nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Nedjelja, 11 Veljača 2018

Na našu redakcijsku adresu pristiglo je priopćenje zabrinutih članova Udruge branitelja Dubrovnika koji se pitaju kada će biti riješena problematika stambenog zbrinjavanja HRVI. Naime, Zakon o stambenom zbrinjavanju Hrvatskih ratnih vojnih invalida, po kojemu su do 2001. trebali biti zbrinuti svi potrebiti, donesen je još daleke 1996. godine. Po tome Zakonu, ističu, zemljište je trebala osigurati lokalna samouprava. Dolaskom za gradonačelnika Vida Bogdanovića (1997.-2001.), jedan dio je zbrinut izgradnjom stanova i dodjelom zemljišta u naselju Hladnica. Iz Udruge branitelja govore da su tada mogli biti riješeni svi HRVI, koji su bili na listi, ali neka, možda i nisu?

Dolaskom Dubravke Šuice (2001.-2009.), obećava se dio zemljišta na Solitudu, ali se odustaje, očito zbog atraktivnosti zemljišta. U tim godinama građevinski lobi bio je najjača lokalna i nacionalna sila. Da HRVI ne bi bili uskraćeni, obećava im se novo zemljište na glavici Babinoga kuka u vlasništvu Grada Dubrovnika, čijom prenamjenom bi im se jedan dio dodijelio. Na žalost, dodaju, ništa od toga obećanja. Cijela glavica se izgradila, i dalje se izgrađuje. HRVI su i dalje stalno na čekanju.

U zadnjim trzajima mandata Dubravke Šuice, pred same izbore, Gradsko vijeće za potrebe stambenog zbrinjavanja branitelja prihvaća dodjelu zemlje na predjelu Nuncijata. Nasljednik Dubravke Šuice Andro Vlahušić u 8 godina mandata nije ništa učinio za HRVI, a ako je nešto obećao, bilo je s figom u džepu. U to su se branitelji, kroz proteklo vrijeme mogli osobno uvjerili u više navrata, naglašavaju iz Udruge branitelja.

Dodaju kako je dolaskom današnje gradske uprave na čelu sa Matom Frankovićem, dotadašnja nebriga pokrenuta s mrtve točke. 2016. godine predložen je i donesen detaljni urbanistički plan naselja Nuncijata, po kojemu bi se, pored postojećeg dijela, uklopile i stambene čestice za HRVI, kao i cjelokupna infrastruktura ovoga naselja s pristupnim cestama, sportskim objektima, školom, vrtićem i trgovinama. Iz ove Udruge kazuju da je do kraja 2016. obećana dodjela parceliziranih čestica HRVI, ali je onda naglo isplivala potreba za mišljenjem UNESCO-a (!?), dakle, mišljenja, koje ih ne obavezuje ni na što. UNESCO, uostalom, naglašavaju, i nije nadležan za odobravanje GUP-ova.

Kao primjer, naveli su da je nakon traženja i dobivenog mišljenja ministarstva od jednog sugrađanina u svezi stambene problematike, pročelnica odgovorila da “što oni znaju” i nastavila po svome. Pitaju se ako se ne može graditi na Nuncijati, hoće li se postojeće rušiti te dodaju da je odgovor već poznat. Ističu da se ne treba bojati niti mišljenja UNESCO-a, ni zabrane gradnje, već da treba strahovati i u javnost iznositi šporke igre oko zemljišta, na dušu svih igrača u njoj, koji zbog osobne materijalne koristi zorno pokazuju s koliko morala gledaju i koliko osjećaju hrvatske žrtve u obrani naroda i slobode.

"Dubrovnik je zadnji grad u Hrvatskoj koji većini HRVI-a još nije riješio stambeno zbrinjavanje, tek nešto više od 20 godina nakon završetka Domovinskoga rata. Neki invalidi čekaju rješenje stambenoga pitanja još od 1996. godine, kada je donesen zakon. Na žalost i na užas, neki su umrli to ne dočekavši. Koje se igre sada igraju? Čeka li se da i zadnji ratni invalid umre pa da mu se , umjesto stambenog pitanja za života,život riješi parcelom na Dubcu? Dok je ovo pisano, stiglo je mišljenje UNESCO-a: oni ne bi da se išta gradi bilo gdje. Dakle: Dubac, evo nas!", navedeno je u priopćenju Udruge branitelja Dubrovnika koje potpisuju predsjednik Marko Mujan kao i predsjednik odbora za stambena pitanja UBD Mario Kos.

Objavljeno u Branitelji

Uspješna je bila nedjelja za košarkaše Dubrovnika. Do prvenstvenih pobjeda došli su seniori u natjecanju A-2 lige jug, ali i mlađi kadeti u prvenstvu Hrvatske – regija jug.

Prvotimci su slavili u Sukošanu 84:77 u susretu 9. kola A-2 lige jug. Početak je bio najgori mogući, domaćini su poveli 10:0, ali do kraja četvrtine vratili su se igrači trenera Željka Vreće u rezultatski priključak, a na poluvremenu je bilo +9 (45:36) za KK Dubrovnik.

"Vrijedna i važna pobjeda protiv maksimalno motiviranog protivnika koji je pogodio čak devet trica u drugom poluvremenu. Vodili smo na kraju treće četvrtine 70:59 i na kraju rutinski odradili završnicu", naglasit će neposredno nakon utakmice trener Vreća. Prvi strijelac Ivan Vodopija s čak 26 poena, još su igrali ili bili u sastavu: Josip Boban 17, Petar Šeparović 5, Antonio Petrović, Božo Katić 5, Josip Glavinić, Toni Mustapić 5, Stipe Režić 14, Filip Vujičić 2, Vlaho Šojka, Joško Kušt i Stjepan Tešija 10.

U 10. kolu u Dubrovnik dolazi Cetinka, a utakmica je na rasporedu 24. veljače. Bravo i za mlađe kadete KK Dubrovnik koji su upisali drugu prvenstvenu pobjedu u prvenstvu Hrvatske - regija jug. Nakon uspjeha u Trogiru, u 2. kolu su u sportskoj dvorani u Gospinom polju bili bolji i od splitskog Adriatica 72:32.

Poveli su gosti 3:0, ali nakon pet minuta već je bilo 17:3, a prva četvrtina je zaključena rezultatom 31:5 košem Bogdanovića sa zvukom sirene. Na poluvremenu 49:11, na kraju +40 za igrače koje vodi trener Maro Lučić.

Protiv splitskog Adriatica igrali su: Kriste 20, Milivojević 5, Kapović 4, Bogdanović 3, Stabile, Matušić 3, Žakula 2, Lambeta 12, Vujičić 21, Šanje, Vidojević 2 i Živković.

U razigravanju najboljih iz skupina A i B, ukupno je pet klubova. Uz KK Dubrovnik, još i KK Split, KK Trogir, KK Adriatic i KK Mislav Podstrana. Tri najbolje momčadi izborit će pravo nastupa na završnici prvenstva Dalmacije.

U 3. kolu protivnik je KK Split za 14 dana!

Objavljeno u Sport

Agronomski fakultet Zagreb organizirao je sinoć u samostanu sv. Vlaha u Pridvorju predstavljanje prvog vina dobivenog od nove sorte vinove loze s područja Konavala. Dr. Marko Karoglan sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta održao je predavanje o načinu rezidbe loze s obzirom na lanjsku zimu, a nakon toga održana je prezentacija o ”Dubrovačkoj crnoj” i kušnja ove sorte koju je 2015. godine otkrio Niko Cvjetković.

Načelnik Lasić uvodno se obratio okupljenima i istaknuo kako će Općina i dalje podržavati ovakve hvalevrijedne projekte.

”Općina će podržavati sve takve hvalevrijedne projekte, a smatram da ova sorta ne bi trebala nositi naziv ”Dubrovačka crna” s obzirom na to da je riječ o autohtonoj konavoskoj sorti”, rekao je načelnik Lasić čije su riječi ispraćene aplauzom.

Ispred udruge Agroturizam Konavle pozdravnu riječ održao je predsjednik Ivica Vodopić, a dr. Karoglan je istaknuo kako je naziv ”Dubrovačka crna” tek ‘radni’.

Objavljeno u Županija

Mladi i stari, turisti i domaći - svi su popodne balali na Stradunu valcer pod maskama. Bila je to prava poslastica i osvježenje ovogodišnjeg 19. po redu Dubrovačkog karnevala. Zabalale su i maškarane grupe iz Udruge DART, Plesno rekreativne udruge Fortuna, Kazališne družine Kolarin, Zumba Gold Club, Facebook grupe Dubrovnik nekad, a posebnu pozornost plijenili su članovi kluba 65+ Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik. Uz bićerin, krafene i dobar ritam Gradske glazbe Dubrovnik i Karnevalskog benda, odlična atmosfera na Stradunu bila je zagarantirana. Tko je sve danas zabalao na valceru pod maskama, pogledajte u fotogaleriji.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik

Taksi vozilo dubrovačkih registracijskih oznaka u poslijepodnevnim satima nedjelje izletjelo je s magistrale u Kuparima. Na teren su izašli policija i vozilo Hitne medicinske pomoći, a prema prvim informacijama ozlijeđenih nema. Više će biti poznato nakon očevida.

Objavljeno u Crna kronika
Nedjelja, 11 Veljača 2018 15:01

Kako su se maškaravali naši stari/FOTO

Vrijeme je karnevala, maškarama su predani ključi od grada, a kreativne povorke gotovo svaki dan čine defile Stradunom. Zgodna je to prigoda za prisjetiti se kako se nekada u Gradu maškaravalo, a o čemu je Nportal porazgovarao s doajenom turizma Lukšom Lucianovićem. Karneval je, ističe Lucianović, kod nas de facto počeo s Dubrovačkom Republikom. "Iako bilo je to nešto sasvim drugo, a završilo je kao karneval. Riječ je bila o obredu, molitvama za uspješan urod u poljoprivredi i slično. Tako autor Ivan Lozica u svojoj knjizi 'Hrvatski karnevali' piše da je još u prvoj polovici 14. stoljeća dubrovačka vlada odlučivala je li pred Uskrs dopušteno 'sebe ugljenom ocrniti ili se preobličiti ili se napraviti Židovom'. Godine 1319., 1320., 1323., 1329. i 1335. to je bilo zabranjeno, ali je npr. 1331. takvo maskiranje bilo dopušteno. To nisu podaci o pokladama, već o drugome srodnom i okrutnom obliku obrednog predstavljanja sa žrtvom: džudijatama. Karneval se poklapao s Festom sv. Vlaha pa su se tako te tri dubrovačke maske Turica, Čoroje i Vila pojavljivali na dan Feste. Dok sam radio u Turističkoj zajednici, pokušao sam vratiti te poznate dubrovačke maske i poprilično smo uspjeli pogoditi njihov izgled", ističe ovaj dugogodišnji turistički djelatnik.

U Dubrovniku nije bilo puno karnevala koji su se organizirali vani, na Stradunu. To je više bio zatvoren krug pa i prije Drugog svjetskog rata te se maškarata organizirala u kavanama, gostionicama, restoranima. Poslije Drugog svjetskog rata, u grad je dolazio Župski karnevo, ali puno su zanimljivije bile zabave u nekom objektu. U tome je prednjačila Gradska kavana, poslije Hotel Excelsior, Argentina i Babin kuk.

"Turističko je društvo bilo nositelj mnogih događanja pa je i karnevo bio pod okriljem Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Kada sam došao na mjesto direktora Hotela Excelsior, još se više otvorio prostor takvim događanjima. I sam sam bio sklon organizaciji maškarate, a uvijek bi pronašli neku zanimljivu temu. Okupili bismo se do mjesec dana ranije i pripremali kao da je riječ o nekoj kazališnoj predstavi. To je bilo fantastično, koliko god je bilo lijepo za vrijeme samih maškara, toliko je bio zanimljiv i proces njihova nastajanja. Obradili smo mnoge zanimljive teme pa smo tako 1988., u vrijeme razdvajanja Jugoslavije, napravili odličnu priredbu i nazvali je 'Jalta'. Maska je bila toliko originalna i vjerna pravoj slici s Jalte, skoro pa da smo je mogli podvaliti za pravu", priča Lucianović.

Osim s politikom, maškare su se znale našaliti i s gospodarskim prilikama. Tako je u Hotelu Excelsior napravljen skeč "Smrt zimskog turizma" prilikom kojeg su jednog čovjeka čak stavili u lijes i 'pokapali' kao zadnjeg zimskog turista.

"Najinteresantnija od svih zabava bio je 'Boks meč' u Hotelu Excelsior. Naime, nastupila je inflacija te je bilo mnogo zanimljivih gospodarskih događaja pa smo u kongresnoj dvorani napravili veliki ring. Taman se potrefila grupa od tridesetak mladića koji su se maškarali u gangstere. Podijelio sam im kutiju finih cigareta i stavio ih sjedati u prvi red. Boks meč je bio između inflacije i radnika. Čak smo za ovu priliku specijalno iz Zagreba doveli poznatog komentatora Mladena Delića. Tu postoji jedna zanimljiva priča. Delić me je nakon večere zamolio da pođemo obići dvoranu gdje će se održati boks meč, u apartmanu su se spremali glumci - boksači i kada je vidio o kolikoj se pripremi radi, da to nije zafrkancija, prepao se. Rekao je da se mora poći ozbiljno pripremiti i napravio je fantastičan, šaljiv tekst čiji dio glasi 'Cijenjeni gledaoci Futurovizije i Međunarodne bankarske radio mreže imam čast da vas kao penzionirani športski reporter TV Zagreb pozdravim u ime Jugoslavenskog inflacijskog komiteta organizatora ovog do sada naj značajnijeg susreta najboljih boks klubova Jugoslavije u kvalifikacionom meču za plasman u finale Inflacijske olimpijade'", rekao je Lukša Lucianović dodavši kako su njihove maškare uvijek obrađivale aktualne teme i maska koja bi osvojila nagradu uvijek je bila zanimljiv i s nekom političkom temom.

Ovaj turistički djelatnik ističe kako su maske nekoć bile puno šaljivije, dok su sada nadaleko ljepše.

"Sada me najviše zanimaju, a čega prije nije bilo, školske maske. Lijepo je što se polaže pažnja na maškaravanje djece i to stvarno preko Straduna izgleda fantastično.Prije nije bilo ni novaca, a i postojala je samo jedna skupina ljudi koju je maškarata zanimala", kazuje Lucianović.

Uz karneval su vezana i određena tradicionalna jela. Tako su se u Gradskoj kavani, u kojoj su se redovito organizirali i ultimi od karnevala posluživalo šporke makarule i krafen.

"Nisam siguran je li se jelo jer je bilo jeftino ili jer je bio običaj. Nije bilo ni lako popuniti tih 300 - 400 mjesta u Gradskoj kavani pa smo pazili kakva će biti cijena, a u nju su morali biti uključeni naši famozni šporki makaruli. Servirao se redovito i krafen, a svirala je i živa glazba", zaključio je za Nportal Lukša Lucianović.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik

Šokantne vijesti stižu ovih dana iz Italije. Nakon što je ljetos predvodio hrvatsku vaterpolo reprezentaciju do naslova svjetskih prvaka, Sandro Sukno se tijekom jeseni suočio s možebitnim krajem igračke karijere zbog dijagnosticiranih problema sa srcem. Na uobičajenom liječničkom pregledu uoči početka sezone, kojeg je početkom listopada obavio u Milanu, utvrđeno je kako zbog problema sa srcem mora prestati na neko vrijeme s treninzima i igranjem vaterpola, donosi Gol.hr.

Jadan i sramotan potez

Nažalost, na novom pregledu, uoči Božića kod uglednog kardiologa Paola Zeppilija u Rimu, pokazalo se da se Suknova zdravstvena situacija pogoršala što je značilo da je za njega ova sezona završena, a dovedena mu je u pitanje i cijela karijera. I onda, u situaciji kad su trebali pokazati da su veliki klub, Suknov Pro Recco se ponio jadno i neprofesionalno. Nije ništa sporno u tome što su Sukna udaljili iz momčadi, to je i logično s obzirom na probleme jer zdravlje je na prvom mjestu, ali su nešto kasnije povukli i sramotan potez - raskinuli su s njim ugovor.

"Neka ovo bude poruka našim igračima"

Izazvalo je to konsternaciju u sportskoj javnosti. Izbornik Ivica Tucak bio je jasan:

"Potez Pro Recca je u najmanju ruku nečovječan. To ide njima na dušu", izjavio je Tucak za Sportske novosti, a izvršni direktor Hrvatskog vaterpolo saveza Perica Bukić prisnažio:

"Neka ovaj slučaj bude poruka našim igračima da im je bolje za nešto manje novca ostati u nekom našem klubu, gdje te tretiraju kao čovjeka, a ne kao sredstvo."

Inače, Pro Recco je vaterpolski Real Madrid odnosno rekorder po broju naslova prvaka Europe. Imaju ih osam, jednog više od Mladosti i Partizana, slijede Jug i Spandau (po četiri), Posillipo tri, Jadran Split dva...

Objavljeno u Sport

Ruski zračni prijevoznik Rossiya Airlines (FV/SDM) doći će na charter liniji u Dubrovnik sa zrakoplovom Boeing 747-400 Jumbo Jet. U sklopu određenog turističkog aranžmana najavljena su dva dolaska u travnju 2018. godine. Iz Moskve (zračna luka "Vnukovo") prvi dolazak na charter liniji s putnicima bit će u ponedjeljak 16. travnja, a drugi dolazak po putnike za Moskvu bit će u petak 20. travnja 2018. godine. Boeing 747-400 ovog ruskog prijevoznika prvi put dolazi u Dubrovnik.

Najava ove charter linije potvrđena je iz zračne luke Dubrovnik. Radi se o charter liniji za koju je ruski prijevoznik rezervirao slotove u zračnoj luci Dubrovnik, no, postoji i mogućnost izmjena. Rossiya Airlines u svojoj floti ima 9 zrakoplova tipa Boeing 747-400 i svi su bazirani na zračnoj luci "Vnukovo" u Moskvi. U floti su od 2016. godine i svi su preuzeti od propalog ruskog zračnog prijevoznika Transaero (UN/TSO) koji je s ovim zrakoplovima dolazio u Dubrovnik i Pulu prije nekoliko godina, javlja Avioradar.

Objavljeno u Dubrovnik

U Hrvatskoj je kreditno zaduženo čak 52 posto kućanstava, no čak 62 posto onih u čijem se domaćinstvu otplaćuje kredit ne zna što je efektivna kamatna stopa, a 61,7 posto njih ne zna što je to ukupni trošak zajma. Više od polovice kreditno zaduženih nije niti čulo za Hrvatski registar obaveza po kreditima. Početkom prošle godine svaki 16. građanin bio je pod blokadom ili ovrhom, ali samo 64 posto njih zna da postoje stvari na kojima se ovrha ne može provesti. Polovina ih ne zna da postoji nezapljenjivi dio primanja, polovica onih protiv kojih se vodi ovrha ne zna da imaju pravo podnijeti prigovor. Svaki treći građanin protiv kojega se provodi ovrha zbog neplaćenih računa ne zna kako izgleda rješenje o ovrsi. Nadalje, 27,6 posto građana uopće ne zna da postoji osobni stečaj.

Ovrhe se najčešće vode radi naplate kredita i javnih usluga, među kojima su najveća stavka telekomunikacijske usluge. Međutim, svaki treći građanin nije informiran da postoje opći uvjeti za opskrbu vodom, plinom i električnom energijom, a svaki treći ih pročita. Među onima koji su ih pročitali, četvrtina ne razumije što piše.

Trogodišnji projekt

Nadalje, svaki treći građanin ne zna da ima pravo na prigovor ili reklamaciju na obračun isporučenih usluga vode, plina i struje, a tek svaki četvrti zna da ima pravo prigovora na račun za telekomunikacijske usluge. Kada su u pitanju kreditne kartice, građani znaju još manje o svojim pravima. Njih 55,2 posto ne zna da ima pravo na reklamaciju izdavatelju kreditne kartice za trošak neodgovarajućeg proizvoda ili usluge.

Neinformiranost je sve veći problem i u zdravstvu. Tek svaki peti građanin, kada se nađe u ulozi pacijenta, i to nakon pružanja zdravstvenih usluga bude obaviješten o tome da sam mora podmiriti troškove tih usluga, odnosno da usluga koja mu je pružena ne spada više u obvezno zdravstveno osiguranje. Ti troškovi nerijetko iznose nekoliko tisuća kuna, a ako ih ima više, stvaraju goleme financijske probleme građanima, donosi Jutarnji.

To je tek dio rezultata istraživanja provedenog u sklopu Studije o primjeni i učinkovitosti građanskopravne zaštite potrošača kod financijskih, javnih i telekomunikacijskih usluga. Riječ je o trogodišnjem znanstveno-istraživačkom projektu čiji je voditelj i glavni istraživač dr. Tatjana Josipović s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Rad na projektu dr. Tatjane Josipović počeo je 1. veljače 2015., a završit će 31. siječnja ove godine. U njemu sudjeluju znanstvenici s Pravnog i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

"Glavni povod projekta je zabrinjavajuća razina prezaduženosti građana koja gotovo svakodnevno raste, a za čije rješavanje u hrvatskom građanskopravnom sustavu nedostaju posebni instrumenti kojima bi se mogla ostvariti bolja zaštita građana u financijskim teškoćama", objasnila je dr. Josipović u predgovoru brošure u kojoj su predstavljeni projekt i rezultati empirijskog istraživanja što ih je provela agencija Ipsos u listopadu 2016. na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 1000 osoba starijih od 18 godina. Više pročitajte ovdje.

Objavljeno u Vijesti

Još jedan, 33. po redu, Mali karneval fest u Cavtatu održan je u ovu subotu. Pjesme, plesa i maštovitih maski nije nedostajalo. Nastupom djece pod vodstvom Malog orkestra od festa publika je bila oduševljena, a poseban dio večeri bio je kad je na scenu izašao posebni gost "Crowd control" iz Splita te izveo najnoviju točku "Kovčeg ideja". Iz Udruge Mame Cavtat, organizatora Malog karneval festa uz Općinu Konavle, poručili su dječici da su im maske bile izvrsne te da se nadaju da će uživati u osvojenim nagradama.

Objavljeno u Županija
Stranica 1 od 2

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik