nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Srijeda, 14 Veljača 2018

Valentinovo je stiglo, a Vi još niste smislili idealan poklon za bolju polovicu?! Imamo riješenje za to.

1. Napravite romantičnu večeru
Dobra stara poslovica kaže da ‘’Ljubav ide kroz želudac’’. Za ovu večeru ne trebate praviti nešto previše zahtjevno, dovoljno je da se potrudite malo više oko dekoracije uz jednostavno jelo, a ako ste eksperti u kuhinji odaberite najdraže jelo Vaše drage ili dragog!
2. Masaža
Nakon napornog dana na poslu svima će prijati jedna dobra masaža! Potrudite se napraviti opuštajuću atmosferu uz zapaljene svijeće i prigušeno svijetlo.
3. Izradite kreativnu čestitku
Pokažite svoju kreativnu stranu i izradite zanimljivu čestitku koja će Vas sigurno vratiti u djetinstvo i u Vama probuditi leptiriće u trbuhu!
4. Filmski maraton
Bacite se na spremanje kokica, nabavite mnoštvo toplih dekica i večer provedite na kauču! Odaberite najdraže romantične komedije i filmski maraton može započeti!
5. 100 razloga zašto te volim
Ovaj poklon rastopiti će cure! Praznu staklenku napunite papirićima na kojima će pisati 100 razloga zašto baš Vašu curu volite najviše na svijetu!

Petra Japunčić

Objavljeno u Županija

Možda zvuči kao daleka budućnost, ali nekoliko desetljeća nakon što su stigle na hrvatsko tržište, debitne i kreditne kartice napokon će stići i u neka od tijela javne uprave, što znači da će građani određene naknade uskoro u javnim ustanovama moći podmirivati i putem POS aparata, piše Jutarnji list.
Nejasno je još gdje će se i za točno usluge uvoditi taj novitet, ali u protekla dva mjeseca Ministarstvo uprave održalo je dvije radionice na temu uvođenja kartičnog plaćanja u tijela javne uprave, i to uz pomoć Američke gospodarske komore koja je na jednoj od njih državnim i javnim zaposlenicima predstavila prednosti tog tipa plaćanja.

Kako su potvrdili u Ministarstvu uprave, ta je institucija od svih tijela javne vlasti u Hrvatskoj ovih dana zatražila informacije koje će joj pomoći u pripremi projekta i projektne dokumentacije, a osim što postoji mogućnost da će se dio javnih usluga na licu mjesta moći plaćati karticama, država razmišlja o uvođenju mogućnosti online plaćanja državnih pristojbi.
“Uvođenjem kartičnog plaćanja građanima RH olakšalo bi se izvršenje financijskih obveza koje imaju prema državi, prije svega u smislu visina naknada. Ministarstvo uprave u pripremi je projektne dokumentacije za pokretanje projekta e-Pristojbe koji bi obuhvatio i kartično plaćanje”, objasnili su u odgovoru na upit Jutarnjeg lista.
Kad je riječ o POS aparatima, nastavljaju, još je nepoznat njihov broj i ovisit će o interesu koji iskažu razna tijela javne uprave, ali podsjećaju da je u Hrvatskoj u određenim situacijama već sada moguće određene potrebe podmiriti plaćanjem putem POS uređaja.
To se prije svega odnosi na Carinsku upravu i Ministarstvo unutarnjih poslova, čiji policijski službenici, pri naplati prometnog prekršaja, građaninu mogu ponuditi mogućnost kartičnog plaćanja.
- Vjerujemo da će što veći broj kartičarskih kuća i banaka naći svoj interes i uključiti se u proces kako bismo pokrili maksimalan broj kartica prisutnih na financijskom tržištu. Ministarstvo uprave, kao nositelj projekta, zauzet će se za uključivanje svih raspoloživih resursa kako bismo građanima olakšali financijske aktivnosti prema državi, bez iznimke ili preferencija - objašnjavaju u Ministarstvu uprave, ali ne otkrivaju kad bi se kartično i online plaćanje pristojbi u praksi doista moglo dogoditi.
Ne otkrivaju pritom ni za koje bi točno naknade građanima bila ponuđena mogućnost plaćanja karticama, ali smjer razmišljanja može se iščitati iz prezentacije koju je na jednoj od radionica djelatnicima Ministarstva predstavila Američka gospodarska komora.
U njoj se Hrvatskoj preporučuje da kartično plaćanje omogući na način na koji su to učinile Italija i Rumunjska.
Takav model omogućio bi kartično plaćanje obveza koje, zbog potencijalno visokih iznosa, sadrže rizik naplate, a to su porez na promet nekretnina, porez na najamnine te jednokratne komunalne naknade za vodu ili struju kod novih objekata.
“Omogućavanje kartičnog plaćanja navedenih, ali i ostalih poreza, povećalo bi razinu dobrovoljno i pravovremeno plaćenog poreza, pošto bi plaćanje bilo jednostavno i uz obročno plaćanje manje kratkoročno opterećujuće”, stoji u prezentaciji.
Kako objašnjavaju u Američkoj gospodarskoj komori, njih Ministarstvo uprave ni na koji način nije angažiralo na razvoju tog projekta, ali svoje stajalište o uvođenju kartičnog plaćanja u hrvatsku javnu upravu iznijeli su još krajem 2016. godine, kao dio preporuka za unapređenje poslovne klime koja se temelji na dobrim primjerima prakse u inozemstvu.
U prilog uvođenju kartičnog plaćanja u hrvatsku javnu upravu trebala bi govoriti i trenutačna statistika. U Hrvatskoj se u ovom trenutku koristi 8,7 milijuna platnih kartica, što znači da na svakog Hrvata u prosjeku otpada 1,94 kartica s kojima godišnje obavi u prosjeku 82 transakcije.
Vrijednost kartičnih platnih transakcija tako po stanovniku u prosjeku iznosi 29.231 kunu godišnje, što je sve u skladu i s rastućim svjetskim trendovima.
Kad je riječ o javnoj upravi, smatra se da bi uvođenje kartica smanjilo mogućnosti zloporabe, kao i sive ekonomije, a građanima bi na raspolaganju bila mogućnost otplate na rate, posebno u slučajevima visokih iznosa, piše Jutarnji list.

 

Izvor: Slobodna Dalmacija

Objavljeno u Županija

U posljednje vrijeme svjedoci smo strašnog iživljavanja na životinjama. Često možemo vidjeti na društvenim mrežama uznemirujuće fotografije poput psa vezanih šapa bačenog u more, ubijene kujice koja doji svoje štence, mačke koje umiru u mukama. Konstantno se pitamo tko su ti ljudi koje žive pored nas i ono što nas najviše muči - kome smetaju nedužni četveronošci?

Prije nekoliko dana otrovan je pas u boksu, ispred vlasnikovog doma. Posljednji čin protiv života životinja odigrao se u Lapadu, u uličici uz ljetno kino Lapad. Otrov je posut preko kozica koje su se tu našle jer je nekome puknula vrećica. Predsjednica Društva za zaštitu životinja, Anica Sambrailo odmah je poslala prijavu policiji i veterinarskoj inspekciji.

Iz Društva apeliraju na građane, ukoliko naiđu na otrovne mamce da ih pokupe i sačuvaju do dolaska nadležnih službi, kako bi se ustanovilo o kojem se otrovu radi i eventualno došlo do počinitelja kaznenog djela.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Dubrovnik

Stanari Ulice Kneza Branimira, Bana Josipa Jelačića i Petra Grubišića već neko vrijeme „muku muče“ s poštom. Naime, žale se na rad dubrovačkog poštanskog ureda u Vukovarskoj ulici zbog niza nepravilnosti koje su, prema riječima stanovnika, „prevršile svaku mjeru“. Pošiljke namijenjene gradskom kotaru Montovjerna već dulje vrijeme znatno kasne, neke nikada ni ne pristignu na željenu adresu. Poštu se nerijetko nalazi nemarno ostavljenu van sandučića ili je se greškom dostavlja u pogrešne sandučiće. Tako jedna od sugrađanki (podaci poznati redakciji), kazuje kako joj dolaze opomene za neplaćene račune, a ona se pak čudi jer iste nije dobila. Drugi pak govore kako na određene pošiljke iz Zagreba čekaju i preko mjesec dana.

„Na navedenom području u siječnju je bilo nepravilnosti u dostavi koje su uočene prilikom redovne kontrole te je protiv odgovornog poštara proveden postupak izvanrednog otkaza ugovora o radu. Nakon promjene poštara, na tom području se pošiljke dostavljaju sukladno propisanim rokovima. Iako većina naših zaposlenika savjesno, odgovorno i profesionalno obavljaju svoj posao, ponekad to, nažalost, nije slučaj. Međutim, svakodnevnim kontrolama kvalitete dostave takvi se slučajevi vrlo brzo otkriju te se najoštrije sankcioniraju“, pojasnili su iz Korporativnih komunikacija Hrvatske pošte uz isprike korisnicima s područja gradskog kotara Montovjerna zbog eventualnih neugodnosti.

Na upit s koliko zaposlenika Pošta raspolaže na području Grada Dubrovnika, kazali su kako svakog dana na teren izlazi 20–ak poštara te naglasili da se „u pripremi za dostavu, sve pošiljke zaprimljene u Dubrovnik za primatelje na dubrovačkom području odmah razrađuju, odnosno takve pošiljke ne napuštaju Dubrovnik“. Također, pozvali su građane da se u slučaju ponavljanja sličnih nepravilnosti obrate njihovoj Službi za korisnike. Dodaju i da se dnevno u Hrvatskoj uruči i više od milijun pošiljaka, a ako dolazi do kašnjenja ili problema s dostavom to nikako nije pravilo, već iznimka.

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik

Danas, na prvi dan korizme, Hrvatska obilježava Dan bez duhanskog dima. Ovim se danom želi potaknuti na prestanak pušenja barem na 24 sata. Mnogi pušači se upravo u korizmi riješe svoje štetne navike.

Prema Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Svake godine u svijetu umire više od 6 milijuna ljudi zbog neposrednog pušenja, a 890 000 zbog pasivnog pušenja. Od ukupnog broja ljudi umrlih zbog pušenja, pola umire u radno produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine života. Posljedice pušenja odražavaju se ne samo na čovjekovo zdravlje, uzrokujući razne bolesti koje smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti, nego i na društveno-gospodarske prilike svakodnevnog života.

Smanjena radna sposobnost, odsutnost s posla, povećani troškovi zdravstvene skrbi kao što je liječenje i rehabilitacija predstavljaju veliki ekonomski teret svakoj zajednici.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Lifestyle
Srijeda, 14 Veljača 2018 13:18

ODVAJANJE OTPADA Što sa psećom 'kakicom'?

Čitava Hrvatska „prisiljena“ je odvajati otpad u kućanstvu. O postupku navedenog posljednjih nekoliko mjeseci, otkako je Vlada krajem svibnja 2017. donijela Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom, imali smo štošta za čuti. Primjerice, u Dubrovniku zbog specifičnosti terena o čemu smo pisali ovdje, umjesto kontejnera dijele se plastične čipirane vrećice. I dok je svima jasno kako je nužno odvojiti papir od stakla, na redakcijsku adresu stigao je upit što sa psećom „kakicom“.

Za Nportal direktor Čistoće, Marko Iveković, priznao je kako ga je ovo pitanje zateklo, ipak upute su sljedeće: „Nažalost, na upit čitatelja o zbrinjavanju psećeg izmeta nema drugog rješenja nego ga odložiti u miješani komunalni otpad. Zbog svoga sastava to nije prirodno gnojivo, zabranjeno ga je dodavati i u proces kompostiranja tako da nema drugog rješenja“.

Podsjetimo, gradski vjećnici u siječnju ove godine prihvatili su Prijedlog odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Dubrovnika. Odvoz otpada novim planom je i poskupio. Naime, različite tarife plaćaju iznajmljivači, hoteli, restorani, tvrtke i građani. Tko razdvaja više, plaćat će manje jer će se naplaćivati samo odvoz miješanog otpada, koji se odlaže uz pomoć kartice i tako će se naplaćivati i količina. Najviše problema zadaje ranije spomenuti biorazgradivi otpad, zbog odvoza i prevladavajuće tople klime.

Objavljeno u Dubrovnik

Slijedom godišnjeg plana tekućeg i investicijskog održavanja sustava javne rasvjete Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika početkom ovog tjedna završena je kompletna sanacija javne rasvjete na području oko sportske dvorane u Gospinom polju.

Sanacijom je obuhvaćena rasvjeta na pozicijama pristupne ceste sportskoj dvorani kao i rasvjeta parkinga te platoa ispred dvorane uz izmjenu starih tehnološki zastarjelih i energetski neučinkovitih svjetiljki s LED svjetiljkama te izmjenu svih stupova na platou ispred same dvorane.

Kao i u svim dosadašnjim zahvatima uz primjenu mjera energetske učinkovitosti znatno će se smanjiti potrošnja električne energije, u ovom slučaju za oko 18.000 kWh na godišnjoj razini u odnosu na dosadašnju potrošnju, dok će se troškovi održavanja svesti na minimum.

Primijenjena rasvjeta kompatibilna je za uvođenje u budući sustav upravljanja cjelokupnom javnom rasvjetom Grada Dubrovnika.

Objavljeno u Dubrovnik

Sjećam se, prije nekih 15 godina, lokacija Uvala Lapad. Svi uređeni, našminkani, očale, marke, kolica po najnovijoj modi. Samo ja vozim kolica iz kojih moj prvorođeni urla 'ko da mu ne'ko kožu dere. Nabacim osmijeh okolini, uzmem zlato u ruke, on se baci na pod, pa po zemlji, ja ga opet podignem, a on teniske obriše o moju kotulu. Tako sva od zemlje halava, oznojena od nerava, raščupana, jadna i nevoljna, ali opet s onim istim osmijehom namijenjenom široj publici i facom „ništa se ne događa“ opet vratim mog najmilijeg u kolica i brže bolje pohitim put doma. Bilo je takvih dana malo više, bome. Više nego onih drugih. Nekako nikad nisam pripadala onim mamama čija djeca sva u bijelom mirno i za ruku šetaju Gradom.

Krenula moja djeca u školu, a tad su krenuli još veći jadi. Dođeš na informacije, čuješ mame koje „nemaju pojma što im djeca uče jer oni sve sami doma rade“, odgajaju samostalnu i odgovornu djecu. Opet ti k'o uljez jer si urama provjeravala knjige, lektiru, radne bilježnice. Roditeljski sastanci, mame vade rokovnike, pomno zapisuju što govori učiteljica, a ja zaboravila doma i bursu. Ta djeca, ona vam ne koriste laptope ni smartphone, oni idu na solfeggio, balet, treniraju rukomet, uče španjolski, talijanski, turkmenski u slobodno vrijeme. Kad ne igraju tenis i ne nastupaju u predstavama. Nikad ne piju Colu, ne jedu fast food nego isključivo marendaju mjendule i chia sjemenke. Ona imaju vremena uz sve te slobodne aktivnosti i izaći vanka, igrati se, sretnoj mami učiniti slatko, donijet joj doručak u krevet. Ta mama, bome ima i idealnog muža. Taj se smiješi k'o iz kataloga, on radi, ima love, on je ponosan na svoju ženu, nikad se ne svađaju. Oni su čekirani, selfirani, preplanuli, nasmijani i tagirani na svim društvenim zbivanjima. Oni skijaju i ljetuju na prestižnim mjestima. To su vam oni koji se fotografiraju svi u istim džemperima na sobove ispod jelke. Oni vam nikad ne bestimaju, poznaju bon ton i nikad im se ne događaju disgracije, koje su meni dio dnevne rutine.

K'o je meni kriv što nemam idealnu familju. K'o je meni kriv što imamo više padova nego uspona. K'o da je meni neko kriv što se družim s ljudima čije životno mjerilo nije lajk na društvenoj mreži. K'o je meni kriv što ne znam napraviti selfie u 21. stoljeću sa štapom ili bez njega? Totalno van vremena pa ne znam staviti ruku onako ovlaš na bok, nogu podignut u isto vrijeme, pa napučit usne bez da izgledam k'o bolja polovica Pajo Patka. K'o je meni kriv što se u mene doma svi deru, kad se svađam s mužem, on zatvara prozore da stanari zgrade ne pišu peticiju i bespovratno nas ne išćeraju. Kad smo kod smijeha, ne znam se ni smijati k'o žena, nego plješćem k'o foka i cijela se tresem. Ne znam onako k'o Marilyn, biti seksi i nasmiješena u isto vrijeme. K'o je meni kriv što na selu dočekujem Novu godinu, a ne neđe u Austriji, pa na fejsu ne osvane slika spontane mene, ispod jelke čije su grane obješene od snijega, a ja se smijem od uha do uha.

Ono kad sam bila u Uvali, prije nekih 15 godina, tada mi je bilo stalo što će ti "idealni" o meni misliti. Dođe taj mir s godinama, kad shvatiš da ne postoje idealna djeca, idealni muževi niti idealne obitelji. Odstupite stepfordske supruge, vi zapravo ne postojite. Barem ne u mojoj dimenziji.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Kolumne

Pedofil osuđen za spolno zlostavljanje djece odnedavno živi u vašoj ulici. Zaposlio se u sportskom klubu u kojemu trenira vaše dijete. Njegovo je ime u Registru počinitelja seksualnih delikata na štetu djece, kolokvijalno zvanom “registar pedofila”, koji se vodi pri Ministarstvu pravosuđa i u kojemu su evidentirani svi pravomoćno osuđeni za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.

Vi, međutim, pojma nemate da je pristojni čovjek kojega često srećete u kvartu, uvijek ljubazan i nasmiješen, osuđen za takav delikt i da predstavlja opasnost za djecu i u kvartu, i šire. Kako je to moguće?

Zapravo jednostavno: prijavljen je, optužen i osuđen drugdje; sadržaj spomenutog registra javnosti nije dostupan, pa iz njega ne biste ništa doznali čak i kad biste nešto posumnjali i htjeli provjeriti ime ugodnog susjeda. Poslodavac, tko god to bio, može provjeriti novozaposlenog, ali nema obavezu, i najčešće to i ne čini.

Osim toga, zakon propisuje da poslodavac takvo posebno uvjerenje može zatražiti samo uz suglasnost osobe koju želi provjeriti. A posao, sportski klub, udrugu i slično prijestupnici, nakon što odleže dosuđenu kaznu, mogu pokrenuti i sami, i tako se vrlo lako ponovno naći u kontaktu s djecom.

Poznat je, uostalom, slučaj osuđenog seksualnog prijestupnika iz Bjelovara koji je prije nekoliko godina nakon odležane desetogodišnje kazne osnovao udrugu za zaštitu ljudskih – i dječjih! - prava, ili slučaj iznesen prošlog četvrtka u RTL-ovoj “Potrazi” o osuđenom počinitelju, evidentiranom u "registru pedofila", koji je iz jednog odselio u drugi dio Hrvatske, osnovao sportski klub i trenira djecu po osnovnim školama!

Uza sve, olakšava im što se nakon određenog vremena - ovisno o vrsti i dužini kazne - podaci o počiniteljima (i) seksualnih delikata brišu iz kaznene evidencije, što znači da ponovno mogu raditi poslove s djecom, čak i u školama, jer provjera u registru neće dati rezultata.

Sustav tako rupama i neefikasnošću sam otvara prostor da se zlostavljači „provuku“. Anita Papa, predsjednica prije godinu dana osnovane Udruge “Lavice” za zaštitu i podršku žrtvama pedofila, prve takve udruge osnovane u Hrvatskoj, napominje kako problem dodatno opterećuje sudska praksa, odnosno predugo trajanje sudskih postupaka, blage kazne – „popularan je društveno korisni rad“ - maltretiranje djece nepotrebno ponavljanim vještačenjima i ispitivanjima koja za njih znače stalno obnavljanje traume, itd.

No situacija bi se mogla znatno poboljšati u korist podizanja standarda zaštite djece i smanjenja broja žrtava izmjenama Kaznenog zakona RH u dijelu koji se odnosi na djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, kao i izmjenama Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, koji obuhvaća spomenuti registar, odnosno popis osoba osuđenih za spolno zlostavljanje djece koji postoji u okviru kaznene evidencije. Izmjene su u saborskoj proceduri, na dnevnom redu aktualnog zasjedanja hrvatskog parlamenta, a njihovo donošenje očekuje se ovoga proljeća.

Krajem studenoga prošle godine prijedlog izmjena zakona u proceduru je uputio HDZ predlažući, među ostalim, ukidanje zastare kaznenoga progona za teška kaznena djela spolnog iskorištavanja i zlostavljanja djece, s objašnjenjem kako, prema važećem zakonu, zastara teče od punoljetnosti žrtve, no s obzirom na to o kakvim se deliktima radi i kakve posljedice žrtva trpi, razdoblje potrebno da osoba smogne snage progovoriti, prijaviti i pretrpjeti sve neugodnosti koje slijede ne smije biti ograničeno.

Predlaže se i značajno povećanje kazni za spolnu zloupotrebu djece i mlađe i starije od 15 godina; za teška kaznena djela zlostavljanja zatvorske kazne bile bi i dvostruko veće - u slučaju smrti djeteta kazna bi s deset bila povišena na 20 godina; suci više ne bi autonomno odlučivali o zabrani obavljanja poslova i dužnosti koje uključuju redoviti kontakt s djecom, kao ni o propisivanju mjera nadzora nad počiniteljem - prijedlog je da se takve mjere s tri podignu na pet godina kontrole i da budu obavezne. Ulazak, pak, u registar pravomoćno osuđenih zlostavljača djece bio bi trajan.

Također, svi koji se budu javljali na natječaj za poslove koji znače redoviti kontakt s djecom, morat će priložiti potvrdu da nisu evidentirani u registru pedofila.
No, registar će i dalje ostati nedostupan javnosti.
- Oduvijek nam se sviđala ideja da registar bude javni, da se točno, po kvartovima, znaju lokacije na kojima žive prijestupnici, ne zato da bi ih se linčovalo, nego da bi se moglo upozoriti djecu i roditelje - kaže Anita Papa.

Bez obzira na što registar ostaje javno nedostupan, sugovornica Slobodne Dalmacije izražava zadovoljstvo novim mjerama – na čijem su oblikovanju, iako je formalni predlagatelj saborski Klub zastupnika HDZ-a, radile i “Lavice”, kao riječka Inicijativa roditelja protiv pedofilije - nadajući se njihovu prihvaćanju.

Nakon godinu dana od osnivanja Udruge predsjednica “Lavica” rezimira kako su se ljudi zaista počeli osvještavati, kako im se javljaju iz svih krajeva Hrvatske tražeći pomoć – i oni kojima sudski proces već teče, i oni koji zlodjelo tek prijavljuju, pitajući se što i kako dalje.

Žrtve su većinom djevojčice

U 90 posto slučajeva radi se o nasilju nad djevojčicama u dobi od osam do 13 godina, i to kad počinitelji nisu članovi obitelji; spolno zlostavljanje u obitelji počinje puno ranije. Prema iskustvima “Lavica”, situacija je najlošija u najvećim hrvatskim gradovima, Zagrebu i Splitu; iz Splita im se javlja puno žrtava (ali i puno volontera, ljudi koji bi se htjeli pridružiti “Lavicama” i pomoći žrtvama), no u većim gradovima se, prema riječima Anite Papa, sve i odvija puno brže, brže se pronalazi zlostavljače; u manjim sredinama na slučajeve spolnog zlostavljanja općenito se drukčije gleda, manje ih se prijavljuje, manje se i teže o njima govori.
Papa upozorava da brojke najbolje pokazuju koliko je stanje loše, ali i da se stvari pokreću:

- Sve je više prijava spolnog zlostavljanja djece, ali ne vjerujem da je uzrok tome više kaznenih djela, prije će biti da je više onih koji takva djela odluče prijaviti. U registru je gotovo tisuću i pol prijestupnika, ali procjenjuje se da ih u društvu ima deset puta više, znači 14, 15 tisuća – a ni jedan nema samo jednu žrtvu...

Objavljeno u Dubrovnik

Tijekom sutrašnjeg dana policijski službenici prometne policije će na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske provoditi akciju pojačanog nadzora korištenja sigurnosnog pojasa i mobitela za vrijeme vožnje.

Objavljeno u Dubrovnik
Stranica 1 od 2

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik