nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Petak, 05 Siječanj 2018

Četvrti Dubrovački zimski festivalu svojoj završnici priređuje koncert dubrovačke grupe The Bourbons u subotu, 6. siječnja s početkom u 20 sati na Gundulićevoj poljani. Bit će to lijep kraj programa Zimskog festivala koji je tijekom prosinca okupio veliki broj Dubrovčana, ali i gostiju te opet ispunio san o Gradu koji živi sva četiri godišnja doba.

Ovogodišnji festival probudio je neke nove lokacije donoseći i njima duh Adventa i blagdana. Medov Park u Pilama, namijenjen najmlađima, bio je bogat ne samo blagdanskom dekoracijom i svjetlećim figurama već i zanimljivim programima poput druženja s mrazicama, vilenjacima i likovima iz bajki, igara po starinski, ''make-up'' kantuna, pričanja bajki, crtanja Djedu i gostujućih predstava. Programe su koordinirale Dijana Sinanović i Zrinka Japunčić u ime plesnog studija Lazareti i Udruge Le Petit Festival du Theatre. Zimski ugođaj zavladao je i Uvalom Lapad koja je također bila mjesto brojnih programa za velike i male u koordinaciji Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo. Adventski vlakić i klizalište dodatno su upotpunili tamošnju zimsku ponudu. Među brojnim plesnim i glazbenim izvedbama posebno se ističe humanitarni koncert dubrovačkih bendova Rokček – Tribute to Alan, u čast i spomen na dubrovačkog glazbenika Alana Lasića. Nedjeljna adventska popodneva u Mokošici bila su osobito živa i vesela, unatoč pretežno kišnim uvjetima. Raznovrsni dječji, plesni i glazbeni programi održali su se na igralištu pokraj Caffe bara Kiss u vedrom raspoloženju.

Klapska pjesma, osobito kolenda, uveseljavala je Dubrovčane iz vikenda u vikend u điru od Brsalja, preko Straduna i Prijekoga, do Poljane Ivana Gundulića na kojoj će sve prigodno i završiti. Gundulićeva poljana i Brsalje i ove su zime imale blagdansku ugostiteljsku ponudu kućica, kao i razne programe u okviru kojih su nastupili dubrovački glazbenici: Valetudo, Dubrovnik Accoustic Session, Maja Grgić, Igor Vlahušić i Željko Barač, te DJ-evi Petra, Lane, Djivo i Maha.

Kao jedan od vrhunaca glazbenog programa ovogodišnjeg Zimskog festivala, osobito vrijedi istaknuti Dubrovački božićni koncert koji se ove godine održao prvi put, u Hotelu Valamar Lacroma. Nastupio je Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Marca Tarduea i Đela Jusića, a uz njih su scenu dijelili Đani Stipaničev, Stijepo Gleđ Markos, Marija Kuhar Šoša, Maja Grgić, Dapal Band te klape Ragusa, Subrenum i Kaše. Kao pravi glazbeni uvod u blagdane, ovaj koncert okupio je brojnu dubrovačku publiku koja je s izvođačima pjevala čitavu večer pa nema sumnje da će prerasti u još jednu Dubrovčanima omiljenu tradiciju kao neizostavni dio raspjevanog dubrovačkog Božića.

Brojni koncerti održali su se i na Stradunu - najljepšoj pozornici koja se može poželjeti, svjedoče brojni izvođači. Po otvorenju festivala prvi je dubrovačkoj publici zapjevao Gibonni, a u sljedećim tjednima nastupili su i Jacques Houdek, Massimo, Pavel, Marko Tolja Septet i The Frajle koje su noć prije novogodišnje zagrijale iznimno brojnu dubrovačku publiku pred doček. Stradun je bio lokacija i koncerta duhovne glazbe u organizaciji Katoličke molitvene zajednice Effatha na kojem su nastupili Alan Hržica, Petar Buljan te Stijepo Gleđ Markos i prijatelji.

Svakog tjedna Došašća upriličeno je paljenje po jedne adventske svijeće ispred Katedrale, održale su se i Žive jaslice. Stradun su posjetili i Moto Mrazovi, a organiziran je i tradicionalni humanitarni Torta Party ispred Crkve svetoga Vlaha u organizaciji Turističke zajednice Grada Dubrovnika kao jedan od slatkih vrhunaca festivala.

Spektakularan doček Nove godine na Stradunu priredio jeDino Merlin, koji je u novogodišnjoj noći nastupio uz Pravila igre i Songkillerse. Uz Dinu Merlina, s kojim je prepuni Stradun pjevao svaku pjesmu,sretnu Novu godinu svima je poželio i dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Središnjem programu dočeka Nove godine prethodio je Dječji doček uz Djeda Mraza i vilenjake te skupinu Animino koja je priredila žonglerski i breakdance show. Prvi siječnja na Stradunu obilježio je tradicionalni Novogodišnji koncert uz kamenice i pjenušac, uz nastup Dubrovačkog simfonijskog orkestra i sopranisticu Nikolinu Pinko pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera, a u organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra i turističke zajednice Grada Dubrovnika. Potom je uslijedila Novogodišnja utrka sa startom i ciljem na Stradunu, a iz Dubrovnika je krenula baklja mira koja će obići više zemalja kroz ovu godinu.

Dubrovačke kulturne ustanove sudjelovale su brojnim prigodnim programima u realizaciji četvrtog Dubrovačkog zimskog festivala. Među njima osobito su se istaknuli programi usmjereni na obilježavanje 450. obljetnice smrti velikog dubrovačkog komediografa Marina Držića poput nove premijere dubrovačkog kazališta 'Pjerin' prema nedovršenom tekstu Marina Držića. Umjetnička galerija Dubrovnik sudjelovala je s otvorenjem velike međunarodne izložbe fotografija Ahmeta Ertuga koji je tom prigodom izložio pet fotografija Dubrovnika čime ga je uvrstio u svoj opus zapadnoeuropske reprezentativne arhitekture.

Središnji informativni centar Dubrovačkog zimskog festivala u prostoru Luže, ujedno je i lokacija prodaje prigodnih suvenira. U zadnjem vikendu festivala omogućen je popust od 20 posto na šalice DZF.

 

PROMO

Objavljeno u Dubrovnik

Umjetnička galerija Dubrovnik kroz proteklu je godinu dana napravila veliki zaokret u svom djelovanju. Izložbe vrsnih svjetskih umjetnika, poput one Ahmeta Ertuga, radionice za djecu, predavanja, predstavljanja knjiga, suradnja s brojnim udrugama, samo su dio bogatog programa kojeg je ponudila posjetiteljima. Njega potpisuje povjesničar umjetnosti Marin Ivanović čija temeljna misija u ravnateljevanju ovom ustanovom je približiti sadržaje svekolikoj publici. S Ivanovićem smo porazgovarali o daljnjem smjeru razvoja Galerije, realizaciji predstojećih projekata, ali i o kulturnom momentu uopće.

Godinu dana ste na čelu Umjetničke galerije, možete li se kritički osvrnuti na Vaš dosadašnji angažman?

Upravljački posao u kulturnim ustanovama drukčiji je od temeljnog stručnog posla, što je u mome slučaju povijest umjetnosti kojom sam se do dolaska u Umjetničku galeriju bavio kao znanošću, likovnom kritikom i sveučilišnom nastavom. U ovoj se ulozi mora brinuti o zaposlenicima, programima, posjetiteljima, financijama, vanjskim suradnicima kojih je mnogo, poslovnim i drugim partnerima, infrastrukturi triju objekata i tako dalje. Prethodna godina me je promijenila. Susretao sam se s mnogo zloće i podmetanja, ali i neočekivane podrške. Zahvalan sam na tim iskustvima. Međutim, najviše sam sretan što smo dobili priliku toj ustanovi dati novi zamah.

Unijeli ste mnoge promjene, međuostalim, nužno je istaknuti pokušaje približavanja kulture širim slojevima publike. Hoćete li nastaviti s jednakim pristupom i u 2018.?

To je naša temeljna misija – približiti sadržaje dubrovačkoj publici i kvalitetom sadržaja Galeriju učiniti važnom ustanovom u širim okvirima. Koristimo medijske kanale, plakate, mjesečni letak i društvene mreže kako bismo publiku o svemu informirali, sve to i na engleskom jeziku, a ponudili smo čitav niz sadržaja – 20 izložbi, još više predavanja i predstavljanja knjiga, četiri mjeseca dječjih radionica, Subotnja kava, božićno predstavljanje umjetničke instalacije, ponovno smo pokrenuli izdavaštvo, ugošćavali smo tuđe programe kako bismo se otvorili novoj publici, a pritom smo surađivali s velikim brojem udruga, pojedinaca i ustanova. Vrlo nam je važno da ljudi razumiju kako je Galerija njihova, kako nije rezervirana za uski krug ljudi i kako je nama stalo do toga da se posjetitelji ovdje osjećaju dobro.

Izložbe kojih autora možemo očekivati u 2018., a koje biste posebno istaknuli?

Najvažnija izložba koju priređujemo za 2018. je izložba neokonceptualnog umjetnika Wima Delvoyea, jednog od najutjecajnijih suvremenih umjetnika koji će za Dubrovnik napraviti i jedan poseban rad, kao što je Ahmet Ertug Dubrovnik uključio u ovu svoju izložbu koja je sada aktualna, a koja potom ide u Nacionalnu knjižnicu Francuske u Pariz. Želja mi je da u Galeriju dolaze važni živući umjetnici, prisjetite se izložbe Jana Fabrea od prije osam godina. Izložbe klasika kao što su Miro, Picasso, Cezanne i drugi, preskupe su i može ih se u većem opsegu vidjeti u svjetskim muzejima. Zanima me umjetnost koja nastaje i o kojoj se mogu reći nove stvari. Naravno da mi kao muzej moramo voditi brigu i o nacionalnoj umjetnosti 20. stoljeća, što sve redovito dokumentiramo, istražujemo i činimo dostupnim javnosti, a od važnijih izložbi treba istaknuti retrospektivu Toma Gusića koju ćemo postaviti ove godine, kao i izložbu Vatroslava Kuliša čiji je kustos Edward Lucie Smith. Također ćemo ove godine objaviti pet knjiga koje će, vjerujem, biti zanimljive publici.

Dječje radionice izazvale su interes malih i velikih Dubrovčana. Hoćete li širiti spektar takvih vrsta aktivnosti?

Svi programi koji uključuju djecu vrlo su nam važni! Svakako nastavljamo s likovnim radionicama za osnovce, ali i širimo pedagošku djelatnost na druge skupine mladih. Tako smo i 2017. godine bili organizator ili ustupili prostor za Malu školu arhitekture, izložbu Foruma mladih Grada Dubrovnika, veliku izložbu dječjih radova s naših likovnih radionica, učenike UŠ Luke Sorkočevića koji su radili s tvornicom Borovo i predstavili svoje projekte, mladim dubrovačkim bendovima koji su imali koncert u sklopu Noći muzeja, Zajednici tehničke kulture koji su djecu upućivali u zvjezdano nebo s tarace Galerije, vukovarskim osnovcima koji su s dubrovačkima imali radionicu i izlagali svoje radove u Galeriji. Dakle, djeca su buduća publika i moramo voditi računa o tome da ih zainteresiramo za stvaralaštvo.

Krenuli ste u obnovu zgrade, o zahvatu kojih razmjera je riječ, o koliko se novčanih sredstava radi i koliko će potrajati obnova?

Zgrada ima svoje probleme jer je velika, stara i na poziciji da se kroz nju slijeva sva kiša koja pada sa Srđa. Napukla je na mnogim mjestima, a ponegdje statički ugrožena. Neke dijelove zgrade smo zatvorili i ne koristimo ih ni kao skladišta jer su u katastrofalnom stanju. Mi smo već napravili projekt obnove dijela zgrade u kojemu su depo i knjižnica i to je apsolutni prioritet jer je zbog loših uvjeta ugrožena građa koja je naše nacionalno kulturno blago. Zahvaljujući sluhu gradske uprave, odobrena su nam sredstva za obnovu i ugradnju lifta za što smo također izradili glavni projekt u prosincu i započet ćemo s radovima nakon odobrenja konzervatora. Sramota je da invalidi, majke s malom djecom u kolicima,stariji ljudi i svi drugi koji teško hodaju ne mogu posjetiti muzej pored lifta koji je projektiran 1930-ih godina i koji je bio u funkciji do početka 1980-ih, a kasnije nije obnovljen! Konačno, Zavod za obnovu Dubrovnika u svome programu za ovu godinu nosi izradu arhitektonskog snimka postojećeg stanja i projekta obnove cijele zgrade i vrta koji bi trebao biti gotov do svibnja nakon čega slijedi prijava na fondove EU, na čemu smo već počeli surađivati s novoustanovljenim UO Grada Dubrovnika za međunarodne projekte i europske fondove. To su tri infrastrukturna projekta na kojima aktivno radimo.

Jesu li novčana izdvajanja za kulturu u Dubrovniku dostatna za osmišljavanje programa ustanove gdje će se naći ponešto za svačiji ukus?

Oko toga treba biti precizan. Ni jedan se hrvatski muzej ne može mjeriti s bilo kojim zapadnoeuropskim muzejom po financijskoj strukturi. Da imamo novca koliko nam treba, obnovili bismo cijeli muzej u godini dana i opremili ga po najvišim svjetskim standardima. Također bismo popunili zbirku jer nam mnogo toga nedostaje kako bismo imali cjelovitu zastupljenost hrvatske umjetnosti 20. i 21. stoljeća. Međutim, Dubrovnik opet stoji bolje od nekih drugih muzeja u Hrvatskoj pa zato ne treba biti nezadovoljan, ali za sve kulturne ustanove nužno je da što prije uhvate korak sa svijetom, uče na dobrim primjerima iz prakse, stječu vlastite prihode na tržištu kako bi mogli realizirati više kvalitetnih programa i tako služiti javnosti. Komuniciranje s publikom i suvremeni kulturni menadžment su slabe točke svih hrvatskih kulturnih ustanova.

Svojevremeno ste spomenuli otvorenje suvenirnice. Imate li već grafički riješene proizvode s kojima ćete se predstaviti. O kakvim je uopće predmetima riječ?

Imamo već idejno arhitektonsko rješenje suvenirnice, ali ne tome trebamo još raditi. U prodajni program uključit ćemo prvenstveno dubrovačke dizajnere jer imamo sjajne i nagrađivane pojedince čiji rad predstavlja visoki estetski i sadržajni standard kojeg ova ustanova mora gajiti. Paralelno ćemo razvijati svoju ponudu artikala i na tome radimo s pobjednicama javnog natječaja za novi vizualni identitet Galerije, Norom Mojaš i Madom Miličević, a uz sve to dogovaramo suradnju i s kooperantima za kvalitetne suvenire iz njihovih postojećih ponuda. Suvenirnica će zaživjeti do ljeta.

Primijetili smo tijesnu suradnju s Domom Marina Držića. Je li ona proizašla iz prijateljskih odnosa ili kao potreba da se nasljeđe barda hrvatske renesansne književnosti ispreplete i sa suvremenim aktivnostima, međuostalim, i onih Umjetničke galerije Dubrovnik?

Pa s Domom Marina Držića imali smo samo jedan zajednički program, njihov obljetnički koncert na taraci Galerije u svibnju. Puno više smo surađivali s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom koji je kod nas održavao koncerte dva mjeseca ili s Ljetnim igrama koje su tu imale probe i izvedbe predstave Glembajevi. Međutim, mnogo je drugih udruga i osoba s kojima smo također blisko surađivali, kao što je Ivana Jelača i udruga Sve ostalo je glazba na programu koncertnih matineja, Društvom arhitekata Dubrovnika na čitavom nizu predavanja, izložbi i radionica, s Ministarstvom kulture na održavanju dviju višednevnih radionica o europskih fondovima za kulturu, s Društvom prijatelja dubrovačke starine koji su financirali obnovu velike skulpture Goldonijevog „Konjanika“, s Udrugom Bonsai čiji je Festival „Treće uho“ započeo u Galeriji, s Danima kulturnih i kreativnih industrija koji su imali nekoliko programa kod nas, s udrugom „Hrvatska pomaže“ na spomenutim dječjim radionicama stripa, s Orisom – Kućom arhitekture na izložbi Matka Trebotića, s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti na suizdanju monografije Ljube Ivančića, s Udrugom Festa na organiziranju „Rock Parade“ povodom Noći muzeja kada smo bili najposjećeniji muzej u Dubrovniku, da ne nabrajam dalje sve pojedince i ustanove s kojima smo surađivali na manjim ili većim projektima.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Kultura

Zbog izvođenja radova na sanaciji asfaltnog kolnika Ulice Petra Krešimira IV., od spoja sa ulicom Put od Bosanke pa u smjeru Viktorije od ponedjeljka, 8. siječnja 2018. u 8:00 sati uvest će se privremena regulacija prometa. U vrijeme izvođenja radova, a ovisno o dinamici istih, na pojedinim segmentima Ulice Petra Krešimira IV. vrijedit će zabrana zaustavljanja i parkiranja vozila te će se postaviti odgovarajuća privremena prometna signalizacija.

Potpuna zabrana prometa vrijedit će za teretna vozila preko 7,5 tona.

Iz Grada Dubrovnika mole sve sudionike u prometu da se prilagode prema privremenoj regulaciji prometa kao i za razumijevanje i strpljenje ukoliko se dogode povremeni zastoji u prometu, a koji će se nastojati izbjeći u najvećoj mogućoj mjeri. Također, u slučaju potrebe zatvaranja za promet određene dionice Ulice Petra Krešimira IV., a prvenstveno se to odnosi na dio od Turističko-ugostiteljske škole pa do okretišta Viktorija, Grad Dubrovnik će putem Upravnog odjela za promet izdati posebnu obavijest s naznačenim načinom prometovanja od i prema naselju Zlatni potok.

Predviđeno vrijeme izvođenja radova je 35 dana.

 

Nportal

Objavljeno u Dubrovnik

Počela je je sezona gripe. Interesantan je podatak da je od 139 oboljelih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, čak 12o zabilježeno u Metkoviću, 14 u Pločama i 5 u Dubrovniku. Epidemiolozi preporučuju cijepljenje , iako je se ove godine pojavio mutirajući oblik gripe 2 B , kojeg ovogodišnje cjepivo tek djelomično pokriva. Stalna utrka s mutirajućim virusima ipak nije razlog izbjegavanja cijepljenja, slažu se svi relevantni stručnjaci . Pored cijepljenja potrebno je redovno održavati higijenu ruka, usne šupljine, ne dodirivati rukama sluznicu, kloniti se većih grupa ljudi, dovoljno spavati i pojačati imunitet vitaminima.

Nino Erceg

Objavljeno u Županija

Predstavnici Grada Dubrovnika danas su s gradonačelnikom grada – prijatelja Helsingborga i njegovim suradnicima posjetili prostorije Društva distrofičara invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Dubrovačko neretvanske županije. S ovim švedskim gradom, Dubrovnik je povelju o prijateljstvu potpisao 1996. Posebnu je pažnju plijenilo sedam djevojaka iz zbora „Lucia girls“ koje su svojom dobrotom i velikodušnošću osigurale simboličnu donaciju koja je danas Udruzi uručena.

Gradonačelnik Helsingborga Mats Sanders zahvalio je Dubrovčanima na gostoprimstvu.

„Helsingborg i Dubrovnik gradovi su prijatelji preko 20 godina, svake treće godine trudimo se doći kod vas. Doveli smo i zbor Lucie, koje su nastale na švedskoj tradiciji staroj preko sto godina. Kod nas ove djevojke na svetu Luciju pjevaju 40 do 60 puta i od novaca koji se tako skupe, dio svake godine doniraju. Pjevaju u raznim tvrtkama i domovima za starije. Kod nas je u Švedskoj u prosincu jako mračno i hladno pa ove djevojke Lucie donose radost i svjetlo“, pojasnio je gradonačelnik Sanders.

Zbor „Lucia girls“ izveo je potom nekoliko prigodnih pjesama, a Društvu je uručena donacija od 2800 eura. Naposljetku, gosti su obišli prostorije Društva te se upoznali s programom i radionicama za polaznike.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik
Petak, 05 Siječanj 2018 13:13

BEBE KUNIĆI TRAŽE SVOJ ZAUVIJEK DOM

Ove male bebe kunića traže svoj dom. Ukoliko se odlučite za kunića za svog ljubimca, sigurno nećete požaliti. Oni su predivna, inteligentna, društvena i razigrana stvorenja.
Osigurajte im kavez, mjesto za hranu, spavanje, pojilicu. Malo slame ili piljevine na dno kaveza, koja igračka i puno ljubavi učinit će da vaš kunić bude sretan.
Za ove slatke bebe nazovite na 091 144 99 99

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Lifestyle

Prometna nesreća dogodila se danas oko podneva ispred zgrade DTS – a u Vukovarskoj ulici. Kako su za Nportal potvrdili iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske, riječ je o sudaru triju vozila, a jedna je osoba prevezena u Opću bolnicu Dubrovnik. Detalji nesreće bit će poznati nakon policijskog očevida. Treba napomenuti da su zbog sudara nastale velike gužve od semafora kod Doma zdravlja, preko Vukovarske ulice prema Gružu pa se vozače poziva na strpljenje.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Crna kronika

Danas u ranim jutarnjim satima u Dubrovniku u ulici Od Batale kod vulkanizerske radnje „Slavomir“, nepoznati počinitelji zapalili su odložene stare automobilske gume. Uslijed otvorenog plamena oštećena su dva osobna vozila dubrovačkih registarskih oznaka. Materijalna šteta će se utvrditi nakon očevida, a policijski službenici provesti će kriminalističko istraživanje za ovaj događaj.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

Objavljeno u Crna kronika

U organizaciji Gradske knjižnice Metković, metkovske podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu, sinoć je u prostorijama knjižnice predstavljen deveti broj Hrvatskog neretvanskog zbornika.

Zbornik je godišnje glasilo Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu, izlazi od 2009., a u posljednjem broju na 334 stranice nalazi se 49 tekstova koje je napisalo 37 autora.

Ovo je prvo javno predstavljanje zbornika te su o njemu sinoć govorili urednik zbornika dr.sc. Domagoj Vidović i dugogodišnji suradnik zbornika Ivica Puljan koji je predstavio autore i teme:

– Ovo je zbornik vrlo šarolikih tekstova, od znanstvenih pa do eseja, sjećanja na djetinjstvo, prilike u dolini Neretve... Istaknuo bih da, kad govorimo o Neretvi, ne pravimo granicu kraj Gabele i Doljana. Obuhvaćen je cijeli donjoneretvanski kraj, uključujući i čapljinski dio i hercegovačko zaleđe te su tako i autori zastupljeni u samom zborniku, što je jedna velika vrijednost – kazao je Puljan.

Dr. sc. Domagoj Vidović, hrvatski jezikoslovac i onomastičar, zbornik uređuje od prvog broja te je kazao da su u njemu teme, iako raznovrsne, uglavnom povijesne jer Neretvani malo znaju o sebi i svojoj povijesti:

– Teme su uglavnom povijesne zbog toga što do sad nije postojalo jedno glasilo koje bi okupljalo takve tekstove, pa mi, zapravo, o Neretvi ne znamo previše, a kao dokaz tome dovoljno je vidjeti kako se naziva ovaj kraj. On se naziva Neretvom, donjoneretvanskim krajem, donjom Neretvom, Neretvanskom krajinom, Poneretaljem, Poneretljem i tako dalje... Ako ne znamo ni kako se zovemo, kako bismo onda mogli znati išta više. Sami Neretvani danas ovaj kraj najčešće zovu samo Neretva, a zapravo bi najpravilnije bilo Neretvanska krajina jer ona je, zapravo, nasljednica Neretvanske kneževine – rekao je Vidović.

Kazao je i da je cilj Neretvanskog zbornika da se što više objavljuje o Neretvi te da nisu tematski ograničeni. Kao jednu od zanimljivijih tema u zborniku istaknuo je nedavno otkriće u kojem se ispostavilo da su Neretvani bili u pratnji kraljice Katarine Kosače:

– U ovome broju bih posebno izdvojio jedan tekst koji se tiče Zavoda svetog Jeronima u kojemu se, evo, nalazi grob Neretvana koji su bili u pratnji Katarine Kosače, posljednje bosanske kraljice. Eto, pored toliko naših svećenika i hodočasnika, jedna mlada autorica, Petra Talajić, uspjela je pronaći grob jednog Neretvanina koji prije nje nitko nije uočio – kazao je Vidović.

Zbornik se nakon predstavljanja moglo kupiti za 100 kuna, a ravnateljica Gradske knjižnice Metković, Vesna Vidović, rekla je da će zbornik, kao i ostali njegovi brojevi, naći svoje mjesto na policama knjižnice te da su svi brojevi Hrvatskog neretvanskog zbornika vrlo traženi.

Na predstavljanju su, za školske uspjehe na području hrvatskog jezika nagrađene učenice Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića, Anamarija Dominiković i Gabrijela Bojčić te profesorice hrvatskog iz njihove škole Ivana Vatović i Slavica Ilić, a iz Osnovne škole Stjepana Radića nagrađen je učenik Domeniko Vojnović. Institut je nedavno nagradio i učenike Gimnazije Metković koji su ostvarili uspjehe na području hrvatskog jezika, Ivanu Salacan, Lanu Bunozu i Helenu Šiljeg.

Svi brojevi Hrvatskog neretvanskog zbornika mogu se naći i na internet stranicama Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu.

Izvor: Metkovic NEWS

 

                                                                                                   Nportal

Objavljeno u Metković

Odluka o izboru graditelja Pelješkog mosta bit će usvojena do 15. siječnja, potvrđeno je Novom listu iz Hrvatskih cesta. Taj rok interno je postavljen kao cilj i utvrđen kao posljednji, što znači da više ne bi smjelo biti dodatnog kašnjenja, tim više što se okončanje ovog natječaja najavljivalo prije gotovo dva mjeseca i to od predstavnika hrvatske Vlade. Kao jedini razlog kontinuiranog odgađanja izbora graditelja u najvećoj hrvatskoj infrastrukturnoj investiciji spominje se detaljna priprema natječajne dokumentacije i budućeg ugovora s ciljem da se maksimalno smanji rizik od mogućih žalbi na rezultate natječaja, koje bi dodatno odgodile potpis ugovora i početak izgradnje.

Tri kandidata

Riječ je o doista kompleksnoj i opsežnoj dokumentaciji te se ništa ne želi prepustiti slučaju pogotovo ne nakon što je već na žalbi pala odluka o izboru tvrtke, koja će biti zadužena za nadzor gradnje Pelješkog mosta. Naime prihvaćena je žalba tvrtke »Lipov Gaj« od strane Državne komisije za kontrolu javne nabave, pa sve to dodatno odgađa ispunjavanje uvjeta za početak izgradnje mosta.

O onome drugom još intrigantnijem pitanju tko će dobiti posao gradnje Pelješkog mosta nitko ne želi dati nikakvu službenu informaciju niti na bilo koji način prejudicirati rezultate natječaja. Međutim, neslužbeno se može doznati kako će posao na kraju vjerojatno ipak dobiti Kinezi i to iz više razloga. Prvi i najvažniji jest da je njihova ponuda nakon evaluacije i pažljivog ispitivanja ipak ocijenjena kao najbolja i donosi najviše bodova. Pritom treba znati kako najveći broj bodova donosi upravo kriterij najpovoljnije cijene, a tu su Kinezi u velikoj prednosti pred ostalima. Ponude su otvorene i javno predočene još sredinom rujna prošle godine, što znači da će proces odlučivanja potrajati puna četiri mjeseca, što je maksimalni dozvoljeni rok, donosi Novi list.

Za gradnju Pelješkog mosta javila su se tri kandidata, a riječ je o zajedničkoj ponudi Astaldija i turske tvrtke vrijednoj 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om, zatim o ponudi Strabaga koja iznosi 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om. Treću i financijski najpovoljniju ponudu dao je kineski konzorcij China road and bridge Corporation, koja iznosi 2,08 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. U tom su konzorciju i CCCC Higway Consultants, CCCC Second Higway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

Objavljeno u Županija
Stranica 1 od 2

Nportal

Izdavač publikacije: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing

Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)

Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3, dana 27.01.2016. god. MBS: 090004038, MB 01657844
OIB 84003986390, Račun otvoren u Addiko banci
IBAN: HR7825000091101059527

Sjedište: Vukovarska 26/4, 20000 Dubrovnik