nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Utorak, 20 Ožujak 2018

Iz Vodovoda Dubrovnik javljaju kako će zbog radova na vodoopskrbnoj mreži 21. ožujka bez vode biti stanovnici u Ulici između Polača i Širokoj ulici u vremenu od 8.30 do 11.30 sati.

Objavljeno u Dubrovnik

Dubrovački slikar Lukša Peko, nakon pune 22 godine, izložio je u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik svoj ciklus slika naziva "Terra incognita". 90-ak slika koje su Dubrovčani večeras mogli vidjeti nastajalo je kroz gotovo 10 godina, a "Nepoznata zemlja" zbroj je brojnih nataloženih iskustava koja proizlaze iz dugotrajnog bavljenja slikarstvom, ali su i nužno određena mjestom u kojem slikar živi.

"Hvala svima što ste došli, Umjetničkoj galeriji te Gradu Dubrovniku koji podržava izložbu, a meni je omogućio da radim u prostoru u kojem je ovo sve nastalo", kratko je istaknuo Lukša Peko posebno zahvalivši supruzi Luči koja mu je kroz proteklih 50-ak godina dala slobodu.

Ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović istaknuo je kako Pekova "Nepoznata zemlja" u svom latinskom nazivu nosi arhaičnost antičkih krnjih pretpostavki o svijetu koje zbog toga što su neutemeljene ostavljaju slobodu nagađanjima i maštanjima. Zbog negostoljubivog krajolika prikazanog u šiljatim formama, primjećuje se odsutnost figura, a more koje okružuje otoke na nekim je slikama crno kao katran, gusto i mrtvo. Dodao je da o strpljivosti u radu ovog slikara govore i točkice na brojnim slikama koje vibriraju i lagano otkrivaju vrijeme kao važan element pri stjecanju doživljaja o naslikanom krajoliku.

"O čemu je zapravo riječ u ovome ciklusu? Ne treba nam znanje Sigmunda Freuda, da bismo shvatili ulogu podsvjesnoga u djelima koje gledamo. Jedan za drugim nižu se otoci, naizgled neki daleki i nepoznati, a zapravo sasvim dohvatljivi i poznati. Postajemo svjesni da su svi ovi otoci samo jedan jedini, samo jedan koji je važan, a koji ima isto onoliko lica koliko je dana u čovjekovom životu, onaj na kojemu je, u dubokom glibu moralne izopačenosti u kojeg čovjek tako lako zagazi, počinjeno masovno ubojstvo pedeset troje istaknutih pripadnika dubrovačke intelektualne i društvene elite. Među njima je bio i Pekov otac. Ako nam za to dokučiti nije dovoljno pogledati koliko je motiv otoka prisutan u njegovom cjeloživotnom opusu, onda će anagramski naziv triptiha Askad zorno pokazati kako je riječ o otoku Daksa", rekao je ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik, ujedno i kustos ove izložbe Marin Ivanović.

Izložbu "Terra incognita" otvorila je predsjednica Upravnog vijeća UGD dr. sc. Katja Bakija kazavši kako je Dubrovnik formativno i duhovno ishodište Lukše Peka.

"On u ovom Gradu stvara duže od pola stoljeća. Svaka izložba pa i ova večeras svečana je prigoda slavljenja, ali ova je toliko značajna jer u njoj dubrovački slikar izlaže nakon 22 godine. Stoga, čestitam od srca umjetniku, Galeriji ", rekla je Bakija.

Izložba će biti otvorena do 29. travnja 2018.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Kultura

Nešto iza 18 sati došlo je do prometne nesreće u Zatonu Malom. Iz Policijske uprave dubrovačko - neretvanske potvrdili su kako je u nesreći sudjelovalo jedno vozilo te je jedna osoba ozlijeđena i prevezena u Opću bolnicu Dubrovnik gdje će se utvrditi stupanj ozljeda. Kako javljaju očevidci, vozilo je prilikom nesreće završilo na krovu. Policijski je očevid u tijeku, a promet se odvija normalno.

Objavljeno u Crna kronika

Župan Nikola Dobroslavić, načelnik Općine Mljet Đivo Market, ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan te ravnatelj Nacionalnog parka Mljet Ivan Sršen potpisali su danas u palači Ranjina ”Sporazum o financiranju nadstandardnog dijela sanitetskog prijevoza na teritoriju Općine Mljet”. Sporazumom se Dom zdravlja obvezao osigurati nadstandardni dio tima sanitetskog prijevoza koji se sastoji od jednog vozača i vozila sanitetskog prijevoza, koji će stalno biti stacionirani na području Općine Mljet, a troškove bruto plaće vozača dijele Javna ustanova „Nacionalni park Mljet“ 50 posto, te po 25 posto Općina Mljet i Dubrovačko-neretvanska županija.

Objavljeno u Županija

U četvrtak, 22. ožujka 2018.g. u Kazalištu Marina Držića, s početkom u 18 sati održat će se plesna predstava „Alisa u zemlji čudesa“ u organizaciji Plesno rekreacijskog studia Dubrovnik i Edukativno plesne udruge Čudesni koraci.

Organizatori i koreografi plesne predstave „Alisa u zemlji čudesa”su Paola Šutić, voditeljica Plesno rekreacijskog studia Dubrovnik (Le Petit Ballet, Zumba Kids i Zumba Teens Dubrovnik) i Doris Pavleković, voditeljica Edukativno plesne udruge Čudesni koraci.

Na izvedbi plesne predstave„Alisa u zemlji čudesa”, sudjelovat će preko stotinjak djece i mladih polaznika navedenih plesnih studija, koji će kroz razne vrste plesnih izričaja ponovno oživjeti likove iz bajke te pridonIjeti našoj dubrovačkoj plesnoj sceni jednu sasvim novu dimenziju ove prekrasne priče o djevojčici Alisi i njenim pustolovinama u čarobnoj Zemlji čudesa.

Objavljeno u Lifestyle

Iz Doma zdravlja Dubrovnik obavještavaju roditelje i pacijente pedijatrijske ordinacije na Pločama (uz Tabor 2) da će od 3. travnja doći do promjene liječnika u navedenoj ordinaciji. Umjesto dosadašnje liječnice dr. Davorke Vitlov – Čirjak ubuduće će ordinaciju voditi dugogodišnja liječnica odjela pedijatrije Opće bolnice Dubrovnik, dr. Zvjezdana Peharda, spec. ped. Na žalost, zbog iznenadne i teške bolesti u obitelji dr. Vitlov – Čirjak više neće moći boraviti u Dubrovniku, istaknuli su iz Doma zdravlja Dubrovnik.

Objavljeno u Dubrovnik

Ministar državne imovine Goran Marić danas se u Palači Ranjina susreo s predstavnicima regionalne i lokalne samouprave. Kako je istaknuo župan Nikola Dobroslavić na sastanku je izvršen pregled onoga što je ovo Ministarstvo do sada riješilo, a utvrđene su i nove neregistrirane potrebe gradova i općina čiji je popis uručen ministru.

"Prema ustaljenoj praksi, nakon tri mjeseca ponovno ćemo se sastati s ministrom te ćemo rekapitulirati što je Ministarstvo moglo riješiti. Do sada smo imali jako dobro iskustvo, brojni su predmeti riješeni - od Prevlake do Vile Čingrije. Na sastanku je bilo riječi i o privođenju svrsi vojnih objekata koji su sada neperspektivni. Zadovoljni smo proteklim sastankom te očekujemo i dalje na ovaj način riješiti ona pitanja koja su otvorena već 10 godina", rekao je Dobroslavić.

Ministar Marić istaknuo je kako njegov resor očekuje dosta posla nakon 28 godina zapuštanja ove problematike. Dodao je da, ova Županija, iako na rubu Hrvatske, nije na rubu interesa Vlade.

"Do sada je upravo ovdje bilo najmanje riješenih predmeta, ali to će se uskoro popraviti. Dosta smo toga riješili, a aktivacija zapuštene imovine bit će glavni impuls gospodarskog rasta na ovom području, a posebice na otocima gdje je taj dio dugo bio zanemaren. Današnji sastanak pokazao je svu želju i ambicioznost lokalnih čelnika da se angažira ova imovina", kazao je Marić.

Na novinarsko pitanje o realizaciji projekta u Kuparima, ministar Marić naglasio je kako je on od iznimne važnosti za Županiju, Župu dubrovačku, ali i za stanovništvo kao i za razvoj tog kraja.

"To je investicija koja se projicira na otprilike milijardu kuna. Ne samo da je to gospodarski velik zahvat, već će bitno utjecati i na zaposlenost na tom području. Silno smo zainteresirani da projekt što prije započne. Godinu i pol je u zastoju, izanalizirali smo ugovor, pozvali budućeg investitora na razgovore, otklonili nejasnoće te pripremili aneks ugovora koji ćemo sljedeći tjedan poslati Vladi. Nakon potpisa aneksa očekujemo brz početak realizacije projekta u Kuparima. Više nećemo dopustiti nikakve zastoje", zaključio je ministar Marić.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Županija

"Spašavanje me čini sretnim. Zašto? Ne znam. Stavljam svoju glavu u torbu, a sretan sam, to je malo čudno. Kao pročelnik odgovaram pred zakonom, u bilo kojem trenutku mogu, ne daj Bože, zbog neke pogreške završiti u zatvoru, opet sam sretan. To je malo mazohistički, ali tako je. Tko će drugi? Ako imam znanja i mogućnost, zašto ne pomoći?", kazuje novoizabrani pročelnik u dubrovačkoj stanici Hrvatske gorske službe spašavanja Marijo Begić. Na novu poziciju, ovaj diplomirani inženjer građevine s desetogodišnjim 'stažom' u HGSS-u došao je prije dva tjedna naslijedivši tako Zorana Čabrila. Postati HGSS-ovac nije nimalo lako, a ako vam kada zatreba pomoć onih koji se na to odvaže, u sigurnim ste rukama. Obuka je toliko rigorozna da se ne ostavlja mjesta ni najmanjoj pogrešci. Za akciju su uvijek spremni, a mogu se pohvaliti nedavnim pojačanjem od šest novih spašavatelja što je za stanicu razmjera poput dubrovačke izniman podvig, ističe Begić.

Što znači biti HGSS-ovac? Koje je sve vještine potrebno savladati?

Na prvom je mjestu psiha, a sve drugo kasnije dođe na svoje. Svatko može naučiti spustiti se u jamu, popeti na planinu, ali provesti sve to u djelo da bi spasio ljude, imati želju da to napraviš, staviti svoj život u torbu za drugoga, stvar je psihe. Fizička se spremnost može izbrusiti, ali ako osoba ne može podnijeti to što mora uraditi, teško je. Događalo se da su pojedinci bili tehnički fantastični, a kad su prvi put vidjeli tijelo, pukli su. Svima nam je to stresno, ali treba znati kako se s time nositi. U ovome što radimo osjećam kao da vraćamo društvu uslugu. Ponos i zadovoljstvo veliki su kad nekoga spasiš. U HGSS sam došao kao speleolog iz HPD-a Sniježnica. Svi kandidati prvo imaju probni rok od šest mjeseci, da bi se utvrdilo imamo li volje, želje, energije, shvaćamo li u što smo se upustili. Nakon toga kreće GSS, postaje se suradnikom, pripravnikom pa spašavateljem. Nakon polaganja četiriju glavnih tečajeva izlazi se na ispit koji je jako težak. 12 sati, a nekad i duže si konstantno u drilu, sve dok svaka tehnika, sve što si naučio u službi u potpunosti ne naučiš, nema prava na pogrešku, nijedno se pitanje ne smije ne znati. Slično je i kod tečajeva koji su kao vojska malo veće kategorije. Nema rizika, ni u jednom slučaju ne smije doći do nesreće ili bilo kakve opasnosti. Uz četiri osnovna tečaja članovi HGSS-a dodatno se imaju priliku obučavati na velikom broju raznih tečajeva. Uvijek moramo sve znati, nema zaboravljanja i nepripremljenosti.

28945281 609106389449852 1265683727 o

U kakvim se sve situacijama može zatražiti intervencija Vaše službe?

Gorska služba proistekla je iz Hrvatskih planinarskih društava, a cilj je bio naučiti spasiti svoje kolege iz HPD-a ako zaglave u planini. Tu smo se pokazali jako dobrima i naše se područje širilo. Išli smo u planine, jame, svladali zimske uvjete, naučili se medicini koja je prijeko potrebna da se nekoga spasi. Vidjeli smo da nisu samo planine nepristupačne pa smo ušli i u divlje vode, a uključili smo se i u potrage. Glavna nam je misija spašavanje na nepristupačnim terenima, ali reagiramo i kada su naša stručnost i znanje potrebni i mogu poslužiti spašavanju. Grad, planina, livada, isto je. Kada nas zatrebaju, tu smo.

Koliko je osoba zaposleno u dubrovačkoj stanici? Većinom prevladavaju volonteri?

U našoj stanici zaposlena je jedna osoba, ali svi smo redom volonteri. Tu osobu plaćamo iz sredstava stanice. Obujam administrativnih poslova toliko se povećao da nam je netko trebao. Nema plaćene osobe za spašavanje, to ne postoji. Prošle smo godine dobili pojačanje od šest novih spašavatelja. To je strašan podvig. Stanice naših dimenzija dobivaju obično jednog u nekoliko godina. Akumulacija je to kvalitetnog rada pročelnika prije mene, cijele stanice koja je pripremala sve nas. Velik je to rad, nije lako raditi svaki dan do 16 i nakon toga poći na poligon i vježbati tehnike nekoliko sati, pod lampama, na hladnome ili kišovitom, vrijeme nam ne smije igrati ulogu. Ne možemo se izvući od vježbanja jer pada kiša. Vremenske nepogode naše su vrijeme, po lijepom i sunčanom vremenu najčešće nema problema. Oprema nam je vrhunska, a mi smo profesionalci koji rade besplatno. Treba napomenuti da je u europskim mjerilima Hrvatska gorska služba spašavanja jako cijenjena. Tehnike koje koristimo od nas se 'kradu'. Našim sustavima spašavanja iz jama Talijani i Francuzi- krema u području spašavanja, oduševljeni su. Moramo se prilagoditi svemu i spašavati ljudske živote. Odgovornost nam je jako bitna, ne pomažemo samo kad nas se zove. Dužnost nam je priskočiti u bilo kakvoj situaciji pa i kad smo 'u civilu'. Ne smijemo stati po strani.

28945295 609106362783188 181117980 o

Dojam je da svake godine imate sve više intervencija. Izmjenama i dopunama Zakona o HGSS-u iz 2015. služba je postala temeljna operativna snaga čime su joj povećane ovlasti. Prate li izdvajanja države i lokalne samouprave trend povećanja važnosti službe za državu?

Borimo se za sva sredstva koja dobijemo. Ne mogu reći da nam novce ne daju, ali pitanje je u količini. Grad Dubrovnik, Županija, općine izdvajaju koliko mogu, ali to ipak nije dovoljno. Trenutno s njima razgovaramo o povećanju sredstava. Raste broj intervencija kao i područja na kojima djelujemo. Sve to treba pokriti, što nije lako s postojećim sredstvima, ljudstvom i materijalom. Još uvijek, nažalost, jako malo ljudi razumije što je Gorska služba. Vlastitim kolegama s posla ne mogu objasniti da sam volonter i da za to ne primam ni kune. Kako da onda to objasnim nekome u općinama i gradovima, kako im dokazati da jednostavno ne možemo bez novaca koje nam daju? Po zakonu je lokalna samouprava dužna nam uplatiti određeni novac, ali nije definirano ni koliko ni kada. Da uplate kunu, zakonsku su dužnost izvršili. Opet, događa se paradoks da nam jedan od gradova daje tisuću kuna, a neka osoba koju smo spasili u znak zahvalnosti da po nekoliko tisuća. Kada imamo intervenciju nikada nećemo gledati tko je što dao, novac je najmanje bitna stvar. Mi besplatno dajemo sebe, često koristimo našu opremu, odjeću, ali sve drugo treba netko platiti, počevši od goriva pa dalje. Stanica Dubrovnik relativno dobro stoji ne smijemo se žaliti, ali ima mjesta za poboljšanja. Postoje ipak u Hrvatskoj stanice koje jedva sklapaju kraj s krajem. Kada izađemo na teren i napravimo sve što treba na visokoj razini, malo nas se drukčije gleda tih dan-dva.

Kakva je bila protekla godina po pitanju intervencija? Koju biste izdvojili kao najizazovniju?

Najveći broj intervencija odnosio se na potrage, ali imali smo i stijenskih intervencija, kao i onih hitnih koje traju kratko poput izvlačenja osobe. Takav je slučaj bio kada je stranac zapeo na stijenama na Lokrumu. Jedna od najtežih bila je ona u Čilipima kada je momak ostao u moru za jakog juga. Na prvu je izgledalo kao da tu nismo potrebni, ali s obzirom da imamo svu moguću opremu za spašavanje u divljim vodama, u tom smo trenutku intervenirali i akcija je prošla odlično. Potrage su bile uspješne, osim jedne gdje nismo na kraju našli tijelo osobe na Grudi.

29405276 609106372783187 1485151553 o

Prošla zima Dubrovnik je pomalo zatekla 'nespremnim', dok je ove godine situacija bila znatno bolje 'odrađena'? U čemu je razlika, što se drukčije napravilo?

Sve što se dogodilo ove godine, moglo se primijeniti i na prošlu. Stvar je u koordinaciji i organizaciji. Najgori je početak, pokrenuti akciju. Možemo imati tisuću ljudi, ali ako na početku nema koordinacije, ništa nismo napravili. Ove smo se godine zbrojili i dogovorili tko kreće kada u akciju i kome se javlja u slučaju snježnog nevremena. Kada se ekipa dogovori, nema nikakvih problema. I prošle smo godine imali stožer, ali valjda nismo očekivali da će biti onako oštro. Kada se opečeš, drukčije na sve gledaš. Nije toliko problem u snijegu, već ljudi nisu pripremljeni. Koliko ih ima zimske gume uopće, znaju li da na snijegu ne mogu ići u cipelicama?

Vaši kolege trenutno se na sjeveru zemlje bore s poplavama, proklizivanjem tla, pogotovo u Hrvatskoj Kostajnici. Jesu li i Vaši članovi pritekli u pomoć?

U stanju smo pripravnosti, javili su nam da ljudstvo trenutno nije problem. Imamo brodicu u Neretvi koja je dizajnirana baš za poplave. Ona čeka spremno ako treba ovog trenutka da se u nju sjedne i krene pomoći. Centrala GSS-a nas je obavijestila da i mi i oprema moramo biti u stanju pripravnost. Redovito pratimo što se gore događa.

29019582 609105136116644 2107306700 n

Koje su aktivnosti pred dubrovačkim HGSS-om, možemo li govoriti o pripremama za ljetnu sezonu?

Nema kod nas priprema, uvijek smo spremni, mi smo Gorska služba spašavanja. Možemo o pripremama govoriti jedino po pitanju opreme koja je uvijek spremna. Zimi osiguramo skije i opremu za spašavanje u zimskim uvjetima koju ćemo ovih dana spremiti i izvaditi novu. To je jedina priprema koja ima smisla. Godišnje doba ne igra ulogu. Broj akcija nije uvijek ljeti veći, najviše posla imamo u nepredvidivim situacijama, kada se dogodi bilo što od snijega do poplave. Čekanje se ne smije dogoditi, izlazak na teren je 'odmah' i sve mora biti spremno.

Tko Vam više zadaje glavobolje - lokalci ili turisti?

Lokalci, definitivno. Od turista se donekle može očekivati da se negdje izgubio i to je obično zbog nepoznavanja terena ili nepraćenja oznaka. A, kad se lokalci gube, to gotovo nikada nije na nekom poznatom terenu, već na području koje je i njima nepoznato, a tako najčešće i nama. Lokalci češće prave probleme, ali mi smo ti koji moramo na sve paziti, nema nam razlike kad je spašavanje u pitanju.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik

Obilježavamo Svjetski dan kazališta djece i mladež te smo tim povodom porazgovarali smo s voditeljem Udruge Porporela i kazališnim glumcem Edijem Jertecom. Dramski dio njegove Udruge djeluje otprilike četiri godine, a okuplja djecu od četvrtog osnovne do srednjoškolskih razreda: „U zadnje vrijeme sam prihvatio stariju djecu koja dolaze i nemaju uopće problem s razlikom u godinama. Sve se to poništi kad svi rade i daju sve od sebe“, priča glumac.

Najupečatljivija izvedba ove dramske grupe bila je "Audicija", no voditelj kaže kako se ne vole ponavljati: "Vezan sam za tu predstavu, ali pokušavamo svake godine osmisliti novu priču. Ekipa koja je tad bila u postavi već je starija, a neki su otišli u drugim smjerovima. Sad smo u novim projektima koji nas iznimno vesele i vode naprijed. Radimo na smišljanju predstave za kraj školske godine, došli smo na ideju hostela u Dubrovniku gdje će se pojaviti ljudi iz čitave bivše Jugoslavije. Drago mi je što im se sviđaju naglasci iz različitih govornih područja s čime se mogu igrati i razvijati. Intrigira ih i tema vršnjačkog nasilja o kojem sve češće čujemo."

Dramska sekcija Porporele ima tridesetak djece, što je za Dubrovnik i uz niz drugih aktivnosti jako dobar broj. Na radionici izmišljaju tekstove: „Nisam sklon opterećivanju djece tekstovima i formama sve do srednje škole - dok se počnu baviti profesionalno ili amaterski glumom. Zasad je to samo igra i zaljubljivanje u teatar. Izmišljamo svoje priče, bavimo se problemima koji muče djecu današnjeg doba. Mislim da gubimo jedni druge, gubimo se u komunikaciji i mogu reći da nismo više dobri jedni prema drugima. To je nažalost okrutnost svijeta u kojem živimo.“

Okupljaju se u Teatru Bursa. Sat započinje zagrijavanjem i vježbama disanja: „Ne možeš doći s ulice i odmah glumiti. Moraš upoznati svoje tijelo i raditi na njemu, kroz opuštanje i disanje – svi misle da znaju disati, a kad dođu ne mogu izgovoriti niti pola rečenice“, objašnjava Jertec. Također, djeca slabo poznaju dubrovački dijalekt: „To je nešto što im pokušavam približiti. Dosta je stranih riječi jer je devedeset posto crtića na nekom probavanju štokavice koja se pretvara u kajkavicu ili su na srpskom. Kroz televiziju ili novine provlači se tzv. književni jezik. Naravno snalaze se, probavaju, uče i čitaju. Imaju problema s poezijom, mnogi misle kako znaju recitirati, ali to je nešto što trebaš proživjeti, prenijeti i pokušati izreći ono što je pisac napisao."

O budućnosti, odnosno profesionalnom bavljenju glumom, tj. pripremama za upis na Akademiju, se ne opterećuju: „Mi ne učimo samo o glumi već o odrastanju i životu. Bio je jedan mladić koji je od četvrtog osnovne do kraja srednje škole bio siguran da želi biti glumac. Međutim, na kraju njegova školovanja rekao mi je da odlazi u civilne pilote. Evo, danas mislim da je pri kraju fakulteta u Zagrebu. Smatram da te nitko ne može pripremiti za Akademiju osim tebe samog. Moraš upoznati sebe, a kolege glumci mogu ti samo odškrinuti vrata.“

Ova vesela družina glumila je na brojnim lokacijama, a okušala se i na otvorenom: „Ambijent na otvorenom ima svoje čari. Ljepota takvog prostora je što glumcu ima priliku upoznati sebe na novi način. Otvoreni prostor nema akustiku koja će vratiti glas i kvaliteta izvedbe ovisi o tome hoćeš li ga pustiti dovoljno. Vani je savršeno, ali opet se ne može usporediti sa profesionalnim teatrom koji ima sve što je potrebno“, govori voditelj Porporelaša. Broj članova grupe neprestano varira, djeca dolaze i odlaze: „Nekad odustaju zbog previše obveza, nekima se jednostavno više ne da ili žele nešto drugo. Ne želim nikoga forsirati, ali stojim iza toga ako nešto započneš kroz jednu godinu moraš završiti bez izostanka, pa dogodine ako ti se to više ne sviđa, kreneš dalje.“

Konačan proizvod njihovog ovogodišnjeg truda gledatelji će moći vidjeti i na pozornici Festivala umjeteonstva djece i mladeži na Porporeli:"Međunarodni smo festival. Veselimo se suradnji sa Sarajevom koji je naš dugogodišnji gost. Od nedavno imaju novog predstavnika ureda za kulturu koji ima ideju pokrenuti Dane Dubrovnika u Sarajevu, te Dane Sarajeva u Dubrovniku. Tu vidim jednu mogućnost za predivnu suradnju i pozivam gradske čelnike da pomognu. Na tom planu može se puno napraviti, te odvesti najbolju djecu s Festivala umjeteonstva na Porporeli da nas predstavljaju u inozemstvu“, zaključuje voditelj Udruge Porporela Edi Jertec.

Petra Japunčić

Objavljeno u Kultura

Predsjednik europske plivačke federacije (LEN) Paolo Barelli najavio je velike promjene za vaterpolo već od ove godine nakon posljednjeg zasjedanja na Malti.

Jedna od najvažnijih promjena tiče se broja igrača u reprezentacijama na velikim natjecanjima, a novo pravilo trebalo bi olakšati vaterpolistima sve naporniji tempo utakmica.

Već na EP-u u Barceloni sljedećeg ljeta izbornici će moći voditi po 15 igrača, s time da će dva sata prije utakmica morati prijaviti trinaestoricu, kao i do sada.

"Moramo nastaviti razgovore s FINA-om i drugim kontinentima jer smatramo da ova promjena koristi sportu. Vaterpolisti se suočavaju sa sve većim fizičkim zahtjevima jer je kalendar sve popunjeniji. Nadamo se da ćemo postići dogovor u budućnosti", rekao je Barelli.

Natjecanje koje je pokrenuto ove godine, Europa Cup, od sada će imati veću važnost jer će se četiri momčadi tim putem moći plasirati na Europsko prvenstvo. Kasnije, pristane li na to i FINA, poslužit će i kao kvalifikacije za plasman na završnicu Svjetske lige.

Sljedeće godine bit će i prvi put organizirano europsko prvenstvo za igrače do 15 godina.

LEN je potvrdio da će ove godine podijeliti 1,5 milijuna eura nagrada sportašima i naknada nacionalnim federacijama, što je najveći iznos u povijesti, a dijelit će se na Europskom plivačkom prvenstvu u Glasgowu, vaterpolskom EP-u u Barceloni i ostalim natjecanjima.

Izvor: Index.hr

Objavljeno u Sport
Stranica 1 od 3

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik