nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Petak, 09 Veljača 2018

Dubrovčani su večeras u Dvorani Visija imali priliku premijerno pogledati film Roberta Tomića Zubera "Život od milijun dolara". Riječ je, naime, o filmu koji prati roditelje petogodišnje djevojčice Nore Šitum. Nakon što su iscrpili sve medicinske mogućnosti u Hrvatskoj, kreću u finalnu bitku za život svoje kćeri. Đana i Ivica pokreću humanitarnu akciju za spas svoga djeteta, koja na noge podiže cijelu Hrvatsku. Njeni građani u samo tjedan dana prikupili su gotovo milijun dolara za Norino liječenje u SAD-u. Nažalost, Nora nije izdržala te dva mjeseca kasnije umire. Njeni ožalošćeni roditelji vraćaju se u Hrvatsku, pronalazeći utjehu u činjenici da će s preostalim novcem pomoći nekoj drugoj bolesnoj djeci. No, udruga preko čijeg se računa prikupljao novac za Norino liječenje, na opetovane upite roditelja koliko je novaca preostalo, nepreciznim odgovorima skrivali su tu brojku. Sljedeće četiri godine, Norini roditelji prošli su kroz medijski i pravni pakao, pokušavajući otkriti što se dogodilo s novcima prikupljenim za liječenje njihova djeteta, boreći se da oni budu korišteni za što su bili i namijenjeni - pomaganju bolesnoj djeci oboljeloj od malignih bolesti i njihovim obiteljima u njihovu liječenju.

"Drago mi je da smo i Dubrovčanima prikazali ovaj dokumentarni film. Želja nam je ovu priču diljem Hrvatske puštati kako se ona ne bi ponovila više nikada. Zato sam zahvalan Zakladi Solidarna koja je uzela film kao motiv za razgovor o fondu koji nam je nužan i koji je jedini put da više nitko ne doživi Norinu priču, tj. da ne doživimo situaciju da majke i očevi moraju svoju djecu promovirati putem medija jer se bore za njihov život. Društvo smo koje je zaslužilo da, barem kada su djeca u pitanju, postignemo konsenzus da im damo dostojanstvenu i jednakopravnu poziciju te mogućnosti da žive zdrav život, a ako je potrebno da se liječe, da se mogu liječiti", kazao je redatelj Robert Tomić Zuber.

Film "Život od milijun dolara" prikazan je na Human right festivalu u Zagrebu u sklopu inicijative Zaklade Solidarna i Koordinacije udruga u zdravstvu za osnivanje Fonda za inovativno liječenje, čije je nepostojanje do sada i jedan od razloga zašto se i dogodio slučaj Nore Šutim. Kako je film rezultirao pozitivnim reakcijama i predstavnika ministarstva zdravstva i udruga, film je postao dio kampanje građanske inicijative da se takav Fond osnuje.

"Ovaj film koristimo kao promociju fonda za inovativne terapije. Zaklada Solidarna je zajedno s Centrom za mirovne studije prošle godine pokrenula peticiju kroz koju smo skupljali potpise građana i pritisnuli Vladu da osigura sredstva za liječenje i pristup lijeku djeci koja boluju od neuroblastoma. U toj smo peticiji postavili tri zahtjeva - da se osiguraju sredstva za liječenje za djecu koja su oboljela sada, zatim da se poveća bolnički limit za nabavku te vrste lijekova kao i da se osnuje fond za inovativne terapije kroz kojeg bi liječnici imali sredstva da izravno od dobavljača nabavljaju one lijekove koji još nisu uvršteni na listu HZZO - a i tako osigurali djeci pristup inovativnim terapijama koje postoje u drugim državama, ali ne i u Hrvatskoj. Dva zahtjeva Vlada je riješila u roku od mjesec dana, a treći još uvijek nije. U međuvremenu smo s udrugom Krijesnica te Kolibrići koja se bori za pristup lijeku 'Spinraza' proširili kampanju i sada zajedno tražimo od Vlade da osnuje taj 'FIT' fond. Zahtijevamo da se fond puni izravno iz trošarina na duhan, tj. da se puni izravno iz proračuna, a ne od donacija građana. Roditelji bolesne djece uz sav taj stres moraju izlaziti u javnost i raditi medijske kampanje. To nije dopustivo, već ponižavajuće i nepravedno. Želimo svoj djeci osigurati jednak pristup zdravlju, liječenju i zato želimo da se taj fond osnuje", istaknula je predsjednica Udruge Solidarna Sandra Benčić.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik

Godinu 2017. započela sam s mladićem u hladnoj, zapravo previše hladnoj Budimpešti. Tada sam odlučila kako sljedeće zimske praznike želim provesti na ljetovanju. Nisam očekivala da će se moj hir i ostvariti, ali već u svibnju dogovorili smo se kako ćemo u siječnju 2018. otputovati na Tajland. Iskreno, nas dvoje nismo opterećeni planiranjem i organizacijom putovanja do zadnjeg detalja, uvijek se vodimo onom dobrom starom “kako ćemo, lako ćemo”. Jedino što smo napravili par mjeseci prije bila je kupnja avionskih karata. Pri kupnji dogovorili smo se kako nećemo posjećivati popularne destinacije jer smo se željeli odmoriti od gužvi. Sve nas je vodilo u Tajland. U međuvremenu smo na putovanje zaboravili. Ipak, uspjeli dva tjedna prije rezervirati smještaj u blizini plaže Ao nang.

Nakon pakiranja od doslovno dva dana - žensko sam pa imam opravdanje, krenuli smo u Zagreb odakle smo letjeli za London (znam, nema logike), Dohu i na kraju Krabi. U životu nisam posjetila ljepši i luksuzniji aerodrom od onog u Dohi u sklopu kojeg je hotel s pet zvjezdica. Slobodni ste se odmoriti te ukoliko imate pauzu između letova nude vam besplatan turistički obilazak autobusom uz engleskog vodiča. Po slijetanju u Krabi jedva smo se uspjeli probiti do izlaza od vozača taksija koji nude svoje usluge. Poslije dobrih pola sata vožnje stigli smo u hotel. Bilo je oko 8 ujutro, ali soba je tek bila spremna u 14. Uspjeli smo ostaviti prtljagu i odlučili se prošetati do plaže koja je udaljena svega 6-7 minuta. Sama plaža nije lijepa kao što se čini na slikama. Prepuna je čamaca i brodica jer upravo svi izleti kreću od tud.

Prvo što sam osjetila na ulicama bio je miris njihove začinjene hrane koji mi je u spoju s ekstremnom vrućinom napravio mučninu te sam se jedva dočekala naspavati. Već drugi dan krenuli smo u potragu. U agenciji ispred hotela za smiješnu cijenu smo dobili sat vremena vožnje kroz džunglu na ATV-ovima i pola sata druženja sa slonovima. Tu večer smo u Krabi townu na night marketu kušali razne vrste voća i gurmanskih specijaliteta. Otkrili smo i odličan kafić s live rock glazbom koji nam je sljedećih nekoliko noći bio “posta”. Takozvanim ‘longtail boatom’ otišli smo do popularne Railay plaže gdje smo se oduševili ljepotom prirode. Ipak, bila je prepuna ljudi za naš ukus pa smo produžili na Railay East gdje je također duga čista pješčana plaža, mnogo privatnija od prethodne. Tamo se nalazi i Phra nang cave. Na putu do tamo razveselili su nas majmuni koji slobodno šetaju i od turista znaju ukrasti banane ili kokos.

Idući dan, pošto smo duže spavali, odlučili smo se za Sunset turu koja kreće u 13.30 i završava u 21. Obišli smo tri obližnja otoka - Tup Island, Chicken Island, Poda Island, roštiljali na plaži Railay uz zalazak sunca te plivali sa svjetlećim planktonima po mraku. Kad smo se vratili, dočekao nas je show s vatrom koji su pripremili sami članovi posade što su nas taj dan vodili po otocima. Na Krabiju sam prvi put probala tajlandsku hranu. Najviše od svega mi se dopao Pad Tai s kikirikijem i chillijem.

Sljedeća destinacija bio je Phuket. Kako bi lakše i brže stigli iznajmili smo auto. Našli smo smještaj u blizini zoološkog vrta i akvarija. Baš smo krenuli unutra kad čujem Đanija, mog mladića, kako se s nekim svađa preko prozora i mislim si – završit’ ću u zatvoru. Čujem poznati naglasak, kad ono ljudi iz Grada - njih četvero na motorima. Ostatak dana proveli smo gledajući majmune koji znaju zbrajati, slonove kako igraju nogomet, sviraju bubnjeve i sl. Posjetili smo i Dolphins show koji nas je ostavio bez teksta. Šokirali smo se veličinom Phuket night marketa. Ne postoji stvar koju ondje ne možete pronaći, bilo da je za odjenuti, pojesti ili popiti. Nanjušila sam sokove od bambusa koji se prave na licu mjesta i malene hobotnice na ražnjićima. Zanimljivo je da svu hranu miješaju s limunskom travom na koju sam zbog prevelike konzumacije postala alergična. Našli smo ubrzo smještaj bliži plažama. Najviše nam se svidjela Kamala beach gdje se nalazi savršen europski restoran sa širokim asortimanom ukusne hrane koju smo jedva dočekali pojesti. Ondje konobarice pričaju tečni engleski, što je na Tajlandu, ne biste vjerovali, rijetkost. U večernjim satima spustili smo se na ulicu u kojoj zabava nikad ne prestaje – Banglu.

Tamo ćete vidjeti ono što ne biste ni promislili. Tu sam probala sam najbolji kebab i u jednoj noći ih smlatila čak tri. Uslijedio je povratak u Krabi gdje smo uživali u čarima našeg resorta. Potom smo se trajektom uputili na otok Ko Phangan. Tek tamo smo u potpunosti doživjeli ljepotu ove zemlje. Mjesto gdje smo odsjeli odsječeno je od ostatka kopna. Moguće je do njega doći samo barkom. Resort broji stotinjak bungalova odlično opremljenih s morem ispred samog ulaza. Nakon dva dana naumili smo istražiti otok koji je prepun uvala i plažica poput one Secret beach. Vrativši se u našu bazu na Krabi opet smo se otisli na more. Posjetili smo Phi Phi otočje, Bamboo Island pogođen tsunamijem gdje razrušene kuće i stabla vire poput prijestolja iz vode. Malo dalje od Mayu Baya ronili smo s ribicama nalik Nemu toliko pitomim da su plivale tik do nas. Naša tajlandska avantura potrajala je čitavih 25 dana, mada mi se čini da ih je prošlo svega pet. Bez previše razmišljanja, Tajland je mjesto gdje ću se sigurno vratiti.

 

Petra Japunčić

Objavljeno u Lifestyle

Nakon teške i zaslužene pobjede protiv Olympacosa u osmom kolu Lige prvaka, subota nam donosi manje stresnu utakmicu u okviru 12. kola Regionalna lige kada u Gruž dolazi Primorac iz Kotora. Kotorani su trenutno u poretku na sedmom mjestu s 12 osvojenih bodova, a u posljednjem su kolu kod kuće pobijedili splitski Mornar 10:9. Momčad predvode iskusni Antonio Petrović i Damir Crepulja zatim bivši igrač splitskog Jadrana i Mornara Maroje Gluhaić te odlični gruzijski vratar Nikoloz Shubladze.

Ova je utakmica trebala biti prilika za dokazivanje mlađim igračima iz Jugovog kadra, ali ozljede i maturalna putovanja suzile su izbor Vjekoslavu Kobeščaku tako da je su za sada sigurni tek Kristijan Čulina i Filip Kržić. Momčad će se znati tek sutra prije utakmice. Jug CO – Primorac igraju sutra, u subotu 10. veljače s početkom u 19,00 sati, donosi VK Jug.

Objavljeno u Sport

Cavtaćane je jutros dočekao duhovit plakat s pozivom na karnevalske svečanosti koji je među ostalim nasmijao i načelnika Općine Božo Lasić. Naime, dolaskom na posao rano jutros ovaj poziv bio je i na vratima općine, a tamo je i ostao.

”Uvijek sam za dobru šalu, a ovdje se vidi da je netko sebi dao truda”, nasmijao se izjutra načelnik Lasić.

No, da se ipak ne bi dogodilo da netko ne shvati šalu, pa pođe u Hotel Makedoniju (kao što je jedne godine nekolicina Konavljana došla u Općinu po besplatne baterije), podsjećamo na karnevalske svečanosti za velike i male koje će se održati iduće dane:

10. veljače (subota) u 16 sati u hotelu Epidaurus 33. Mali Karneval Fest. Maškarana povorka kreće u 15:30 ispred hotela Albatros – Udruga Mame Cavtat

11. veljače (nedjelja) u 15 sati Dječje maškare u Domu kulture na Grudi. Povorka kreće u 14:30 ispred Caffe bara Mirakul – Društvo Naša Djeca Gruda

13. veljače (utorak) u 21 sat Ultimi od karnevala u Hotelu Epidaurus uz Barune – Karnevalska udruga Dominali.

Objavljeno u Županija

Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) prihvatilo je zajedničku ponudu Valamar Riviere i AZ fonda za kupnju Hotela Makarska, kao i ponudu mirovinskih fondova PBZ Croatia osiguranje i Erste za crikvenički Jadran, dok je za Hotele Maestral ponudu odbacio i uskoro će raspisati novi natječaj, doznaje Poslovni dnevnik.

(...) Za dubrovačke hotele Maestral jedina ponuda češkog J&T IB Capital Marketsa je odbačena. Oni su ponudili traženu početnu cijenu od 114 milijuna kuna, ali u CERP-u nisu bili zadovoljni ponuđenom vrijednošću ulaganja za takvu atraktivnu destinaciju (21, 6 milijuna eura) pa će se odmah raspisati novi natječaj.

Inače, ova tri hotela bili su među onima za koje je do sada u privatizaciji pokazan najveći interes. U prvom krugu za njih je pristiglo više od 80 ponuda. Više pročitajte ovdje.

Objavljeno u Vijesti

Jučer su u Zagrebu načelnici i gradonačelnici 212 jedinica lokalne samouprave potpisali ugovore kojima će se 647.021.632,44 milijuna kuna kroz Program ruralnog razvoja RH financirati projekti izgradnje i obnove lokalnih cesta, kolnika, oborinske odvodnje, javne rasvjete te prometne signalizacije. Riječ je o tipu operacije 7.2.2. „Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta“.

Po prvim najavama Grad Metković nije spadao u skupinu jedinica lokalne samouprave kojima se dodjeljuju sredstva potpore, međutim naknadnom alokacijom sredstava, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 28. prosinca 2017. godine izdala je Odluku o prihvatljivosti kojom se Gradu Metkoviću utvrđuje najviši iznos potpore 3.525.736,00 kuna.

Ističemo da je gradska tvrtka Metković d.o.o. ranije dobila Odluku o prihvatljivosti projekta rekonstrukcije vodoopskrbne mreže i kanalizacije kroz naselje Prud u vrijednosti 3,7 milijuna kuna iz Mjere 7.2.1. ruralnog razvoja te će sredstvima iz Mjere 7.2.2. realizirati kolnička konstrukcija uz izgradnju rubnjaka i nogostupa na sjevernoj strani ceste uz postavljanje horizontalne i vertikalne signalizacije. Izvođenjem radova na ova dva projekta, čija se realizacija predviđa tijekom 2018. godine, stanovici naselja Prud konačno će dobit potrebnu novu komunalnu infrastukturu.

Ugovore s predstavnicima jedinica lokane samouprave potpisala je ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić, a za Grad Metković gradonačelnik Dalibor Milan. "

Objavljeno u Metković

U periodu od 26.02.2018. - 31.03.2018. Sportsko penjački odsjek Hpd Sniježnice održava Sportsko penjačku školu koja se odvija po programu Komisije za sportsko penjanje Hrvatskog planinarskog saveza.
Škola sportskog penjanja sastoji se od 12 sati teorijskih predavanja, 10 sati sportskog treninga i 6 cijelodnevnih izleta u prirodu.
Polaznici škole savladavati će tehnike, vještine i upotrebu opreme potrebne za uspiješno i sigurno napredovanje po stijeni upotrebom snage i mogučnosti vlastitog tijela.
U sklopu teorijskog dijela ući se povijest sportskog penjanja, etika sportskih penjača, organizacija natjecanja te dodir sportskog penjanja s alpinizmom. Voditeljica škole je Iris Prebeg, instruktorica sportskog penjanja.
Predavanja i treninzi održavat će se ponedjeljkom i/ili četvrtkom od 18:00 h u prostoru HGSS stanice Dubrovnik u Mokošici, a cijelodnevni izleti vikendom na prikladnim penjalištima.
Nakon uspješno položenog završnog ispita, koji se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela, polaznici stječu naslov “Sportski penjač”. Pohađanje škole je na vl odgovornost a broj polaznika je ograničen.
Organizator zadržava pravo promjene programa u slućaju lošeg vremena i sl.
Više informacija možete dobiti na broj 098 758 879 i na e-mail adresi Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Objavljeno u Dubrovnik

Simboličnom predajom ključeva u ruke maškara na Stradunu otvoren je 19. Dubrovački karnevo. Vlast nad Gradom šarenoj povorci je povorci predala zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, a za najmlađe - dječicu vrtića Pile i Izviđač, upriličen je prigodni program. Zabava će potrajati sljedeća četiri dana. Koji likove su se jutros mogli susresti na najljepšoj ulici na svijetu, pogledajte u našoj fotogaleriji.

Objavljeno u Dubrovnik

Uoči Dana jedinstvenog europskog broja za žurne službe 112, koji se inače obilježava 11. veljače, Područni ured za zaštitu i spašavanje Dubrovnik održao je sastanak i prigodno druženje s predstavnicima žurnih službi i operativnih snaga sustava civilne zaštite. Kako je istaknuo voditelj Županijskog centra 112 Dubrovnik Zoran Benić, "u 2017. godini Županijski centar 112 Dubrovnik zaprimio je 36 230 poziva, od čega je 26 076 bilo namjenskih (72 posto), dok su ostali bili nenamjenski i zlonamjerni pozivi".

"Tijekom 2017. godine ŽC 112 Dubrovnik ukupno je evidentirao 13 412 događaja, a posebno se može istaknuti uspješno organiziranih 24 medicinskih prijevoza zrakom te komunikacijsko sudjelovanje u 44 akcije traganja i spašavanja", dodao je Benić.

Nakon sastanka centar su posjetili mališani iz Dječjeg vrtića Škatulica te su imali prilike upoznati se s osnovama zaštite i spašavanja, a pored operatera Županijskog centra 112 Dubrovnik upoznali su i predstavnike žurnih službi koje se odazovu događaju te tako stekli još bolji uvid tko sve i kako pomaže u slučaju nesreće. Malcima je najatraktivnije bilo policijsko vozilo pa se nisu libili svi odjednom sjesti za volan ili upaliti sirenu. Opće oduševljenje izazvala je vježba s vatrogasnim šmrkom.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik

Od rujna ove godine dio vrtića diljem Hrvatske radit će i u popodnevnoj smjeni, vjerojatno do 21 sat. U Europskom socijalnom fondu osigurano je oko 300 milijuna kuna kojima se tijekom sljedeće dvije godine mogu financirati plaće 700 dodatnih odgajatelja, kuhara i čistača, dio troškova prehrane djece, dodatna oprema za vrtiće i edukacije, a, kako kažu u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, osiguran je novac i za drugu fazu projekta.

Cijena vrtića za roditelje čija će djeca dolaziti u popodnevnu smjenu bit će ista kao da dijete cijelo vrijeme pohađa vrtić u jutro.

Natječaj

- Natječaj bi trebao biti objavljen tijekom ožujka i bit će vjerojatno otvoren 45 dana. Na njega se mogu javiti općine i gradovi u partnerstvu s vrtićima koji, s obzirom na interes roditelja, imaju potrebu raditi i u popodnevnoj smjeni - kažu u Ministarstvu rada.

U srpnju bi, prema planu, trebali imati već konačne rezultate o tome koji su se vrtići javili i prošli na natječaju, a od 1. rujna dodatno osoblje trebalo bi biti zaposleno te od nove školske godine krenuti s grupama i u popodnevnoj smjeni.Koliki će konkretno broj vrtića početi raditi u smjenama, ne mogu prognozirati - ovisit će o iskazanom interesu. - Pri tome ćemo voditi računa da takvi vrtići budu raspoređeni po cijeloj zemlji - kažu u Ministarstvu rada.

Rad vrtića u popodnevnoj smjeni najkasnije od početka 2019. godine bio je jedna od glavnih najavljenih mjera Ministarstva demografije odmah po njegovu osnivanju, a ovaj konkretni program zajednički, uz Ministarstvo demografije, provode i Ministarstvo rada te Ministarstvo obrazovanja.

Rasterećenje

Svi konkretni detalji oko smjenskog rada još uvijek nisu definirani - sa stručnjacima za predškolski odgoj još se, primjerice, raspravlja trebaju li vrtići raditi do 21 ili 22 sata, no za sada je struka sklonija radu do 21 sat.

Vrlo je važno, naglašavaju, da se već sada preopterećene tete u vrtićima ne opterećuju dodatno. - Za svaku popodnevnu grupu djece koja će se formirati pri vrtiću zaposlit će se dvije dodatne tete te kuharica i čistačica na pola radnog vremena. Većini roditelja kojima treba smjenski rad ne treba samo popodnevna vrtićka smjena, već im jedan tjedan vrtić treba ujutro, a drugi tjedan popodne. Očekujemo da bi na ovaj način tijekom jutarnje smjene tete mogle biti jednim dijelom rasterećene, jer će dio djece, umjesto ujutro, dolaziti u vrtić popodne - kažu u Ministarstvu rada.

Također ističu kako rad vrtića do 21 sat neće značiti da će roditelj moći dovesti dijete u sedam sati ujutro u vrtić i doći po njega u 21 sat.

- Sukladno pedagoškom standardu, dijete u vrtiću ne smije boraviti duže od 10 sati. Dakle, ako roditelju treba usluga do 21 sat, dijete može najranije doći u 11 sati - kažu u Ministarstvu. Vrtiće, naglašavaju, očekuju ozbiljne promjene u načinu rada i rješavanje problema “u hodu”. Primjerice, jutarnje i popodnevne vrtićke grupe neće funckionirati poput radnih smjena na način da jutarnja grupa u određeno vrijeme odlazi, a popodnevna dolazi: za očekivati je da će od 13 do 16 sati u vrtiću biti većina djece iz obje grupe.

Dogradnja zgrada

- Ovo je prvi put da sustavno nastojimo riješiti problem smjenskog rada vrtića i svjesni smo izazova. Pozivamo i vrtiće i roditelje na fleksibilnost i razumijevanje - kažu u Ministarstvu rada. Svjesni su mogućeg prostornog problema - jer bi u tom periodu u istom prostoru mogao boraviti veći broj djece - zbog čega već dogovaraju program povlačenja novca iz ESF-a za dogradnju postojećih vrtića.

Poremetit će se i do sada ustaljeni ritam spavanja, ručanja, aktivnosti i drugog - i roditelji i uprave vrtića “u hodu” će morati rješavati nastale probleme.

Izvor: Jutarnji.hr

Objavljeno u Dubrovnik
Stranica 1 od 2

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik