strijelac s tri pogotka bio je Marković, po dva pogotka postigli su Ivaniš, Gavranić, Ljepava i Perić dok su po jedan dali Savinović, Špetić, Šimunović, Stahor, Žuvela i Vukojević.

Jug CO: Jurišić, Savinović 1, Ivaniš 2, Špetić 1, Gavranić 2, Šimunović 1, Ljepava 2, Marković 3, Stahor 1, Cukrov, Žuvela 1, Perić 2, Zvono, Vukojević 1. Trener: Bobić

Večeras, s početkom u 20,00 sati, Jug CO igra protiv domaćina turnira Partizana, javljaju iz VK Juga.

 

Nportal

Objavljeno u Sport

Nakon 24 sata putovanja iz Dubrovnika, članovi HPD Sniježnica napokon su sletjeli na sjeveroistok Tanzanije u grad Moshi koji se nalazi u podnožju najveće samostojeće uzvisine na svijetu, planine Kilimanjaro koja je zapravo stratovulkan, a jedan od vrhova je „uspavani vulkan“, to znači da bi mogao i eruptirati.

Sam Moshi je dosta životopisan grad veličine Splita. U okolici grada na padinama planina nalaze se poznate plantaže kave (Arabica) i banana. Za afričke prilike razvijena je i industrija i obrtništvo. Planinari HPD Sniježnica uživali su u raznoraznim miomirisima i bojama kao i proizvodima koje se mogu vidjeti na tržnicama oko prometnica. Na sve strane su mali obrtnici, umjetnici i prodavači koji nude svoje proizvode uz nezaobilazno cjenkanje kako lokalcima tako i turistima, najčešće planinarima iz cijelog svijeta. Sniježničarima su u oko upale papuče izrađene od automobilskih guma. Na tržnicama se može naći skoro sve od igle do lokomotive.

Moshi je također i najbliži grad Kilimanjaru pa je i najčešća polazna točka za planinarske uspone. Tisuće planinara se svake godine zaputi put planine iz ovog grada, tako da je i u turističkom smislu dosta „napredan“. Po Kilimanjaru koji je predmet obožavanja u Tanzaniji se naravno zove podosta stvari na primjer, aerodrom, avio kompanija, turističke agencije, hoteli, voda, naravno pivo i još mnogo toga.

Nakon napornog putovanja i „egzotike“ u toplom Moshiju Sniježničare na čelu s Lazarom Badanjcem kojemu je ovo druga afrička avantura sad očekuje i još naporniji uspon.

"Nema nas đe ne dođemo!", poručili su članovi Hrvatskog planinarskog društva Sniježnica.

 

Nportal

Objavljeno u Lifestyle
Četvrtak, 04 Siječanj 2018 13:37

ŠTO ŽELIM BRANITELJIMA U 2018.

Doček Nove, 2018. je iza nas. Pjesma, veselje, ispraćaj one stare, koja je nekima bila dobra, nekima loša, kako to već biva i svi krećemo s nadom u neke nove životne pobjede.
Već dvadeset i nešto godina radim s braniteljima na ovaj ili onaj način. Upoznata sam s njihovom problematikom od samog početka, odnosno od završetka Domovinskog rata. Krajem devedesetih rješavala su se braniteljska stambena pitanja, Spomenice, psihološka i druga zdravstvena pomoć. Međutim, i danas, toliko godina kasnije, neki branitelji, dragovoljci, invalidi još imaju neriješene probleme.
Nisu oni zato išli u rat, sjećam se kako su se dragovoljci čudili prvoj plaći u vojsci, nisu očekivali stanove ni vile, a ni mirovine. Rat je prošao, a pobjednička vojska ostala je na margini društva. Neki drugi ljudi su se obogatili, neki drugi ljudi su spavali u vilama, neki drugi ljudi koji nisu ostali niti bez dijela tijela, ni bez dijela duše.
Za ne povjerovati je da i danas po nekima „povlašteni“ branitelji nemaju niti Spomenice Domovinskog rata, mada znamo kako su ih dobijali i civili pod radnom obavezom, kako nemaju riješene statuse branitelja, čak i oni koji su zarobljeni s puškom u ruci. Zar nije žalosno kako neki nemaju dragovoljački dodatak zbog administrativnih pogrešaka, zar nije pretužno da neki od ljudi koji su zaslužni za sve što imamo danas žive kao podstanari ili u privremenom kontejneru? Je li moguće da se i danas traže nestali, nekoliko osoba koje su nestale na dubrovačkom području?
Branitelji moraju biti prije svake političke opcije, njihova se problematika mora riješiti i to je ono čemu se nadam u ovoj godini. Nadam se rješenju njihovih životnih problema, koji nisu mali, nadam se kako više nijedan branitelj neće dignuti ruku na sebe. Nadam se kako će dobiti svu potrebnu pomoć, zato jer su to zaslužili. Nadam se kako će obitelji nestalih moći staviti cvijeće na grob svojih najmilijih.
Nadam se kako ćemo svi mi biti njihov glas, glas svih obespravljenih jer kako bi rekao M. Luther King: „Na kraju nećemo pamtiti riječi naših neprijatelja, već šutnju naših prijatelja.“

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Branitelji

Neki počinju novu godinu trujući naše kućne ljubimce. Ovaj put otrov je uočen na ulici Iva Vojnovića. Pošto otrov izgleda primamljivo za djecu i životinje i upakiran u ljubičaste okruglice, pozivamo vas na oprez. Ukoliko primijetite bilo kakav simptom trovanja vaših ljubimaca, povraćanje, proljev ili čudno ponašanje, dajte im vodu i sol i požurite u najbližu veterinarsku stanicu!

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Dubrovnik

Jutros je azil na Žarkovici ponovo bio pod naponom struje. Jedan od kontejnera je iskrio. Volonteri izbjegavaju stubove, mreže i kontejnere, ali se to naravno, ne može objasniti i psima.

- I dalje trese, moram tražiti da se isključi struja dok se problem ne riješi. Objašnjenje kako će neka domaćinstva i meteorološka stanica ostati bez struje neprihvatljivo je, ovdje će netko poginuti, napisala je Sandra Sambrailo.

Opasnost je trajala par sati, potom su djelatnici Elektrojuga isključili električnu energiju, pa su volonteri Društva za zaštitu životinja čekali da se podignu kablovi i čvrsto zakače kako novi naleti vjetra ne bi ponovili ovu dramatičnu situaciju. Predsjednica Društva, Anica Sambrailo kontaktirala je i gradonačelnika, Mata Frankovića koji joj je rekao kako će dogovoriti s Elektrojugom da se problem koji svake godine ugrožava volontere trajno riješi.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Dubrovnik
Četvrtak, 04 Siječanj 2018 12:56

POTRES U CRNOJ GORI OSJETIO I JUG HRVATSKE

Danas u 11.46 sati seizmografi su zabilježili potres magnitude po Rihteru 5.2.s epicentrom 7 km od Plava (Crna Gora). Epicentralni intezitet bio je VII stupnjeva MCS skale, a dubina hipocentra 14 km.
Potres se osjetio i u Dubrovniku.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Vijesti

Danas je u Metkoviću boravio ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik, Branko Bazdan, koji je prenio iskustva i održao predavanje liječnicima i medicinskim sestrama, glede uspostave palijativnog tima u Metkoviću. Kako saznajemo od ravnatelja Doma zdravlja Metković Mihovila Štimca, palijativni tim u Metkoviću bi trebao početi s radom već ove godine. Njega bi činili liječnik, medicinske sestre, duhovnik odnosno svi potrebni kadrovi koji su potrebni za ovu vrlo osjetljivu granu medicine. Bilo je govora i o palijativnom stacionaru, ali taj sadržaj ipak neće biti dio buduće Dnevne bolnice u Metkoviću. Ovaj tim će biti mobilni i obilazit će bolesnike u njihovim domovima, olakšavajući bolesnicima i obiteljima vrlo osjetiv period života. Dobili smo kraću izjavu od  Branka Bazdana , pa je pogledajte:

Nino Erceg

Objavljeno u Metković

Župan Nikola Dobroslavić danas je u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika potpisao ugovore za dodjelu stipendija darovitim učenicima i studentima te učenicima i studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Ukupno su dodijeljene 32 stipendije - šest stipendija za darovite učenike, 19 stipendija za darovite studente, jedna stipendija za učenike koji se obrazuju za deficitarna zanimanja te šest stipendija za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Ovom prigodom župan je čestitao učenicima i studentima na iznimnom uspjehu i trudu koji ulažu u svoje obrazovanje. Također, potaknuo ih je da se ne daju obeshrabriti negativnim trendovima, već da budu ustrajni i vjeruju da će svoje znanje i vještine moći pokazati i na tržištu rada.

„I ove godine, naša županija izdvojila je 750 tisuća kuna za stipendiranje. Dodjelom stipendija pomažemo vama, jer ste to zaslužili, ali pomažemo i zajednici kojoj su potrebni mladi, obrazovani ljudi. Ja vam želim da nastavite raditi i nizati uspjehe kao i dosad i postignete sve ono što ste zacrtali. Trebaju nam ljudi koji će ostati u Hrvatskoj. Interes ove države moraju biti mladi, nadareni ljudi. Potičem vas da razmišljate o karijerama u Hrvatskoj jer mislim da imamo zemlju koja može pružiti svima mogućnosti za razvoj. Naravno da imamo i znanstvenike koji su se vani pokazali kao najuspješniji. Ipak, mi ne smijemo podleći nekim pritiscima ili crnim prognozama. Naravno da naše društvo ima problema s nezaposlenošću i, posebno, s iseljavanjem, no moramo imati snage i to prevladati i, uvjeren sam, uspjet ćemo. I vi ste, svojim izvrsnim rezultatima, pokazali da nema mjesta pesimizmu i da ćemo zajedno izgraditi našu državu kvalitetno i dobro“, istaknuo je župan Dobroslavić.

Stipendije Dubrovačko – neretvanske županije dobili su:

Deficitarna zanimanja

Učenici – medicinska sestra:

1. Katarina Jerković

Studenti – doktor medicine:

1. Matea Vukić

2. Ivan Kola

Studenti – magistar edukacije informatike:

1. Karla Mikulić

2. Maja Bubica

Studenti – inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike

1. Antonela Vukanović

Daroviti učenici i studenti

Učenici:

1. Antonio Lujo

2. Lorena Marević

3. Ana Vidojević

4. Roko Volarević

5. Matija Lučić

6. Katarina Marević

7. Ante Šprlje

Studenti:

1. Josip Šetka

2. Gloria Odak

3. Ivan Roško

4. Matea Popović

5. Pero Pasković

6. Luka Baule

7. Anamaria Ivanović

8. Jelena Baule

9. Katarina Gnječ

10. Anita Pitarević

11. Monika Žuvela

12. Karmen Bilić

13. Mihaela Blitvić

14. Katarina Baule

15. Ana Vojvoda

16. Lucija Stahor

17. Karmen Mišković

18. Marin Begović

19. Marta Đurović

 

Leona Rašica

Objavljeno u Županija
Stranica 1 od 2

Nportal

Izdavač publikacije: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing

Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)

Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3, dana 27.01.2016. god. MBS: 090004038, MB 01657844
OIB 84003986390, Račun otvoren u Addiko banci
IBAN: HR7825000091101059527

Sjedište: Vukovarska 26/4, 20000 Dubrovnik