nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Srijeda, 11 Travanj 2018

Pjesma Krvoloci drugi je singl s nadolazećeg albuma grupe Silente Malo magle, malo mjesečine koji bi trebao izaći na ljeto. Autori pjesme su Tibor Karamehmedović (glazba) i Sanin Karamehmedović (tekst), a spot je snimio Miran Brautović i njegova Palm Productions. Glavnu i jedinu ulogu u spotu ima pjevačica grupe Silente Doris Kosović.

‘Pjesmu smo snimili u prosincu 2017. u Morris studiju u Zagrebu zajedno s 13 ostalih pjesama koje će biti objavljene na albumu. Spot za nju snimili smo u razrušenom hotelskom kompleksu Kupari u Župi dubrovačkoj. Zahvaljujemo se Općini Župa dubrovačka što su bili jako susretljivi i dopustili nam da bez problema snimimo što smo zamislili. – kaže Sanin, autor teksta i dodaje: Snimali smo tri dana i to je jedno od zabavnijih snimanja koje smo imali, na trenutke malo opasno, ali nijedna Doris nije ozlijeđena za vrijeme snimanja ovog spota. Srce koje je na zidu je umjetnički rad dubrovačke slikarice Anamarije Obradović. Šteta što je misija Doris Croft iz spota bila da uništi to srce jer rad je ispao fenomenalan, a nismo ga uspjeli sačuvati. Kako god, uživajte u pjesmi, spotu i javite nam dojmove. Pozdrav od benda.’

Izvor: Novosti.hr

 

Objavljeno u Lifestyle

Sedmu godinu zaredom Prirodoslovni muzej Dubrovnik sudjeluje u organizaciji Festivala znanosti koji će se održati od 16. do 21. travnja 2018. godine. Tema ovogodišnjeg Festivala je Otkrića, a partneri u realizaciji su Javna ustanova Rezervat Lokrum, Zajednica tehničke kulture Dubrovnik, te Odjel za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku. Očekuje nas zanimljiv i bogat program za sve uzraste te suradnja s odgojno - obrazovnim ustanovama s područja Grada Dubrovnika.

Festival znanosti se već 16. godinu održava u svim većim hrvatskim gradovima, a cilj mu je približiti znanost javnosti, odnosno informirati javnost o aktivnostima i rezultatima u području znanosti, poboljšati javnu percepciju znanstvenika te motivirati mlade ljude za istraživanje i stjecanje novih znanja.

Program Festivala znanosti u Dubrovniku

Ponedjeljak, 16. travnja 2018. godine, 10.00 - 11.00 sati.
Mjesto održavanja: Prirodoslovni muzej Dubrovnik, Androvićeva 1, Dubrovnik

U edukativno kreativnoj radionici Velike tajne malog cvijeta sudionici predškolskog uzrasta učit će o životnom ciklusu biljke i otkrivati tajne koje skriva osjetljiv i vrlo važan organ biljke – cvijet. Građu cvijeta promatrati će pod stereo mikroskopom te će u kreativnom dijelu radionice crtati što su gledajući kroz mikroskop uočili. Radionicu će voditi muzejska pedagoginja Dubravka Tullio.

Utorak, 17. travnja 2018. godine, 10.00 - 10.30 sati.
Mjesto održavanja: Prirodoslovni muzej Dubrovnik, Androvićeva 1, Dubrovnik

Otvorenje izložbe Orhideje srednje Dalmacije prikazuje dio flore orhideja srednje Dalmacije od otoka Visa, uključujući otoke Brač i Šoltu; preko Kaštela i Kozjaka do Muća i planine Svilaje. Izložba je prirodoslovna, edukativna i pokretna, a cilj joj je upoznati posjetitelje s raznolikosti flore orhideja, među kojima je i nekoliko endema te pobuditi interes za njihovo očuvanje i zaštitu. Autor izložbe je mr. sc. Nediljko Ževrnja, ravnatelj Prirodoslovnog muzeja Split.

Utorak, 17. travnja 2018. godine, 11.00 - 12.00 sati.
Mjesto održavanja: Prirodoslovni muzej Dubrovnik, Androvićeva 1, Dubrovnik

U edukativnoj radionici Čarobni mikro svijet biljne stanice, učenici osnovnoškolskog uzrasta kroz mikroskop će promatrati epidermalni sloj lista različitih vrsta biljaka iz svoje okoline. Otkriti će što su to stome ili puči, kako su građene, koja je njihova funkcija te koji faktori utječu na njihovo otvaranje i zatvaranje. Radionicu će voditi kustosica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik Matea Martinović i muzejska pedagoginja Dubravka Tullio.

Srijeda, 18. travnja 2018. godine, 10.00 - 12.00 sati.
Mjesto održavanja: Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za akvakulturu, Ćira Carića 4, Dubrovnik

Otkriće mikroskopa u 17. st. omogućilo je upoznavanje do tad nevidljivoga svijeta. Učenici će se upoznati s građom i radom mikroskopa kroz zanimljivu radionicu u kojoj će im se pokazati kako mikroskop povećava sitne dijelove prirode, koji je najmanji dio svakog živog bića, kako su građeni najsitniji dijelovi cvijeta. Radionicu Vidjeti nevidljivo / važnost otkrića mikroskopa u razvoju biologije voditi će dr. sc. Ana Bratoš Cetinić, dr. sc. Marijana Pećarević i dr. sc. Josip Mikuš.

Srijeda, 18. travnja 2018. godine, 10.30 - 11.30 sati.
Mjesto održavanja: Prirodoslovni muzej Dubrovnik, Androvićeva 1, Dubrovnik

Od legendi o Ikaru do da Vincijevih letećih strojeva, tijekom eona, ljudska vrsta je sanjala letenje. Sa uspjehom braće Wright početkom 20tog stoljeća, san o letenju pomoću strojeva je konačno postao stvaran. Znanstvenici i avanturisti su spoznali i ukrotili sile koje omogućuju let, a to su sile koje su nas odvele na Mjesec, i dalje - iza granica našeg Sunčevog sustava. Koje su to tajanstvene sile? Što to omogućuje let? Što spriječava avion da padne s neba na zemlju? U radionici Znanost papirnatih aviona - zašto je Bernoulli zakon, predstaviti ćemo zakone koji upravljaju letom ptica, ali i kontroliraju rakete, jedrilice, i nama omiljene - papirnate avione! Prikazat će se i kratka ali zanimljiva priča o povijesti početaka letenja i uključiti smiješne primjere neuspješnih pokušaja. Na kraju radionice održati će se natjecanje u izradi papirnatih aviona i dodijeliti nagrade najboljima. Radionicu će voditi Alexandra Spencer i Toni Pralas članovi Aerokluba Nimbus.

Četvrtak, 19. travnja 2018. godine, 12.00 - 13.30 sati.
Mjesto održavanja: Prirodoslovni muzej Dubrovnik, Androvićeva 1, Dubrovnik

U školskim udžbenicima kemije naići ćemo na malen broj pokusa iz elektrokemije. To je, u najmanju ruku čudno, jer su mnoge životne i ine pojave nezamislive bez znanja tog dijela kemije. Mala radionica elektrokemije će nas uvesti u svijet galvanskih i elektrolitičkih članaka, učenicima će se pokazati što kemija čini električnoj struji i obratno. Također će se upoznati s pojmovima oksidacija, redukcija, elektroda, katoda i anoda, električna struja, elektrolit, napon, članak, jakost struje, elektrokemijski niz i elektroliza te izvesti niz jednostavnih i efektnih pokusa. Kakav bi nam život bio bez baterija? Radionicu će voditi doc. dr. sc. Ivica Đilović, docent u Zavodu za opću i anorgansku kemiju PMF-a u Zagrebu.

Petak, 20 travnja 2018. godine, 12.00 - 13.00 sati.
Mjesto predavanja: Kampus Sveučilišta u Dubrovniku, Branitelja Dubrovnika41, Dubrovnik

Jedan pokušaj, samo jedan, može činiti razliku. Da nije bilo prvog pokusa ne bi bilo ni drugoga. Rigorozan eksperimentalni pristup olakšao je prijelaz u modernu kemiju koja je, bez ikakve sumnje, promijenila naš svijet. Dala nam je nova goriva, lijekove, materijale..., ali i otpad i smrt. Kakav svijet ćemo ostaviti? U predavanju obradit će se, uz pokuse naravno – kako bi i drukčije – neke promjene koje su promijenile našu svakodnevicu. Te promjene, točnije kemijske reakcije upravljaju našim tijelima, našim mislima, susretima... Što je učinio Geber? Što su kiseline? Što je kemijska reakcija? Jučer, danas, sutra... Na ta, ali i još neka druga pitanja pronaći ćemo odgovore na predavanju Kemijski kurioziteti koje će održati doc. dr. sc. Ivica Đilović, docent u Zavodu za opću i anorgansku kemiju PMF-a u Zagrebu. Predavanje je namijenjeno srednjoškolskom uzrastu, studentima i građanima.

Petak, 20.travnja 2018. godine, 10.00 – 12.00 sati.
Mjesto održavanja: Javna ustanova Rezervat Lokrum, konferencijska dvorana, otok Lokrum

Priroda otoka Lokruma i dubrovačkog područja predmet su brojnih istraživanja prirodoslovaca. Podaci objavljeni u znanstvenim radovima i putopisima, posebno onima iz 19. i početka 20. st. izvor su vrijednih podataka o prirodnim vrijednostima otoka Lokruma te omogućuju praćenje promjena bioraznolikosti. Na temelju starih putopisa i znanstvenih radova kroz predavanje i radionicu Otkriće otoka Lokruma u očima putopisaca, saznat ćemo tko je sve posjećivao Lokrum, kako ga je vidio i što je o Lokrumu zabilježio! Nakon predavanja slijedi obilazak Lokruma sa stručnjacima koji će nam otkriti što se na otoku promijenilo kroz stoljeća! Predavanje i radionicu voditi će dr. sc. Marija Crnčević i dr. sc. Ana Bratoš Cetinić.

Više informacija o programu može se pronaći na službenoj web stranici Festivala znanosti (http://www.festivalznanosti.hr/2018/) i Facebook stranici Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik.

Objavljeno u Kultura

Na sastanaku "Priprema sezone 2018. - prezentacija nadležnih službi" predstavnici dijela gradskih tvrtki i upravnih odjela prezentirali su stavke koje će koristiti ugostiteljima za nadolazeću sezonu. Prisutnima se na samom početku obratio gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković rekavši da ne zna je li se ikad održao ovako velik sastanak s ugostiteljima i zahvalio se svima koji su inzistirali da do njega uopće dođe. Kazao je da je radio stvari koje su za Grad bile nužne i da je svjestan kako nije radio politički popularne poteze jer se na kanalizaciji i vodi ne kupe politički bodovi: " 2017. u poznatom svjetskom mediju osvanuo je tekst s naslovom 'Smrt Dubrovnika' što je bilo deset dana nakon što sam postao gradonačelnik. Reagirali smo odmah kako bismo sanirali štetu i bilo je malo onih koji su tog trenutka prepoznali opasnost i to kako se naš uspjeh u budućnosti može pretvoriti u neuspjeh. Činjenica je da nam ide jako dobro, ali želimo da nam ide dobro i sljedećih deset ili petnaest godina, te smo zato povukli niz poteza za koje smatramo da su bili opravdani i nužni za donijeti relaksaciju povijene jezgre koja ima najveći pritisak po pitanju javnih površina i slično."

Franković je Istaknuo kako se u Grad ne dolazi samo zbog popularnih Game of Thronesa i Star Warsa, već zbog onog što su ostavili preci. Osvrnuo se i na pitanje kruzera: "Možemo očekivati još jednu rekordnu sezonu, ali postavlja se pitanje koliko možemo podnijeti. Svatko tko dođe u Cavtat ili Konavle završi ovdje i ovo je mjesto na koje želi doći. Postigli smo odličan dogovor s kruzerima i žao mi je što sam u jednom mediju pročitao kako ćemo 'imati 21 dan kaosa'. Odgovorno kažem kako ga neće biti i da je to laž. U ovom trenutku imamo devet problematičnih dana za koje odgovorno mogu tvrditi da ćemo pronaći rješenje."

Po pitanju buke izjavio je kako u Gradu žive ljudi i da je cilj pronaći sredinu s obzirom na to da idealno rješenje ne postoji: "Jasno je da je sezona, no Grad neće odustati od odredbe da se glazba može puštati vani samo do 23:30 sati. Ništa preko toga nećemo dozvoljavati." Također, ovom prilikom kazao je kako je gradska uprava na Pilama ukinula banke i sva čudesa koja su se dogodila. "Još neki love u mutnom, no mi ih svakodnevno kažnjavamo. Što se tiče javnih površina u Gradu, dio ugostitelja je dobio smanjenje broja stolova, no nismo išli u drastična smanjenja. Postoji puno nepravde i toga sam svjestan, ali to se ne može ispraviti tijekom noći. To možemo jedino da se sve ukine i ide ispočetka, no to nitko od vas ne bi htio. No, ako netko dobije 10 kvadrata, onda je nužno da toliko i koristi. Mi ne tražimo da koristi devet, nego zaista tih 10. No, ako netko tko je dobio 10 kvadrata bude koristio 10,1, to nećemo tolerirati. Svaki ću dan tražiti od komunalnog redara da mi kaže gdje je bio, što je radio i što je vidio. Poštujem svakoga, ali nema zaštićenih", rekao je o javnim površinama gradonačelnik.

Izjavio je kako neće imati problem s oduzimanjem stolova na javnoj površini onima koji se ne budu pridržavali propisa: "Ne dovodite nas u situaciju da skidamo stolove. Ja to ne želim napraviti, ali ću to napraviti i nemam problema s time u životu. Na nama je da danas postavimo suradnju na zadovoljstvo vas i nas, ne gledajući jednostrano. Želimo da nam svima bude dobro. Svi vi radite do kasno u noć. U dva sata ujutro počinje pranje ulica u Gradu. Dotad morate iznijeti smeće i očistiti objekte. Mi peremo ulice, susrećemo se s problemima, stolovima i stolicama. Pranje Straduna mora završiti do 5 ujutro i onda nastupa opskrba Grada. Ona mora završiti do 8 sati, a onda dolaze kamioni Čistoće koje pokupe sve što ostane iza opskrbe. Onda čitate u medijima kako posred Straduna prolazi kamion Čistoće. Ideja je bila do 7 sati ujutro, no u razgovoru s vašom strukom, bilo je jasno kako se treba pomaknuti na 8 sati. Neka tako onda i bude. Uspjeh destinacije nije samo ljepota Grada, već kvaliteta pružene usluge, u svakom segmentu."

Prezentaciju ispred tvrtke Vodovod Dubrovnik održao je Vicko Begović koji je ovom prilikom rekao: "Sanirali smo kanal koji je bio pod utjecajem mora. Bili smo prisiljeni stavljati cijevi unutar postojećih kanala kako more ne bi prodiralo. To se napravilo do 2005. godine, a iza toga nije bilo ništa. Mi iz Vodovoda smo upozoravali na to, no riječ je o kompleksnom zahvatu. U kanalima je ostalo samo 30-ak do 40 centimetara slobodnog prostora. Da je bilo što ušlo, začepilo bi kompletnu kanalizaciju povijesne jezgre. Veliki dio posla se odradio za vrijeme velikih kiša, puno toga se radilo i po noći, dosta vremena smo izgubili i ljudi su se namučili. Očistili smo kanal, napravili smo snimanje i radi se arhitektonski projekt. Nakon njega bismo dovršili izvedbeni projekt, prezentirali ga konzervatora i dobili konačnu suglasnost, a to očekujemo u narednih 10-ak dana."

Predstavljanje na temu Zakona o gospodarenju otpadom održao je direktor Čistoće Marko Iveković. Posebno se dotaknuo točaka koje se odnose na ugostitelje, te je upozorio na problem nesavjesnog i ilegalnog odlaganja otpada. "Morate imati dokaz kako ste zbrinuli otpad na legalan način. Dužni ste otpad, posebno onaj koji se stvara u kuhinjama i kojeg je najviše, odvajati posebno. Načini ovise o zainteresiranosti vas ugostitelja i količinama koje će se pojavljivati u Gradu. Što se tiče biootpada, iz jednog restorana, to je sigurno 70 do 75 posto ukupnog otpada. Ne postoji način da vršimo pretovar na drugačiji način zbog neugodnog mirisa pa se taj otpad prikuplja u zatvorenim spremnicima po principu 'puno za prazno'. U dogledno vrijeme ćete morati imati svoje spremnike za miješani komunalni otpad jer će se cijena koja se plaća Čistoći formirati prema predanoj količini otpada", rekao je Iveković. Dodao je kako je stara gradska jezgra specifična i da se odvod opada vrši ujutro, popodne i navečer, te da je po njegovom mišljenju to dovoljno i da ne treba dolaziti do situacija da se otpad odlaže bilo gdje, iako se to konstantno događa.

Na temu javnih površina prisutnima se obratio privremeni pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom Zdenko Medović: "Javne površine su prostor koji smo, uvjetno rečeno, oduzeli građanima i turistima te ga dali vama u najam. Tražili smo da nam donesete kako ste rasporedili stolove, stolice, suncobrane i grijalice u tih 10 kvadrata. Time smo vama dali na volju da ih rasporedite, a olakšali smo posao komunalnim redarima. Ovo je partnerski ugovorni odnos kojeg potpisuju dvije strane, jasno su izdefinirani odnosi, prava i obveze."

Privremeni pročelnik Upravnog odjela za promet Đuro Šutalo rekao je kako se većina dostavljača pridržava rokova o izlasku iz Grada do 8 sati, a da su oni koji to ne čine sankcionirani.
Jedan od ugostitelja pitao je može li se u okviru dodijeljenih javnih površina postaviti cvijeće od strane zakupaca, na što mu je odgovoreno da to nije moguće i da to mogu biti jedino stolovi, stolice, grijalice i suncobrani: "Gradska uprava može postupati jedino temeljem akata koje je donijelo Gradsko vijeće. Ne možemo zaobilaziti zakone, moramo se držati odluke Grada što ne znači kako se pojedine odluke ne mogu izmijeniti", odgovorio je Medović.

Ugostitelji su pohvalili gradonačelnikovu inicijativu jer su se nakon dugog vremena mogli informirati i porazgovarati s predstavnicima gradske uprave o njihovim problemima.

Petra Japunčić

Objavljeno u Dubrovnik

Tijekom jučerašnjeg dana policiji su na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske tri osobe u tri odvojena slučaja predali dio granate, dvije ručne bombe, četiri spremnika sa 33 komada streljiva, nastavak za tromblonske mine, vojni nož s futrolom, 19 komada streljiva koje su, prema pravilima struke, zbrinuli policijski službenici za protueksplozijsku zaštitu.

Objavljeno u Dubrovnik

Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije organizirao je još jedan besplatni seminar na temu ”Računovodstvo za početnike” koji je održan u prostorijama Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik.

Seminar su organizirali za sve one koji planiraju započeti vlastito poslovanje ili su ga tek nedavno započeli pa traže informacije koje će im pomoći steći temeljna znanja iz računovodstva.

Polaznici su se upoznali s osnovnim računovodstvenim pojmovima kao što su poslovni događaji, glavna knjiga, imovina, temeljni kapital, rezultat poslovanja, financijski izvještaji te je pojašnjena logika računovodstvenog praćenja poslovnih događaja.

Objavljeno u Županija

Čak 18 malih Dalmatinaca i Dalmatinki nadmetat će se u trećoj sezoni dječjeg glazbenog showa "Zvjezdice" čije emitiranje počinje u subotu, 14. travnja na RTL Televiziji. Rekordan broj mlađahnih kandidata s hrvatskog juga svjedoči o golemom, do sada najvećem interesu vokalno talentirane djece za sudjelovanje u popularnom RTL-ovu showu.
Žiri u sastavu Indira Levak, Mia Negovetić, Enis Bešlagić, Zdravko Šljivac i Luka Nižetić jednoglasno se slaže kako je riječ o "dosad najboljoj sezoni u kojoj su brojni briljantni kandidati koji se razlikuju samo u nijansama, pa će izbor pobjednika biti posebno zahtjevan posao".
Premda će kroz emisije, uz voditeljicu Doris Pinčić Rogoznicu i suvoditelja Borisa Hrepića, prodefilirati klinci iz raznih dijelova Hrvatske s različitim životnim ambicijama mi smo se fokusirali na naše male dalmatinske adute, među kojima mnogi od njih maštaju kako će se jednoga dana i profesionalno baviti glazbom, plesom ili glumom.
Jedna od njih trinaestogodišnja je Dubrovkinja Lara Viktoria Ilić, pobjednica lokalnog natjecanja 'Konavle ištu zvijezdu", koja kaže kako pjeva otkad i priča, a uz glazbu se bavi i glumom i slikanjem. Lara Viktoria voli modernu glazbu, a koliko je ozbiljna u namjeri da se bavi glazbom svjedoči i njezina želja o upisivanju solo pjevanja na Glazbenoj akademiji.

Objavljeno u Lifestyle

Iz Vodovoda Dubrovnik javljaju da će se zbog početka radova na izgradnji gravitacijskog kolektora fekalne odvodnje u Malom Zatonu, u periodu od danas do 4. svibnja primjenjivati privremena prometna regulacija na dionici državne ceste D8 kroz to naselje, od trgovine Pemo do skretanja za restoran Babilon. S obzirom da će prilikom izvođenja radova biti zatvoren jedan prometni trak, mole se sudionici u prometu da brzinu svoga kretanja prilagode privremenoj prometnoj regulaciji. Također, vozače mole za razumijevanje i strpljenje tijekom radova.

Objavljeno u Dubrovnik

Proizvodnja mandarina u 2017. smanjena je u odnosu na godinu ranije za gotovo 64 posto, što je najmanja proizvodnja od 2006. godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Mandarina je lani proizvedeno 19.011 tona, što je pad od 63,7 posto u odnosu na godinu ranije, a tome su razlog, kako objašnjavaju statističari, loše vremenske prilike, mraz i suša.

Smanjena je i proizvodnja krušaka, za gotovo 30 posto, na 2.790 tona, šljiva za 13 posto, na 8.206 tona, jagoda za 5,1 posto, na 3.209 tona, smokava za 20,8 posto, na 923 tone, a maslina za 7,3 posto, na 28.895 tona. Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 116.307 tona, što je pad od 5,9 posto prema godini ranije. Prirod po trsu iznosio je 1,3 kilograma.

Među povrćem pad proizvodnje je zabilježen kod cvjetače i brokule, za 37,5 posto, na 1.736 tona, kupusa bijelog za 6,4 posto, na 35.318 tona, luka i češnjaka za 26,6 posto, na 20.765 tona, mrkve za 25 posto, na 13.676 tona itd.

Podaci DZS-a pokazuju i da je prošle godine proizvedeno 56.570 tona jabuka, što je rast od 26,3 posto u odnosu na godinu ranije. Pritom je u intenzivnoj proizvodnji ili proizvodnji za tržište proizvedeno 55.790 tona, a preostalih 780 tona odnosi se na proizvodnju u ekstenzivnim voćnjacima pretežno za vlastite potrebe. Rast proizvodnje zabilježen je i kod višanja i trešanja, za 9,6 posto, na 10.206 tona, bresaka i nektarina za 53,9 posto, na 7.387 tona, marelica za 20,4 posto, na 726 tona, oraha za 73,5 posto, na 484 tone te lješnjaka za 21,8 posto, na 1.534 tone.

Kod povrća porasla je proizvodnja salate za 5,5 posto, na 5.911 tona, rajčice za 34,2 posto, na 41.223 tone, krastavaca za 35,4 posto, na 10.622 tone, paprike za 0,2 posto, na 19.303 tone itd.

Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 116.307 tona, što je pad od 5,9 posto prema godini ranije. Prirod po trsu iznosio je 1,3 kilograma.

Izvor: SEEbiz.eu

Objavljeno u Županija

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje na sedmom Forumu hrvatskih i poljskih regija, koji je otvoren danas u Poreču.

Ovaj forum nastavlja se na zaključke prethodnog koji je u listopadu prošle godine održan u poljskom gradu Torunu, a rezultat je dobre suradnje Hrvatske zajednice županija i Saveza vojvodstava Republike Poljske, zemalja koje osim sličnog mentaliteta, dijele i slične izazove vezane uz gospodarska pitanja i regionalni ustroj. Teme foruma će tako biti strateško planiranje razvoja poljskih i hrvatskih regija do 2030. godine, ravnomjerni razvoj kroz poticanje ruralnih krajeva, važnost investicija u regijama, potpora kohezijskoj politici Europske unije te obrazovanje i kultura u regijama, kao i razmjena iskustava u regionalnom ustroju dviju država.

Forum je otvorio predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, naglasivši kako je regionalna samouprava važna poveznica između lokalne zajednice i nacionalne razine po pitanjima koja se tiču poboljšanja života naših građana jer najučinkovitije mogu odgovoriti na njihove potrebe, a sudjelovanje županija u pripremama i programiranju operativnih programa ključno je kako bi Republika Hrvatska što kvalitetnije i namjenski iskoristila sredstva Europske unije za ravnomjerni razvoj svih svojih krajeva.

Predsjednik Saveza vojvodstava Republike Poljske Olgierd Geblewicz tom je prigodom rekao: „Ovi susreti krenuli su kada su uvjeti bili drugačiji – Poljska je bila članica Europske unije, dok je Hrvatska bila na ulasku. Od tog prvog susreta 2011. napravljeno je mnogo, naše su regije razvijenije, no želimo se razvijati i dalje te nam je u tom smislu ovakva suradnja iznimno važna“, dodavši kako je u tom procesu iznimno važno korištenje sredstava EU fondova.

Forum hrvatskih i poljskih regija održava se do petka 13. travnja u Poreču pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske i Zaklade Konrad Adenauer.

Suorganizatori sedmog Foruma su Veleposlanstvo Republike Poljske u Zagrebu, Istarska županija, Hrvatska gospodarska komora i Grad Poreč.

Objavljeno u Županija

Kako je Dubrovniku parking bolna točka znaju i golubovi na Zelenoj pjaci. U zadnje vrijeme građanima posebnu glavobolju zadaje situacija na Taboru. Naime, tamošnji parking za motore pojedinci koristi za parking automobila gdje ih opravdano ‘nagrade’ kaznom. Samo u jednom danu, prema podacima nadležne službe, napisano je 19 kazni. Vlasnici su ogorčeni. Njihovo raspoloženje dijele i motociklisti.

„Na Taboru vlada potpuni kaos, parking za motore uvijek je pun auta. Pitala sam jedan dan Sanitatovog redara može li što učiniti po tom pitanju, ali mi je odgovorio kako to nije u njihovoj nadležnosti, već komunalnog redarstva Grada. Drugi dan sam pokušala nakon posla parkirati motor i nisam imala gdje. Vidjela sam jednog od političara kako s autom izlazi s tog parkinga i obratila se policajcu do mene, može li on zvati pauk službu, možda će njemu prije doći. Na to mi je dogovorio kako neće doći sve ni da on osobno zove jer je to stvar komunalaca. Sutradan su se stvarno pojavili komunalci u Taboru gdje građani parkiraju jer i inače nemaju gdje parkirati, te je Sanitat nedozvoljeno naplaćivao kazne. Nisu to smjeli napraviti jer nisu bili postavljeni stupići. I opet su kaznili građane, a nisu stavili stupiće da auta ne mogu ulaziti na parking za motore. Plaćamo godišnju kartu, a nitko nam ne garantira da ćemo na parkingu zaista imati mjesta. Apsurdno je da vlasnici ugostiteljskih objekata i djelatnici Grada Dubrovnika imaju osiguran parking, dok građani nemaju“, kazuje jedna Dubrovkinja (podaci poznati redakciji).

Dodaje kako je jednom prigodom 45 minuta u blizini Pila čekala svekra da dođe po nju i sina koji se razbolio da ih odvede na Medarevo. „Na Taboru ga je zagradio jedan od ugostitelja s rezerviranim mjestom i nije mogao izaći. Dijete mi je imalo temperaturu 40, uzela sam na kraju taksi i otišla u bolnicu. Prestrašno, to je ugrožavanje ljudi“, priča ova građanka.

Iz Grada Dubrovnika ističu da „s obzirom da je ovaj problem uočen, na mjestima namijenjenima za parkiranje motora na parkingu Tabor, Sanitat Dubrovnik d.o.o. postavio je stupiće te je na taj način onemogućeno parkiranje automobilima na mjesta za motore.

„Za sva nepropisno parkirana vozila, bilo da je riječ o automobilima ili motorima, a koja prometno redarstvo zatekne, pišu se kazne. Imali smo i slučaj gdje je u jednom dana napisano 19 kazni, što svjedoči o tome koliko se krše propisi o parkiranju. Nije prihvatljivo parkiranje na mjestima koja za to nisu predviđena, s posebnim naglaskom na ona namijenjena vozilima osoba s invaliditetom, pješačkim prijelazima, prilazima ulica i javnim prostorima oko povijesne jezgre Grada. Napominjemo kako je upravo dio parkinga Tenis-Tabor uređen za motore i da im se parkiranje ne naplaćuje“, stoji u odgovoru Grada Dubrovnika.

Inače, Grad je rezerviranim parkirališnim mjestima pokušao izaći u susret onim osobama koje rade unutar povijesne jezgre. Ta se mjesta doduše skuplje plaćaju, ali građanima ipak posebno smetaju jer njima, kako ističu, ista nisu zagarantirana. S obzirom na broj stanovnika unutar gradske jezgre, razvidno je da parkirališnih mjesta kronično nedostaje, a pogotovo kada im se pribroje svi koji dođu u grad na posao.

„Nedostaje nam oko 40-50 parkirnih mjesta, kada se u obzir uzme samo nas koji živimo u gradskoj jezgri. Glupa je ideja bila napraviti dolje na Taboru parking za motore. Za njih se može osigurati prostor tamo gdje se auti ne mogu parkirati. Motoristi obično staju na mjesta koja su najbliže ulazu u neku zonu. Nitko neće ostaviti motor daleko pa ići pješke. Govorilo se svojedobno i o gradnji podzemne garaže na području parkinga ispod Žičare. Tada su rekli da bi građani time dobili oko petstotinjak dodatnih parkirnih mjesta. Izgleda da je sve samo ostalo na praznim riječima“, mišljenja je jedan Dubrovčanin (podaci poznati redakciji).

 

Leona Rašica

Objavljeno u Dubrovnik
Stranica 1 od 3

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik