nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Nedjelja, 01 Travanj 2018

Od sredine prosinca 2017. godine kada se registriraju prvi oboljeli od gripe na području županije dubrovačko-neretvanske (Metković) do 18. ožujka 2018. godine Službi za epidemiologiju ukupno je prijavljeno 1478 oboljelih.

U Službi za mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovnik imunukromatografskim pretragama je izoliran tip virus gripe tip B u većine oboljelih, dok je samo u nekoliko slučajeva dokazan i virus gripe tip A.

Stvarni broj oboljelih od gripe, za pretpostaviti, je znatno veći od prijavljenih, a razlozi za to su: jedan dio oboljelih se ne javi liječniku (sami se liječe), a drugi dio koji se javi liječniku ne bude prijavljen od strane liječnika, iako je to zakonska obveza.

Prema podacima dobivenim sa terena od cjepitelja, kao i Odjela za epidemiologiju, procjena je kako se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ove sezone cijepilo protiv gripe oko 5800 osoba. Naime, ove godine vladao je nešto veći interes žitelja naše županije za cijepljenje protiv gripe (gotovo 1000 osoba više nego prošle godine). Ipak, u Zavodu mišljenja su kako bi odaziv na cijepljenje, kao najučinkovitije prevencije protiv ove bolesti, trebao biti mnogo veći. Za podsjetiti je kako je prije 10-tak godina u županiji cijepljeno i do 15.000 osoba.

Najveći broj prijava oboljelih pristigao je Odjelu za epidemiologiju Dubrovnik (538), zatim Metković (411), Korčula (314) i Ploče (215).

Prema prikazu kretanja oboljelih početak epidemije na području naše županije najprije je zahvatio žitelje doline Neretve, zatim području Dubrovnika i okolice i na kraju otok Korčulu. Trenutni broj prijava oboljelih u cijeloj županiji u zadnjem tjednu iznosio je samo 11. Stoga govore iz Zavoda kako ovogodišnja epidemija gripe u našoj županiji polako završava.

Iz prijava oboljelih od gripe vidljivo je kako je najveći broj oboljelih u dobnoj skupini od 30-64 godina (radno aktivno stanovništvo), a koje se i najmanje cijepi protiv gripe.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije

Objavljeno u Dubrovnik

Branimir Mihaljević i Denis Mevlja koji su radili na pjesmi "Crazy" Franke Batelić, za koju su se posljednjih dana pojavile optužbe da je plagijat, odlučili su razjasniti situaciju.

Podsjetimo, rumunjski glazbenik Guez tvrdi da je pjesma Crazy zapravo njegova.

Nakon što je u javnost procurila pjesma koja nevjerojatno sliči onoj koju će Fanka Batelić pjevati na Eurosongu, reagirao je menadžer pjevačice i kazao kako se ne radi o plagijatu.

A na optužbe su sada odlučili odgovoriti i Branimir Mihaljević i Denis Mevlja, koji su radili na pjesmi.

"Pjesma je u potpunosti naše autorsko djelo, a za produkciju pjesme 'Crazy' sam i ranije istaknuo da sam je radio zajedno s kolegom Denisom Mevljom, poznatim pod umjetničkim imenom Denzel Beats ili Denz", počeo je svoje priopćenje Branimir Mihaljević i nastavio:

"Posljednja dva dana intenzivno smo radili na tome da otkrijemo kako se sve ovo dogodilo. Konačno smo došli do saznanja da je Denis, koji inače radi i prodaje beatove, na stranicu za prodaju, zabunom stavio krivi dokument pod nazivom druge pjesme, tj. stavio je pjesmu koja je rađena za Eurosong za koju nema odobrenje mene kao koautora za prodaju. Vidljivo je to i u fotodokumentu koji je objavio Guez. Pjesma 'Crazy' u potpunosti je rađena isključivo za Eurosong i do prodaje nikako nije smjelo doći", poručio je Mihaljević.

"Nesporno je da je Guez kupio pjesmu 'Blame me' s vrlo limitiranom licencom, no moram naglasiti i kako je rumunjski glazbenik prekršio dva članka ugovora o kupovini glazbenog materijala s Denzelom Beatsom, radnjama na koje ugovorom nije imao pravo", zaključuje Mihaljević.

Denis Mevlja, koji je također radio produkciju, poručio je kako mu je žao što je Franka postala žrtvom njegove nepažnje i nesretnog događaja za koji nije niti znala. Razumljivo mu je, kaže, da je ostala šokirana.

"Mjesecima zajedno radimo na pjesmi i jedan trenutak moje nepažnje je promijenio sve ono dobro što smo napravili. Znam da će ipak na eurovizijskoj pozornici Franka ostaviti cijelu sebe, to sam osjetio od prvog trena kad smo počeli raditi na pjesmi", kaže Mevlja.

Izvor: Dnevnik.hr

Objavljeno u Lifestyle

Javni gradski prijevoznik Libertas Dubrovnik obavještava svoje korisnike kako linija 4 Hotel Palace – Pile 03.04.2018. i 04.04.2018. godine zbog radova u ulici Masarykov put neće prometovati do hotela Palace. U spomenutom periodu linija 4 će prometovati do stanice Lapadski dvori, odakle će polaziti prema Pilama, 3 minute kasnije u odnosu na važeći vozni red.

Objavljeno u Dubrovnik

Jedan automobil, prema informacijama PU dubrovačko-neretvanske, zbog vlažnosti kolnika i neprilagođene brzine zabio se u brdo. Kao da to nije dovoljno, dodatnu pomutnju izazvale su koze koje su se rastrčale po Jadranskoj magistrali kod skretanja za Bosanku. Koze su djelatnici Dubrovnik cesta ipak uspjeli stjerati u stado te ukloniti s puta kako bi se izbjegle dodatne opasnosti za sudionike u prometu.

Objavljeno u Crna kronika

Lagano Hrvatska klizi na još jednoj ljestvici, onoj kojom europska statistika mjeri satnice, a bruto od 8,5 eura po satu zaposlenog prosjek je za prošlu godinu, koji nas svrstava među pet zemalja s najnižim satnicama.
Prema novim podacima Eurostata, europskoga statističkog ureda o satnicama u koje računa plaće i socijalne doprinose poslodavaca, u protekloj godini prestigla nas je prvi put Latvija s 8,6 eura po satu. Lani je bila lošija, pa smo stajali malo bolje na europskoj ljestvici, ali to je sada povijest.

Naše klizanje na toj ljestvici na kojoj smo uvijek nominalno bolje stajali od mnogih zemalja s kojima se možemo uspoređivati, dio je odgovora na pitanje zbog čega ljudi u potrazi za zaposlenjem ili za bolje plaćenim poslom odabiru Irsku, u kojoj je satnica 29 eura, Austriju, u kojoj je satnica 29,8 eura ili Njemačku - 32,2 eura.
Bugarska jest na dnu ljestvice, no u proteklom je desetljeću svoju satnicu više nego udvostručila s 2,3 eura na današnjih 5,1 eura, a slično je i s Rumunjskom, u kojoj je u tom razdoblju satnica porasla s 3,5 eura na 5,5 eura. Slovačka i Estonija bile u 2007. na istoj razini, bruto satnica u tim je zemljama iznosila 6,3 eura, a danas u njima te satnice iznose 10,5, odnosno 10,2 eura. Česi su 2007. imali satnicu od 7,4 eura, a danas 10,1 euro. Hrvatska je 2007. godine imala satnicu od 7,8 eura, a današnjih 8,5 eura je napredak od svega devet posto. Slovenci su i onda i danas bili znatno bolji od Hrvatske, imali su 13,3 eura satnice, a danas 16,4 eura.

Takav napredak puževim korakom naprijed doveo nas je do zaostajanja za zemljama od kojih smo ne tako davno bili bolji, jer one skaču poput antilopa: proteklih 10 godina bruto satnica u Bugarskoj porasla je za 122 posto, u Estoniji 67 posto, a u Slovačkoj i Litvi po 62 posto. Nastavimo li ovakvim tempom rasti, uskoro će nas prestići zemlje koje su još uvijek lošije od nas.

- Ta kretanja bruto satnice oslikavaju gospodarska kretanja i činjenicu da su se druge zemlje koje su ostvarile brži rast i prestigle nas visinom bruto satnice definitivno brže oporavile od krize i imale brži rast satnice. U Hrvatskoj je u promatranom razdoblju bilo nekoliko izmjena u sustavu oporezivanja dohotka, pa su samim tim i neto plaće rasle brže od bruto plaća zbog poreznog rasterećenja rada, što se jasno odrazilo kroz bruto trošak. Kronični nedostatak radne snage koji sve više postaje ograničavajući faktor ipak će gurati trošak rada, neto i bruto plaće na više i vjerojatno će njihov rast biti snažniji od same produktivnosti, što može imati nekakav negativan utjecaj na konkurentnost i potencijalni rast BDP-a u budućnosti – kaže za Slobodnu Dalmaciju Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke.

Prosječna lanjska satnica za Europsku uniju iznosi 23,1 euro. Ta je satnica čak 171 posto veća od hrvatske prosječne satnice, koja čini svega 37 posto od europskog prosjeka. Ili, u jednom satu prosječno plaćeni Europljanin zaradi koliko gotovo tri radnika u Hrvatskoj. Najveću prosječnu bruto satnicu od 45 eura zarađuju radnici u Luksemburgu, a to je svota za koju u Hrvatskoj u jednom satu treba raditi pet radnika, dok je njemačkih 32,3 eura među pet najvećih satnica u Uniji, što je novac za koji trebaju raditi gotovo četvorica u jednom satu.

Dodamo li svemu ovom podatak da smo standardom pri dnu, još i lošiji nego po satnicama, onda je jasno gdje smo. Standard hrvatskih građana po bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku po paritetu kupovne moći od 17.500 eura takav je da smo preklani za 500 eura prestigli Rumunjsku, koja po stanovniku ima 17.000 eura, dok su Bugari i dalje posljednji s 14.200 eura po stanovniku. Hrvatski je standard na razini od 60 posto prosječnog europskog od 29.200 eura, dok je godinu ranije bio na 58 posto standarda EU-a.

Izvor: Seebiz

 

Objavljeno u Dubrovnik

Mada je loše vrijeme spriječilo prvi ovogodišnji polazak broda za Lokrum, na Stradun je, s omiljenog dubrovačkog izletišta, ipak uspio stići uskršnji zec. Njegovom dolasku ponajviše su se obradovali najmlađi i njihovi roditelji događaj zabilježivši fotografijom. Tko je sve pozirao s lokrumskim zekom pogledajte u našoj fotogaleriji.

Objavljeno u Lifestyle

Nisu valjda ludi primiti je, pobijedit će samo ako politika opet bude na djelu, tvrde kolege Mije Begović (55) iz kazališta Kerempuh. Glumica se kandidirala za mjesto ravnateljice dubrovačkog Kazališta Marina Držića.

- Moja kandidatura je sasvim normalna s obzirom na moje 30-godišnje iskustvo - kaže glumica. Dodaje kako ne misli da dubrovačko kazalište ima probleme, ali joj je cilj napraviti program koji će omogućiti svakome u ansamblu da pokaže najbolje od sebe.

- Poznajem te ljude i znam da su odlični - tvrdi Begović, koja nikad nije radila u tom kazalištu. Kolege glumci o Miji nemaju lijepih riječi. Kažu da je egocentrična, sklona aferama, skandalima, na čemu je, tvrde oni najoštriji, izgradila karijeru.

- Glumci je ne vole jer je grozna partnerica. Na probama na pozornici voli im reći: ‘Ja sad glumim’. Ako nije dobra kolegama, kakva li će biti kao ravnateljica - pitaju se glumci. Begović pak tvrdi kako je uvijek spremna na timski rad.

- Apsolutno sam timski igrač. Bez obzira na dugogodišnje iskustvo, nemam nijedan sukob s kolegama - kaže glumica.

Ipak, zbog svađe s vlasnikom produkcijske kuće AVA Romanom Majetićem 2004. dobila je otkaz prije završetka snimanja 'Ville Marije', zbog čega se kasnije i sudila s njim. Naime, po odredbama ugovora bila je zadužena promicati projekt, što je Mia odbila. Iz produkcijske kuće tad su rekli da je za te usluge tražila poseban honorar, iako to ugovorom nije predviđeno. I tad se o njoj šuškalo kao o konfliktnoj glumici, no Begović ni onda ni danas ne vjeruje da kolege govore protiv nje.

- Sumnjam da je itko rekao da se ružno ponašam na sceni jer je riječ o djetinjastoj izjavi kakvu nikad ni jedan glumac ne bi rekao - smatra glumica. Kritike kolega ocijenila je rečenicom: 'Ajmo reći kako mali Ivica smatra da stvari u teatru funkcioniraju'.

Prije šest godina bila je u Kostariki u realityju 'Survivor'. Ni tamo nije dočekana s oduševljenjem. Pjevačicu Martinu Vrbos nazvala je glavnom manipulatoricom, a isto to govorila je i o Kristini Bekvalac. Osim s kolegama, Begović se po povratku s Kostarike svađala i s bivšim suprugom Željkom Žnidarićem. Dok je bila u realityju, Žnidarić je promijenio bravu na njihovu stanu. Mia je uzvratila pozivom medijima koji su je uslikali u kampiranju pred ulaznim vratima.

Izvor: 24sata.hr

Objavljeno u Kultura

Za sve Dubrovčane i posjetitelje grada, Turistička zajednica Dubrovnika pripremila je jutros bogat program. Djevojke u narodnim nošnjama uz klapsku pjesmu na Stradunu dijelile su pisanice, a u trijemu Palače Sponza, organizirana je radionica penganja jaja udruge „Dubrovački primorski svatovi“. Tradicionalno, ispred crkve Parca KUD Osojnik zabalo je Linđo, svima dragu primorsku poskočicu.

Objavljeno u Dubrovnik

Svečano uskrsno misno slavlje u dubrovačkoj katedrali u nedjelju 1. travnja predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.

Biskup je propovijed započeo s „Božjom mladošću“ o kojoj papa Franjo piše u svojoj knjizi, a Bog je mlad jer sve čini novo, jer sve obnavlja, te je biskup kazao da ako se za ijedan događaj u povijesti spasenja može reći da se u njemu očituje mladost i novost, to je onda upravo svetkovina Uskrsa.

Zatim se osvrnuo na evanđeoski odlomak koji govori o situaciji beznađa Isusovih učenika, ističući da se i u Hrvatskoj mnogi danas upravo tako osjećaju, kako na osobnoj razini, tako i na kolektivnoj kroz demografsko izumiranje, iseljavanje, itd. No, biskup je istaknuo da evanđelje nije zastalo na beznađu, već se otvara jednoj posve drugačijoj perspektivi, te je to prikazao kroz tri lika iz evanđelja, a svi troje dolaze na Isusov prazan grob. Marija Magdalena dolazi do groba, no ne ulazi u grob, te odlazi učenicima reći da je netko ukrao Gospodina. Zatim dolazi Petar koji vidi više nego Marija Magdalena jer je ušao u grob, vidi povoje, vidi ubrus, zaključuje da Isus nije ukraden, jer u tom slučaju lopovi bi uzeli ubrus. Ali on nema mogućnost vidjeti dalje, te tu dolazi učenik koji nema ime i koji je u Ivanovom evanđelju jako važan, jer to je učenik koji je s Andrijom prvi došao do Isusa, koji prepoznaje izdajnika na posljednjoj večeri, on će kasnije u dvoru velikog svećenika biti onaj koji će se zalagati za Isusa, očitovat će se kao učenik i koji će na Veliki petak biti pod križem s Marijom. Biskup je zaključio da taj učenik nema ime zato jer umjesto ovog učenika kojeg je Isus ljubio svatko može staviti svoje ime, on je primjer autentičnog učenika, koji je uvijek uz Učitelja, koji ga najbolje razumije, koji ga u svijetu brani, koji prije nego li je vidio Isusa na temelju znakova u grobu vjeruje i to je ono što ovaj učenik donosi kao novost, on je sišavši u grob gledao isto što i Petar, ali on vidi više, on vidje i povjerova.

Biskup je kazao da tradicija kaže za ovog učenika da je bio najmlađi od svih učenika, te je potaknuo okupljene vjernike da i oni mladošću duha kakvu je imao ovaj učenik, u prenesenom značenju siđu u Isusov grob, da vide povoje i ubrus, ne da vide što je vidio Petar, jer on je vidio znakove smrti, nego da vide znakove Isusovog uskrsnuća, da povjeruju u Isusovo uskrsnuće. No, kazao je da to nije dovoljno, već da je nakon vjere u Isusovo uskrsnuće potrebno povjerovati i u mogućnost su-uskrsnuća s Isusom, „da i mi u svim situacijama beznađa ustanemo, da uskrsnemo, da budemo novi ljudi, da budemo preobraženi ljudi, da nam se dogodi ono što Bog čini u uskrsnuću, a on sve obnavlja“.

Nakon mise katedralni župnik don Stanko Lasić blagoslovio je usksna jela koja su vjernici donijeli.

Objavljeno u Dubrovnik

Dubrovnik se jutros probudio na 12 stupnjeva Celzijevih. Obećavajuća temperatura na Stradun je izmamila mnoštvo domaće čeljadi, ali i turista koji su uživali u prigodnom uskršnjem programu.

Objavljeno u Lifestyle
Stranica 1 od 2

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik