nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Nedjelja, 04 Veljača 2018

"Sveti Vlaho i njegovi festanjuli" naziv je knjige Dubravka Kovačevića, a koja je večeras povodom zatvaranja Feste sv. Vlaha predstavljena u dupkom punom Dvorani Ivana Pavla II. Riječ je o knjizi koja na preko 800 stranica donosi životopise festanjula, svetkovnika Feste sv. Vlaha, uz pregršt fotografija, iskaza tadašnjih Dubrovčana o festama. Knjigu su uz autora Dubravka Kovačevića predstavili i predsjednik HKD "Napredak" Dubrovnik Marin Ivanović, recenzenti knjige Ivan Viđen i Ivo Banac te Maja Nodari, a redom su je označili kao "kolosalno i kapitalno djelo".

"Jednostavno reći da ova knjiga znači jako puno za kulturološki i povijesni kontekst svetog Vlaha ne bi bilo dovoljno. Festanjuli su redatelji svečanosti, dva gospara u crnim odijelima, s bijelim rukavicama i leptir mašnama, s klobucima. Oni su poslužitelji Feste. Institucija festanjula utvrđena je tek u 19. stoljeću nakon pada Republike. Čak i u režimima koji su je zabranjivali, Festa je postala simbol vjere, ponosa i otpora. Dubravko Kovačević upotpunio je prazninu koja je vladala u tom važnom segmentu Feste jer svetkovnici uz trombunjere i trznice iznimno su važni. On je napravio sve njihove biografije. To je zapravo jedna mala povijest Dubrovnika, mala povijest običnih ljudi 19. i 20. stoljeća. Dao je sjajnu građu za daljnje istraživanje i obradio 242 festanjula. Išao je k njihovim obiteljima, analizirao fotografije te predstavio festanjule likom i djelom te njihovim sudbinama koju se često bile nemalo intrigantne jer se među njima nalazila ondašnja politička dubrovačka elita, ljudi iz znanosti, kulture, a osobito pomorci i obrtnici", kazala je o knjizi Maja Nodari.

Predsjednik HKD - a Napredak Marin Ivanović istaknuo je kako je pred publikom večeras kapitalno djelo koje će ostaviti veliki trag u cjelokupnom misaonom i kulturnom korpusu Dubrovnika.

"Ovo djelo je na najbliži način dio našeg identiteta jer je povezano sa svetim Vlahom i govori o festanjulima. Kad je gospar Dubravko prije nekoliko godina počeo istraživati ovu temu potaknut činjenicom da je sam bio festanjuo te vođen Duhom Svetim, nitko od nas nije mogao vjerovati da bi se sve ovo moglo doista istražiti jer o festanjulima nije bilo previše istraživačkih radova, znanstvenog interesa. Bilo je na granici vjerojatnoga da će čovjek vođen gotovo isključivo ljubavlju izaći na kraj s ovom temom i na jednom mjestu okupiti gotovo 150 godina dubrovačke povijesti, pobrojati sva imena festanjula, dati im okvirne životopise i, što je krajnje nevjerojatno, naći fotografiju za svakoga od njih. Kolosalni je to pothvat Dubravka Kovačevića", istaknuo je Ivanović.

Recenzent Ivan Viđen naglasio je da je Kovačević radu na ovoj knjizi pristupio "hrabro i ponizno".

"Sastavljanje biografija većine festanjula bila je detektivski posao, a većina festanjula prošla je ispod 'radara povijesti' jer su bili obični ljudi, gradivno tkivo dubrovačkog građanstva", kazao je.

Autor Dubravko Kovačević rekao je da je na knjizi radio šest godina te da je ona ispunjenje želje Dubrovčana od davnina da se zabilježe organizatori Feste sv. Vlaha kroz povijest.

"Međutim, ta želja sve do danas nije bila ostvarena i to mi je dalo ideju da konačno napišem tu knjigu. Tako sam se latio posla i sastavio sve što sam našao kroz povijesni period od zadnjih 150 godina. Svaki festanjuo jedna je priča. Moje istraživanje bilo je začuđujuće čarobno jer sam u svakoj toj obitelji koja je iznjedrila festanjule našao nešto zanimljivo i to zapisao. I sam sam bio festanjuo i ove godine slavim 30. godina od te službe", kazao je autor te završio predstavljanje knjige Lausom "U ime Boga Svemogućega i slavne Gospe Djevice Marije, naše odvjetnice i gospodina sv. Vlaha, slavnog mučenika i milosnog branitelja i guvernera uzvišenog i glasovitog grada Dubrovnika".

Više o ovoj knjizi možete pročitati u razgovoru koji je za Nportal dao autor Dubravko Kovačević.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Kultura

Dvije pobjede i jedan poraz – učinak je Košarkaškog kluba Dubrovnik u prvenstvenim susretima za vikend. Dobre rezultate mlađih kadeta i prve momčadi malo je pokvario težak poraz kadeta u Jedinstvenoj kadetskoj ligi u Gospinom polju.

SENIORI

Uspješni su bili seniori KK Dubrovnik na startu drugog dijela natjecanja u A-2 ligi jug. U 8. kolu očekivana pobjeda protiv Adriatica 104:64. Držali su se gosti iz Splita u rezultatskom priključku do sredine druge četvrtine, ali uslijedilo je razdoblje odlične igre dubrovačkih košarkaša i do poluvremena je već bilo +22 (52:30). Najefikasniji mladi Filip Vujičić s 22 poena, još su dvocifreni bili Stipe Režić (18), Josip Boban (17) i kapetan Božo Katić (16). Ovo je sedma pobjeda košarkaša Dubrovnika koji imaju i jedan gostujući poraz u Zadru od Sonik Puntamike. U 9. kolu gostuju protiv Sukošana.

Dubrovnik – Adriatic 104 : 64 (22:25, 30:5, 23:10, 29:24)
Dubrovnik: Boban 17, Šeparović 9, Petrović, Katić 16, Šojka 2, Mustapić 7, Režić 18, Vodopija 5, Vujičić 22, Ajduković, Kušt 8. Trener: Željko Vreća

KADETI

Neočekivano uvjerljiva, ali potpuno zaslužena pobjeda košarkaša Pazina u Dubrovniku u susretu 5. kola Jedinstvene kadetske lige. Mladi košarkaši iz Istre vodili su u 3. minuti 10:3 nakon trice Guština, domaćini serijom 13:2 došli do najveće prednosti na utakmici sredinom prve četvrtine (16:12). Gosti su pitanje pobjednika riješili u idućih 10 minuta i 12 sekundi, postigli su 26, a primili samo četiri poena za 38:20 u 15. minuti. Sve je pokušao domaći trener Pero Jejina, ali protiv Pazina nije imao raspoloženog igrača. Gvido Guštin prvo ime susreta s čak 33 poena uz šut 14-18 i 16 skokova. U redovima KK Dubrovnik najefikasniji Antonio Petrović s 29 poena.

-Ovo je bila naša najgora igra do sada. Nijedan igrač nije odigrao ni približno svojim mogućnostima. Okrećemo se gostovanjima idući vikend. Možemo i moramo puno bolje – naglasit će Pero Jejina, trener kadeta KK Dubrovnik koji nakon četiri odigrane utakmice imaju jednu pobjedu i tri poraza. U idućem kolu na rasporedu je utakmica protiv Cedevite u Zagrebu.

Dubrovnik – Pazin 67 : 89 (18:23, 11:27, 18:23, 20:16)
Dubrovnik: Ferri, Stasjuk 3, Petrović 29, Kalafatović, Džanković, Koprivica 12, Tolj 9, Šiško 2, Vuletić 2, Vujičić, Ajduković 8, Radulović 2. Trener: Pero Jejina

MLAĐI KADETI

Bravo za igrače trenera Mara Lučića, mlađi kadeti KK Dubrovnik pobjedom su u Trogiru još jednom pokazali kako je pred njima lijepa budućnost. U susretu Prve lige – jug u subotu su nadigrali Trogir 58:52.

Trogir – Dubrovnik 52 : 58 (13:14, 17:19, 15:19, 7:6)
Dubrovnik: Kriste 20, Raguž, Kapović 5, Bogdanović 2, Skvrce 4, Šimunović 2, Živković, Maštrapa, Smoljko, Vujčić 25. Trener: Maro Lučić.

Objavljeno u Sport

Danas, 4. veljače obilježava se Međunarodni dan borbe protiv raka. Cilj ovog dana je podizanje svijesti o malignim bolestima, koje su vodeći uzrok smrti u svijetu, a drugi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj. Kao prevenciju, stručnjaci navode smanjenje tjelesne težine, unos voća i povrća, tjelesnu aktivnost i prestanak pušenja.

Pitali smo našu čitateljicu (podatci poznati redakciji) koja je preboljela rak dojke, kako se nositi s takvom dijagnozom.

„Bolest dođe nenadano i ne bira godine niti se javlja po nekom određenom kriteriju. Bilo mi je iznimno teško prihvatiti je, ali onda se nekako pomiriš i kreneš u borbu. Operacije, kontrole, ambulante i čekaonice postanu tvoja svakodnevnica. Najvažnije je, ipak, imati podršku obitelji i bliskih prijatelja. Mnogo toga promijeniš i shvatiš da nije važno, udaljiš se od onih koji te opterećuju, okreneš se prioritetima. Počneš drugačije gledati sebe i svijet oko sebe, zapravo je to, kako god ružno zvučalo, jedna dobra lekcija. Ne ljutim se više na male stvari, pronalazim više razloga za smijeh.“

Svima onima koji vode bitku s malignim bolestima želimo da pronađu razlog za smijeh i snagu za daljnje bitke.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Lifestyle

Pacijenti koji nemaju policu dopunskog osiguranja HZZO-a morat će od sada plaćati participaciju od 10 kuna za svaki odlazak liječniku, bez obzira idu li na vađenje krvi, skidanje šavova, ultrazvuk ili samo konzultaciju.

Kao dio Odluke Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, napravljen je popis o utvrđivanju dijagnostičkih i terapijskih postupaka za koje se naplaćuje sudjelovanje u zdravstvenoj zaštiti kod izabranog liječnika. Ova odluka stupa na snagu idući tjedan.

Ovi postupci do sada se nisu naplaćivali, ali su u HZZO-u procijenili kako bi se participacija ipak trebala naplaćivati. Prema dosadašnjim pravilima, u općoj medicini i ginekologiji naplaćivao se samo prvi i kontrolni pregled, a samo se u dentalnoj medicini naplaćivao svaki posjet. Građani koji ne uplaćuju mjesečni iznos participacije morat će zavući ruku u džep svaki put kada dođu u ambulantu, čak i ako ne vide liječnika.

Iz HZZO-a poručuju kako se za istu bolest prilikom jednog dolaska plaća samo jedna participacija, neovisno o tome je li primijenjeno više postupaka s popisa. To znači kako je maksimalni trošak 10 kuna po danu, ali samo ako je riječ o istoj bolesti.

Uzrok ovoj naplati je financijske prirode. Početkom srpnja prošle godine, HZZO je preglede u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odvojio od dijagnostičkih i terapijskih postupaka i počeo ih posebno obračunavati ugovornim liječnicima. Zbog promjene režima naplate tih usluga od HZZO-a, liječnici u PZZ/u počeli su drugačije računati svoj rad, piše Novi list.

“Već smo tada upozorili HZZO da će doći do pada naplate participacije, jer će liječnik koji pregleda pacijenta i napravi mu ortoskopiju radije to prikazati kao ortoskopiju, koja se dodatno plaća, nego kao pregled. Kako se za mnoge postupke tada nije plaćala participacija, manje bilježenje pregleda dovelo je do manje naplate participacije”, rekla je Vikica Krolo, predsjednica KoHOM-a.

Pacijenti bez dopunskog osiguranja koji plaćaju participaciju su u manjini, ali je razlika u naplati participacije ipak postala zamjetna, tvrde liječnici. Ranije se na participacijama po ambulanti skupilo po 200, 300 ili 500 kuna mjesečno, a sada je taj iznos manji od 100 kuna. “U siječnju smo u ambulanti imali masu pregleda, a skupili smo samo 40 kuna participacije, prošli mjesec oko 70 kuna”, dodaje Krolo.

Pacijenti koji imaju važeću policu dopunjskog osiguranja neće osjetiti ovu promjenu, jer ona pokriva sve participacije. Sigurno je da će jedna od posljedica nove mjere biti i novi pacijenti koji će se odlučiti za ovu policu, jer će se povećati troškovi odlaska liječniku ukoliko nemate ovu policu.

Objavljeno u Lifestyle

Sveti je Vlaho s Dubrovčanima oplovio svijet pa je tako stigao i do Novih Indija, tj. Južne Amerike. U peruanskom gradu Cuzcu, prijestolnici Inka, nalazi se svečeva crkva čija izgradnja datira u 16. stoljeće. Njezina je vanjština skromna, ali unutrašnjost svjedoči o iznimnim vještinama tadašnjih peruanskih umjetnika. Njihovi nasljednici još i danas djeluju u krugu crkve, čineći četvrt koja nosi svečevo ime jednom od najslikovitijih urbanih cjelina u cijelom Peruu. Iako su se Dubrovčani naselili u Cuzco odmah po dolasku španjolskih osvajača na teritorij starih Inka, ne postoje podaci o mogućoj vezi između negdašnje dubrovačke zajednice u Cuzcu i svečeve crkve. Međutim, ne treba isključiti mogućnost da će se u budućim znanstvenim istraživanjima otkriti neke poveznice.

Dubrovčani su se i u sljedećim stoljećima naseljavali u Peru, u početku pojedinačno, vrebajući poslovne prilike, tražeći pustolovinu ili pak izvršavajući misionarsku djelatnost. Međutim, u 19. i 20. stoljeću počele su masovnije migracije, ne samo iz Dubrovnika i okolice, već sa širih hrvatskih etničkih prostora. Hrvati su dali obol u razvijanju suvremene Republike Perua; isticali su se u rudarskoj djelatnosti, ribarstvu, poljoprivedi, trgovini, peradarstvu. Njihovi potomci i danas su istaknuti članovi peruanskoga društva. Današnji Hrvatski klub „Dubrovnik“ iznikao je iz Slavenskog dobrotvornog društva koje je nastalo 1906. u limskoj luci Callao. U svojoj je razvojnoj fazi imao i jugoslavenski predznak, budući da je uvijek bio vezan uz institucije vlasti u pradomovini. Njegova su baza bili Dubrovčani koji su s velikim žarom čuvali svoj identitet, međuostalim i proslavama svetom Vlahu u čast.

Maritza Burin Shurko kćerka je Blasa Burina (+1970.), jednoga od najznačajnijih dubrovačkih iseljenika u Limi. Jednom mi je prilikom proslijedila svoje memoare u kojima su ispisana sjećanja na Festu koja se održala 1. veljače 1953. u njihovoj obiteljskoj vikendici na 35-om kilometru ceste Carretera Central, koja iz Lime preko Andi vodi u peruansku prašumu. To je područje poznato limsko vikend-naselje s iznimno povoljnom mikroklimom. Gđa. Burin Shurko napisala je da su organizatori toga druženja bila dvojica festanjula (festañulis), a uzvanici redom članovi Jugoslavenskoga kluba „Dubrovnik“, njihove obitelji te ostali gosti. Uzvanici su uživali u svinjetini s ražnja (chancho al palo), a Burin Shurko posebno se sjeća dječaka prezimena Ucović koji je u žaru igre u svečanoj odjeći upao u bazen. Naposljetku, autorica zaključuje da su proslave bili jednostavne i obiteljske, i da su u njima uživali svi iseljenici.

S vremenom su Feste postale službeni dio godišnjega programa Jugoslavenskoga kluba „Dubrovnik“ koji se od 1970. nalazi na sadašnjoj lokaciji, u limskoj četvrti Jesus María. S vremenom su postale manje dubrovačke zbog smrti dubrovačkih iseljenika i asimilacije njihovih potomaka. Međutim, dolazak hrvatskoga svećenika na službu u Limu te uspostavljanje samostalne Hrvatske dali su novi zamah Festi. Zanimljivo je spomenuti da je na Festi održanoj 1990., malo prije ponoći i to plesajući bilirrubinu, preminuo tadašnji predsjednik kluba, inače Srbin. Na taj je način na simboličan način došlo do raspada Jugoslavenskoga kluba „Dubrovnik“ koji je vodila projugoslavenska manjina nauštrb Hrvata koji su osnovali Klub i činili oko 90% njegova članstva. Konačno ujedinjena hrvatska zajednica u Peruu za svoga je nebeskoga zagovornika odabrala upravo svetoga Vlaha. Festa, koja je uz svjetovnu dobila i vjersku komponentu, postala je jednim od najznačajnijih markera identiteta hrvatske zajednice.

Ovogodišnja Festa započela je na Kandeloru, 2. veljače, kada je u Hrvatskom klubu „Dubrovnik“ održana svečana večera i zabava do ranih jutarnjih sati. Taj pomno isplanirani društveni događaj, ujedno i najvažniji u etnografiji hrvatske zajednice u Limi, rezultat je višemjesečnih priprema koje je vješto koordinirala tajnica Kluba „Dubrovnik“, gđica. Mela Reto. Nezaobilazni gost svjetovnoga dijela Feste bio je Joselitov orkestar. Uzvanike je zabavljao ogromnim glazbenim repertoarom koji uključuju čak i prepoznatljive dubrovačke skladbe. Među 300-tinjak uzvanika bilo je i 15-ak obitelji dubrovačkih iseljenika i njihovih potomaka (2017. godine Festu su pohodile obitelji Burin, Vlašica, Sambrailo, Puh, Kuljevan, Šeperak, Ucović, Miloslavić, Mandun, Ivanković, Butrica, Lešević i Trković). Zabavu su redovito pohodili i hrvatski iseljenici iz ostalih zemalja Latinske Amerike, ali i gosti iz Hrvatske.

U nedjelju, 4. veljače u Župi svetoga Leopolda, gdje je hrvatska vikarija, održano je svečano misno slavlje svecu u čast koje je predvodio monsinjor Drago Balvanović. Balvanović je lani proslavio 30 godina svoga djelovanja u Limi. Padre Drago u svojoj se propovijedi dotaknuo neraskidive veze svetoga Vlaha i Dubrovčana u Gradu, a posebice u svijetu. Misu je animirao hrvatski zbor, nakon čega je uslijedio i obred grličanja te druženje u župnom salonu. Tim činom završena je peruanska Festa, tradicija koja se od peruanskih Dubrovčana prelila na cjelokupnu hrvatsku zajednicu u Peruu i postala njezinim simbolom.

Matko Đevoić

Objavljeno u Lifestyle

Nakon mise na Gorici trombunjeri, barjaktari, predstavnici grada i drugi vjernici uputili su se u procesiji sve do Straduna. Putem su redom pozdravljali župne crkve ispred kojih su povorku dočekivali barjaktari svake od župa. Dolaskom u grad, barjaci su se povijali na Pilama, a potom i ispred parčeve crkve. Rektor Crkve sv. Vlaha don Toma Lučić obratio se okupljenima prigodnim riječima.

"U ime Presvetoga Trojstva, svete Bogorodice Marije i našega Parca, svetoga Vlaha, privodimo kraju Festu ki nama dohodi jednom na godište. Ova, ovogodišnja, je zaista ovako veličanstvena – hvala svima koji su se uključili svojim doprinosom da Festa prođe svečano i lijepo, kakva je i bila. Lijepo je, kažu, ići u korak s vremenom, ali isto tako je lijepo i korisno katkada stati i pogledati nase. Gledajući tim pogledom izbliza vidimo detalje, ali ako pogledamo iz daljeg, vidimo cjelinu. Kad je pitanje Dubrovnika, ta cjelina naše prošlosti je takva, da je nije bilo nigdje dalje, a ni bliže. Takva da je teško i u današnje doba dostići taj nivo kulture, taj nivo dobrote, humanosti, ljudskosti kao što je bila ona u Dubrovniku nekad. Potrebno je prelistati povijest koju je dobrim dijelom prekrila prašina, pokušati vratiti onu razinu ljudskosti i kršćanstva što nas je sveti Vlaho naučio. Na taj način svjedočiti i danas što je Dubrovnik nekad bio. Želimo da takav Dubrovnik, kakav je bio, ostane. Tako da ga sačuvamo kao ono čime su ga nekoć davno nazvali – hrvatskom Atenom, mjestom gdje se sve lijepo čuje, sve lijepo uči i skladno i lijepo s drugim ljudima živi. Sve nam je to u amanet ostavio sveti Vlaho, kad je izabrao ovaj grad za svoj grad. Neka nam pomogne sačuvati ga i neoštećenog predati generacijama koje dole iza nas. Živio nam sveti Vlaho!", kazao je don Toma.

Nakon toga je spuštanjem barjaka sv. Vlaha zatvorena je 1046. Festa.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik

Trombunjeri i barjaktari uputili su se jutros u osam sati iz grada prema Gorici sv. Vlaha gdje se nakon povijanja barjaka pred crkvom održala misa uz zatvaranje 1046. Feste. Misu je predvodio nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić. U propovijedi, nadbiskup je istaknuo kako je sveti Parac prisutan u životu i radu svojih štovatelja i tisuću godina suvereno vlada ovim prostorom juga Hrvatske.

"U jednoj kronici piše: 'Ništa ne smeta, što su na moru gusari, a na suhu lupeži, kad se na našim brodovima vijori zastava svetoga Vlahova, a naše blago je pod njegovom zaštitom'. Ovo je povjerenje staro preko tisuću godina i vezano je uz pobožnu legendu iz desetoga stoljeća (971.) kada je 'biskup starac' upozorio 'dobroga i pobožnoga svećenika Stojka' o namjeri Mlečana da pokore Dubrovnik. Budući da im namjera i zasjeda nije uspjela, Mlečani su se 'otisnuli na pučinu i pobjegli', a Dubrovčani prepoznali u oslobođenju 'osobitu milost sv. Vlaha i odredili ga za svoga trajnoga Parca'. U tom vidu blagdan svetoga Vlaha imao je stoljećima 'najvažnije mjesto u dubrovačkom državnom kalendaru'. A kipovi, slike, crkve i samostani dizali su se diljem Republike u čast biskupu i Parcu, svetomu Vlahu. Pa tako i ova zavjetna crkva na Gorici pred kojom završava godišnje slavlje prije spuštanja zastave s Orlandova jarbola", kazao je nadbiskup.

Mons. Puljić je naglasio kako mu se danas bilo posebno drago podsjetiti kako je prije sedam godina, 6. veljače 2011., blagoslovio ovu obnovljenu crkvu našega Parca koja je od davnina bila 'zavjetna zadužbina pomoraca i putnika'.

"Iako nisam bio ni pomorac, ni kapetan rado sam u godinama moje službe kao susjed ove Parčeve crkve, dolazio ovdje na Goricu, penjao se i gleda prema pučini kako bih mogao „dokučiti“ ne samo Grad, Lapad, Gruž i Višnjicu, nego i Konavle, Župu, Primorje i Elafite. Sve tamo do Mljeta, Pelješca, Korčule i Lastova. I odavde sam znao zazvati Božji blagoslov i zaštitu Parca drage mi biskupije i njezinih žitelja, što i u ovoj svečanoj prigodi rado činim i njegovoj brizi sve preporučam", istaknuo je.

Nadbiskup je podsjetio da Crkva u Hrvata danas slavi „Dan života“. Prije 22 godine (1996.) hrvatski su biskupi poput drugih naroda odlučili jedan dan u godini posvetiti temi života i odredili neka to bude prva nedjelja u veljači.

"Upravo stoga ovim slavljem posebnoga dana Crkva želi podsjetiti da je čovjekov život u krizi i opasnosti. A naše okruženju pomalo se pretvara u „kulturu smrti“, kako je otvoreno zborio, opominjao i ponavljao sveti Ivan Pavao II. Život je dar Božje ljubavi. Zbog toga štovatelji sv. Vlaha, liječnika i Parca, promiču kulturu života. Oni se u tom vidu tijekom prošlih stoljeća nisu umarali graditi brojne hospicije, orfanotrofije, bolnice i nahodišta, te razvijati osjetljivost za čovjeka, prirodu, okoliš i Boga Stvoritelja. Upravo onako kako je u himni 'Čuj sveti Vlaho nas' gospar Vinko Vilić pjesničkim izričajem povezao i umrežio sve: kamen i valove, hrid i slobodu, ljude, oltar i slavnu prošlost, barjaka vijor i zvona svečani zvuk", dodao je.

"Eno, na vratima od Pila dočekuje goste i veli kako vjekovima bdije i čuva čeljad od bolesti grla i svakog drugog zla. S pročelja katedrale elegantni i dalekovidni Parac gleda prema Lokrumu i morskoj pučini kako bi na vrijeme opazio primiču li se i opet neki „novi Mlečani, Turci i Franćezi“, koji bi ugrozili slobodu Grada kojeg mu je povjerila „najviša Instanca“ (L. Paljetak). Eno ga i nad vratima negdašnje žitnice gdje pazi na ufićijale, tržnicu i gradsku sirotinju. A nad vratima Kneževoga dvora, u neposrednoj blizini današnje Gradske vijećnice, s uzdignutom rukom pozdravlja i opominje neka se sudbonosne političke odluke za Grad i pučanstvo, kao i svi društveni poslovi obavljaju mudro, s pažnjom i odgovornošću na dobrobit svih žitelja nekada slavne Republike. Zato je ovaj starac, koji bradom miluje fortece, crkve, zvona i oltare ušao pod kožu svojih štovatelja. I postao milim savjetnikom i onima koji se odgojem bave, kao i onima koji zemlju obrađuju, po moru plove, ili vode narodnu politiku. Svima je blizak i drag, jer je njihov Parac. A njegovi kipovi okrenuti pučini morskih valova, i nebeskih gromova i kiša, doimlju se kao kompas, gromobran i zaštita", naglasio je nadbiskup.

Mons. Želimir Puljić kazao je da štovati, slušati i slijediti savjete mudroga starca, svetoga Parca, zapravo znači liječiti one rane u svojoj duši, u obiteljskom okružju i u društvu te strpljivo promicati radost, mir, ljubav, snošljivost i jednakost u osnovnim pravima i dužnostima.

"A kao štovatelji dobroga liječnika i vrsnoga intelektualca valja nam se još više truditi kako njegovati i razvijati temeljno poštovanje pred tajnom života; kako unositi u svijet kulture, rada, škole, zdravstva i obavijesnih sredstava ono svjetlo božanske nade koja nam je po sv. Vlahu zasjala prije tisuću godina. A za to ne trebaju neki „izvanredni pothvati“, niti nekakvi „novi programi“, pravila i propisi. Oni su zapisani u evanđelju, tradiciji i živoj predaji koja ima svoje središte i izvorište u Isusu Kristu koji doskora dolazi na oltar pred nas da nas nahrani svojim tijelom. Njega valja bolje upoznati, žarče uzljubiti i vjernije nasljedovati. Pa onda s njime i po njemu preobražavati vrijeme, prostor i povijest sve do njezina ispunjenja u nebeskom Jeruzalemu. A dotle neka ovaj čudesni „Grad od kamena“ sa svojim žiteljima mirno plovi pod zastavom sv. Vlaha koji neka poput gromobrana „na kopnu i na brodu i dalje štiti i brani njegovu slobodu“. I neka nas sve vodi i upućuje prema Kristu, Gospodaru srdaca i ljudske povijesti. Jer, braćo i sestre, „nema drugoga imena pod kapom nebeskom, po kojemu se možemo spasiti, osim imena Isusa Krista“ (Dj 4, 12). Njemu slava u vijeke vjekova. Amen", zaključio je nadbiskup.

Objavljeno u Dubrovnik

Zbog izvođenja radova na uređenju – asfaltiranju Ulice Frana Supila u Dubrovniku ista će biti zatvorena za promet svih vozila, osim interventnih vozila i vozila stanara od utorka, 6. veljače sve do 28. veljače 2018. godine.

Radovi će se izvoditi u dvije faze. Prva faza obuhvaća dionicu od spoja s Ulicom Petra Krešimira IV pa do spoja s Ulicom Vlaha Bukovca, do se druga faza odnosi na dio od spoja s Ulicom Vlaha Bukovca do Gimnazije.

U vrijeme izvođenja prve faze radova (od spoja Ulice Frana Supila s Ulicom Petra Krešimira IV pa do spoja s Ulicom Vlaha Bukovca) promet dijelom obuhvata radova bit će potpuno zatvoren za promet svih vozila, osim interventnih dok će se na preostalom dijelu Ulice Frana Supila; od spoja s Ulicom Vlaha Bukovca pa do Vrata od Ploča, odnosno do izlaza s parkirališta "Tenis Tabor" promet odvijati dvosmjerno uz zabranu prometovanja teretnim vozilima i autobusima.

U vrijeme izvođenja druge faze radova (spoj s Ulicom Vlaha Bukovca – Gimnazija) promet tim dijelom bit će potpuno zatvoren za promet svih vozila, osim interventnih dok će na preostalom dijelu ulice biti omogućeno dvosmjerno prometovanje.

Tijekom obje faze radova na dijelu ulice Petra Krešimira IV, od Turističko-ugostiteljske škole do okretišta Viktorija, bit će omogućeno dvosmjerno prometovanje uz uporabu semafora.

Također, čitavo vrijeme trajanja radova sva vozila koja prometuju iz naselja Zlatni potok preusmjeravat će se prema Ulici Petra Krešimira IV, nadalje na Ulicu II. Dalmatinske brigade pa prema državnoj cesti D8.

Na navedenim ulicama postavit će se privremena prometna signalizacija pa molimo sve sudionike u prometu da kretanje prilagode prema privremenoj regulaciji prometa.

Objavljeno u Dubrovnik

U subotu je odigran susret 12. kola HEP Superlige gdje su Pituri uvjerljivo pobijedili stolnotenisku ekipu Podravka iz Koprivnice sa rezultatom 4:0 i to bez izgubljenog seta. Susret sa Podravkom trajao je samo 55 minuta.

Ivan Juzbašić - Neven Samac 3:0 (11:4; 11:8 ; 12:10)

Neven Juzbašić - Matija Stojanović 3:0 (11:6 ; 12:10 ; 11:5)

Tomislav Japec - Danijel Jurašić 3:0 (11:6 ; 11:1 ; 11:5)

I. Juzbašić/Japec - Stojanović/Jurašić 3:0 (11:2 ; 11:1 ; 11:4)

U 13. kolu HEP Superlige koje će se odigrati u subotu, 10. veljače u Gospinom polju, Pituri dočekuju STK Dugo Selo.

Objavljeno u Sport

Knjiga „Sveti Vlaho i njegovi festanjuli“, autora Dubravka Kovačevića, bit će predstavljena u nedjelju, 4. veljače u 19.30 h u Dvorani Ivana Pavla II., sv. Klara.

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ Dubrovnik izdavač je uistinu kapitalnog djela gospodina Dubravka Kovačevića pod nazivom „Sveti Vlaho i njegovi festanjuli“ koje na više od 850 stranica zaokružuje višestoljetnu pripovijest o dubrovačkim festanjulima, istaknutim pojedincima zaduženim za organizaciju Feste svetoga Vlaha. Šest je godina studioznog rada po dubrovačkim arhivima bilo potrebno Dubravku Kovačeviću, ujedno i bivšem festanjulu, da prikupi detaljne podatke o povijesti dubrovačkih festanjula unazad 150 godina sve do 2016. godine kada smo i proslavili 1700 godina od mučeništva našeg Parca.

Polazna točka bile su mu novine "Narodna svijest" iz 1925. godine s kojima se susreo u dubrovačkom arhivu. Uvelike mu je posao olakšao demograf Nenada Vekarića, koji mu je pomagao dajući mu datum rođenja i smrti pojedinih festanjula, a o samoj složenosti istraživanja govori i činjenica da su mnoge obitelji bivših festanjula i izumrle. Velik dio informacije pronalazio je i u ostavinskim raspravama i smrtovnicama.

Potomci obitelji čija je povijest zabilježena u knjizi oduševljeni su ovim uratkom, a njezin osobit doprinos prepoznaje i dubrovački biskup mons. Mate Uzinić: „ 'Sveti Vlaho i njegovi festanjuli' Dubravka Kovačevića dragocjena je knjiga koja prvi put na jednom mjestu donosi ne samo činjenice o festanjulima, njihovoj ulozi prilikom proslave blagdana sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovačke biskupije i Grada Dubrovnika, nego i fotografije festanjula pa su tako imena konačno dobila lica. Strpljivim i upornim radom festanjuo Kovačević uspio je ne samo prikupiti podatke o svetkovnicima Feste već se potrudio same feste staviti u povijesni kontekst u kojem su se odvijale.“

Predstavljanjem ovog kapitalnog djela, na najbolji mogući način, zatvorit će se i ovogodišnja Feste svetog Vlaha. Predstavljači: Dubravko Kovačević, autor knjige, Ivan Viđen, dipl. pov. umj., prof. dr. sc. Ivo Banac, Marin Ivanović, predsjednik HKD „Napredak“ Dubrovnik. Predstavljanje ove knjige organizirano je u suradnji HKD Napredak Dubrovnik i Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.

Objavljeno u Kultura

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik