nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Srijeda, 04 Travanj 2018

Dok ugostitelji zadovoljno trljaju ruke osvrćući se na uskršnjih 74.000 turista s oko 230.000 noćenja i najavljuju opet rekordnu sezonu, domaći turisti tek će moći reći da će biti rekordna po visini cijena, kako smještaja tako i ugostiteljske ponude. Tako će Jadran ove sezone biti još udaljeniji domaćem gostu nego prijašnjih godina. Potvrđuje to i predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Eduard Andrić osvrćući se na nastavak investicijskog ciklusa i dizanje kvalitete, s kojim je, kaže, za očekivati i rast cijena. A o poskupljenju svjedoče i vlasnici pojedinih smještajnih i restoranskih sadržaja u zadarskom i dubrovačkom kraju.

“Cijene smještaja, mislim na prvi red do mora, kakav ja imam, podizane su ovisno imaju li vlasnici tih apartmana kredite i kakve su im obveze vraćanja. Ja nisam dizala cijenu – 80 eura na dan i ne mogu se obraniti od gostiju, i to stranaca, koji kažu da je to prihvatljivo za tako dobru poziciju uz more. No susjed je podigao cijenu na 130 eura. Kaže – morao je zbog kredita. Montažne kućice prvi red do mora lani su bile 140, a sada su 170 eura na dan, no to će nam se obiti o glavu. Jer u manjem mjestu, kakvo je naše, za taj novac, čak 170 eura dnevno, osim sunca, plaže i kupanja, turistu se ne nudi ništa, a on želi i druge sadržaje za toliko novca. Nijemcu to smeta, on si može priuštiti te cijene, ali ne želi jer istovremeno, primjerice, Grčka, Turska, Italija ove godine nude povoljne cijene s ‘all inclusive’ ponudom”, kaže za Glas Slavonije vlasnica apartmana iz zadarskog kraja, dodajući kako njoj informacije o rekordnoj sezoni ne drže vodu. Pritom dodaje da i cijene u njenom mjestu rastu pa će tako kava biti skuplja za kunu i koštati 10 kuna, a pizza s 37 ljeti skače na 45 kuna.

Na jugu su cijene drastično više u odnosu na lani. Tako je kava na Pelješcu, primjerice 12, a ne više 10 kuna, a pizza ponegdje za domaće 50, a strance 70 kuna.

“Kamenice su sada, ovisno o obradi, 10, 12 i 15 kuna komad, a lani su bile već od osam kuna. Kugla sladoleda je 12 kuna, komad kolača ove godine 25, a porcija od dvije palačinke 20 kuna. Čaša točenog piva, 3 dl, lani je bila 10, a sada 20 kuna”, doznaje se u jednom pelješkom restoranu, gdje je porcija rižota s lanjskih 60 poskupjela na 90 kuna. I na Pelješcu je poskupio smještaj – najjeftinije noćenje s doručkom, ne dan, nego noćenje, ponegdje je sada 500, a lani je bilo 400 kuna.

Uprkos podacima s terena i tvrdnjama sindikata da će domaći gost s obzirom na cijene teško na more, u Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju da velika i raznovrsna turistička ponuda u Hrvatskoj nudi svakom gostu, stranom i domaćem, mogućnost pronalaska i odabira smještaja unutar svojih potreba i mogućnosti. Tako ne očekuju ni pad broja gostiju.

Izvor: Net.hr

Objavljeno u Županija

Sutra će se na Odjelu transfuzije Opće bolnice Dubrovnik u organizaciji Crvenog križa Dubrovnik od 9 do 12 sati održati akcija darivanja krvi.
"Krv je nezamjenjim lijek, ne može se dobiti umjetnim putem. Jedini izvor krvi i krvnih pripravaka je čovjek. Dođite i Vi na akciju darivanja krvi, jer darovana krv spašava živote", poručuju iz Crvenog križa Dubrovnik.

Objavljeno u Dubrovnik

Na današnji je dan prije 70 godina preminuo dubrovački vlastelin Ivo Saraka, jedan od najvećih donatora Dubrovačkih muzeja kojima je oporučno ostavio gotovo svu svoju vrijednu pokretnu imovinu izrazite kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti.

"Ovaj spomen posvećujemo velikom dobrotvoru Dubrovačkih muzeja - dubrovačkom vlastelinu Ivu Saraki, koji je preminuo na današnji dan prije 70 godina.
Plemeniti se Saraka svojom velikodušnom gestom upisao na listu najvećih donatora Muzeja oporučno mu ostavivši gotovo svu svoju vrijednu pokretnu imovinu izrazite kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti koja i danas oplemenjuje ambijentalni postav Kneževa dvora", poručili su iz Dubrovačkih muzeja.

Saraka je bio jedan od posljednjih pripadnika vladajućeg sloja nekadašnje dubrovačke države i osebujna pojava građanskog Dubrovnika kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća. Iako rođen više od pola stoljeća nakon ukinuća Republike, nije prihvaćao „novo doba“ i njegove tekovine već je živio „u Republici“ i za Republiku ponosno čuvajući i rado prenoseći svojim sugrađanima i gostima Grada usmenu predaju o tradiciji i slavi domovine svojih predaka.
Unatoč njegovoj osebujnosti, Dubrovčani su mu iskazivali razne počasti imenujući ga, između ostalog, za kuratora Dubrovačke biblioteke, počasnog kustosa Dubrovačkog muzeja, odbornika Dubrovačkog učenog društva Sv. Vlaha. Njegovim se likom historiografija nažalost nije bavila, a jedini posvećen mu članak objavio je Hrvoje Ivanković u Lietaru 2015. godine.

Ivan Lujov Saraka (1874. – 1948.) preminuo je 4. travnja 1948. u dobi od 74 godine. Kako nije imao nasljednika, ondašnja Uprava Dubrovačkog muzeja izdala mu je osmrtnicu na kojoj je objavljena tužna vijest da je preminuo njihov „zaslužan promicatelj i počasni kustos, Ivo Saraka, vlastelin dubrovački“.
Među njegovom vrijednom ostavštinom Dubrovačkim muzejima posebno se ističu raskošni kabinetski ormarić s kraja 17. stoljeća, intarzirane komode iz 17. i 18. stoljeća, slike starih majstora, portreti Marina Getaldića i Stjepana Gradića, portretne minijature predaka roda Saraka, brojne grafike, vrijedne stare knjige, srebrni jedaći pribor, servisi za jelo. Većina ostavštine se i danas može vidjeti u stalnom postavu Kulturno-povijesnoga muzeja.
Prema dubrovačkim kroničarima, Sarake su u Dubrovnik doselile iz Huma početkom 12. stoljeća. Jedan su od najmanje utjecajnih, ali dugotrajnih dubrovačkih vlasteoskih rodova koji je pripadao Gundulićevom klanu. Svoj su vrhunac doživjeli polovicom 15. stoljeća, nakon čega počinje i njihov pad uzrokovan epidemijama kuge, ali i pogibeljima u velikom potresu 1667. godine. Početkom 20. stoljeća dio članova roda se odselio iz Dubrovnika, dok su ostali izumrli. Posljednji je član, Ivan Lujov Saraka, umro 1948. godine.

Objavljeno u Kultura

"Nije ti više, prijatelju, to ni blizu što je nekad bilo, ali da se ne isplati, ne bi valjda svijet dolazio", kaže Petar Burazin iz Ciste.

Neki ga je posao s prijateljem odveo s druge strane granice i, veli, više iz navike je stao na povratku i nešto kupio.

"Uglavnom sitnice za kuću. Žena naredila", reći će Petar dok jednom rukom ubacuje dvije vrećice u prtljažnik, a u drugoj drži račun i pogledom prelazi stavku po stavku.

Bio je četvrtak, tri dana prije Uskrsa. Na parkiralištu dućana u Prisiki, prvoga nakon što prođete granični prijelaz s BiH na Kamenskom, parkirano možda nekih desetak vozila, od čega je dvije trećine onih sa splitskim i makarskim registracijskim oznakama.

"Radni je dan, jutro. Puno više je ljudi vikendom, kada ovi naši što dolje žive "izlaze". Do neki dan je bilo i snijega na Kupresu i Blidinju, pa su nam skijaši dolazili u povratku opskrbiti se", kazuje Ladislava Baković, poslovotkinja u spomenutoj trgovini, za priču Slobodne Dalmacije.

Da u dobroj mjeri žive od prekograničnog šopinga, svjedoči i velika obavijest o načinu povratka PDV-a i valutama koje primaju. Nude uglavnom hranu, a Ladislava barata cijenama poput kakvog hodajućeg kalkulatora.

"Ako me pitate što najviše ide, e to vam je 'Linolada'. Kod nas je 7,95 maraka i ne možemo je pripraviti koliko se traži. Ljudi masovno kupuju i one velike "Kraševe" napolitanke od 840 grama. One vam dođu nekih 5,25 KM. Traži se dosta i pivo, s tim da Dalmatinci iz nekog razloga najviše kupuju 'Karlovačko' u gajbi. Ona je, kada se preračuna, ovdje nekih 80 kuna, a dolje 110", sipa iz rukava mlada poslovotkinja.

Oni meso ne prodaju, a da se može prenijeti preko granice, kupovalo bi se više od ičega.

"Nije vam samo cijena u pitanju, nego i kvaliteta. Ono što nama nude po našim šoping-centrima i ovdje kakvo meso možete naći po mesnicama, to vam je neusporediv", objašnjava Petar iz Ciste.

"Do rata mi jesmo živjeli od Dalmatinaca. Sada, nažalost, od putovnica", jada se mesar Mate Matić.

Do prije desetak godina imao je dvije mesnice u Livnu. Kada je došao "Konzum" i ostala sila lanaca, odlučio se pomaknuti bliže granici. Sada dućan ima u Gornjoj Prisiki, točno na križanju putova za Livno i Tomislavgrad, dok jedan od dva stara tek povremeno otvori. Kupci mu dolaze kao na traci, pa smo, da progovorimo koju, morali pričekati dok sve ne usluži.

"Došlo vam je dotle da se ljudi, što zbog rigoroznih kontrola, što zbog straha od kazni, ne usude kupiti ni kilo-dvije kada idu djeci u Solin i Kaštela, ili im oni dolaze ovdje. Meni, tko što god mislio, to nije normalno. Kila teleće šnicle kod mene je preračunato 80 kuna, a preko je nema ispod 100-110. Ili janjetina: u mene 60, tamo 75 kuna. Neka se ljudima dopusti barem da kupe koliko im treba za ručak. Drugo su šverceri i neka njih slobodno ganjaju", predlaže mesar Mate.

Za sve je puno lakša stvar s gorivom. Natanka se koliko treba i nitko vas neće pitati na granici. Međutim, od 1. ožujka cijene svih derivata u BiH otišle su gore, i to po istom principu kao prije nekoliko godina u Hrvatskoj. Treba nekako financirati autoceste.

"I dizel i benzin poskupili su po 20 feninga. Sada je jedino pitanje hoće li trgovci raditi na svoju štetu. Mi smo spustili za pet feninga i 95-icu i eurodizel prodajemo po 2,11 KM" , referira Ivan Ivančić, poslovođa jedne od privatnih crpki.

"Donedavno je razlika između nas i Hrvatske bila dvije kune po litri. Sada je to kunu i nešto. Evo bio sad čovjek iz Splita i računa da je na rezervoar od 36 litara uštedio nekih 50 kuna. S druge strane, imate slučaj da je plin sada jeftinije kupovati u Hrvatskoj: tamo je 4,40, kod nas 4,44 kune", priskače u pomoć njegov djelatnik Ivan Ćirko.

Na crpku, ali i trgovine svih vrsta, sve se manje ide po – cigarete. I tu je BiH nabila trošarine. Na kutiji "Marlbora" razlika je tri kune. Osim toga, pukla je priča da su u BiH mahom prodaje onaj mađarski, što ovisnicima o dimu ne sjeda dobro.

Ali zato će prilično uštedjeti oni koji motaju. Pakiranje motanog, hrvatskog duhana "Zlatni dukat", s urednom markicom – znači, ne na crno – je 18 KM. Usporedbe radi, isto takvo u Hrvatskoj je 112 kuna. Problem može biti u tome što se legalno prenosi tek 200 grama, dok je to kod cigareta šteka po glavi čovjeka.

Ipak, ako ćete uz hranu tražiti stavku uštede u kućnom budžetu zbog koje se isplati poći u šoping u Hercegovinu, to su vam lijekovi.

Prema riječima ljekarnice Danijele Đivić, u njihovu ispostavu u šoping-centru nadomak Tomislavgrada, kupci iz Hrvatske dolaze mahom zbog OTC-a. Za laike, to su lijekovi koji se uzimaju bez recepata.

"Ako baš moram izdvojiti jedan lijek koji se najviše traži, to je Cardiopirin. Uzima se za cirkulaciju i kad nas je kutija 3,5 maraka. Isto tako, dobro idu Lekadol, Aspirin, Kafetin, Supradin, Plivadon...

I da, svi nas pitaju za stare toplomjere sa živom, jer valjda ne vjeruju u ove elektroničke. On se više ne može kupiti u Hrvatskoj, a kod nas je 6,5 maraka. Da ga i duplo poskupimo, svi bi ga opet uzimali", kaže ljubazna farmaceutkinja.

Iako ona to demantira, javna je tajna da se u hercegovačkim apotekama mogu kupiti lijekovi za koje je u Hrvatskoj potreban recept liječnika.

"Kada mi je dijete bolesno, lakše mi se zaletjeti preko granice i uzeti, primjerice, antibiotike ili sirup nego kod nas čekati u ambulanti. Platiš i uredno dobiješ. Carinici, da vam i nađu takvo što, neće praviti probleme kada kažete da je dijete u pitanju", kazao je za 'Slobodnu' Metkovac koji živi u pograničnoj zoni što se formalno prostire po pet kilometara sa svake strane granice.

Kupujući već godinama, otkrio je da cijene u Hercegovini padaju što se ide dublje preko granice. Tako ako želi kupiti tenisice, pravac – Mostar.

"Izbor je puno veći nego uz granicu ili u Čapljini. Patike, poznatiji brendovi, cijenom se ne razlikuju puno nego u Hrvatskoj, ali je kvaka u povratu poreza. Važno je da je račun veći od 101 marke i nakon što ovjerite račun na granici, idući put isti taj dućan vrati vam 17 posto. Rok je tri mjeseca" jasna je kalkulacija sugovornika.

Zato će već ubrzo opet u Gabelu i dalje, isto kao što će Vrgorčani u Ljubuški, Imoćani u Grude i Posušje, a Splićani i Sinjani preko Kamenskog...

Izvor: Jutarnji list

Objavljeno u Županija

Tradicionalna manifestacija "Uskrs u Primorju" održat će se ovog vikenda, u subotu i nedjelju 7. i 8. travnja, a za građane i posjetitelje organiziran je besplatni prijevoz autobusima JP Libertas s Pila prema Mrčecvu i Osojniku sa zaustavljanjem na stanicama Tommy Gruž, robna kuća Srđ, Komolac i Mokošica.

Program prvog dana manifestacije, u subotu, 7. travnja, započinje na Lokvi na Mrčevu u 10:30 sati otvaranjem uz Dubrovačke trombunjere, FA Linđo - Linđovo blago i KUD Komolac. Na Lokvi je u 11:00 sati start utrke Mrčevo-Mravinjac-Riđica-Mrčevo, koju organizira Triathlon klubom Dubrovnik. Zahvaljujući suradnji s Festivalom Aklapela od 12:00 sati nastupit će klape Stine iz Zagreba, Kapric iz Zadra i Pasika iz Omiša, a već od 11:00 sati na maloj placi bit će priređena prigodna prodaja domaćih proizvoda uz sajam cvijeća koja će trajati sve do 13:00 sati.

Za subotnji program organiziran je prijevoz autobusom JP Libertas koji s Pila kreće prema Mrčevu u 9:00 sati. Povratak iz Mrčeva prema Pilama je u 13:30 sati.

Program drugog dana, u nedjelju, 8. travnja počinje u 10:00 sati pješačenjem stazom Osojnik - Ljubač uz stručno vodstvo (završetak je u 12:00 u Ljupču gdje je organizirano osvježenje).

Jutarnji autobus u nedjelju s Pila prema Osojniku polazi u 9:00 sati, doke je povratak uz Ljupča prema Pilama u 13:15 sati.

Središnji događaj „Uskrsa u Primorju“ je međunarodna folklorna manifestacija u organizaciji udruge Dubrovački primorski svatovi koja počinje u 15:00 sati na Lokvi u Mrčevu. Nastupit će Dubrovački trombunjeri, KUD Izvor - Limena glazba Zaton svečani mimohod, Udruga Dubrovački primorski svatovi – mali, FA Linđo, KUD Sveti Juraj, Osojnik, KUD Stjepan Radić, Pridvorje, KUD „Ponikovska poskočica“, Ponikve, KUD Linđo Ošlje, Stupa, HKUD "Fra Petar Bakula", Posušje i Udruga Dubrovački primorski svatovi - mali Linđo.

Građanima i posjetiteljima također je na raspolaganju posebna besplatna autobusna linija Libertasa koja s Pila prema Mrčevu kreće u 14:00 sati s povratkom u 18:00 sati s Mrčeva.

Sve linije zaustavit će se na stanici kod Tommyja u Gružu, ispred RK Srđ, u Komolcu i u Mokošici.

Objavljeno u Lifestyle

Povodom početka turnira Tomo 2018, izaslanstvo Jug Croatia osiguranja koje je predvodio predsjednik kluba Tomislav Dumančić u pratnji direktora Ognjena Kržića i šefa struke Vjekoslava Kobešćaka, položila je cvijeće na grob Toma Udovičića po kome turnir nosi ime.

Tomo Udovičić velikim je slovima upisan u povijest kluba kao čovjek koji je odgojio mnoge Jugove generacije iz kojih je izrastao velik broj svjetskih prvaka i olimpijskih pobjednika.

Objavljeno u Dubrovnik

Prometna policija će na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i ove godine provoditi 24-satnu akciju pojačanog nadzora brzine kretanja vozila. Akcija će se provoditi 18./19. travnja kontinuirano na velikom broju lokacija, u naseljenim mjestima i izvan njih pri čemu će se koristiti svi raspoloživi uređaji za nadzor brzine kretanja i maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika.

Radi ostvarenja ciljeva akcije te senzibiliziranja javnosti o ovoj problematici i ove godine pozivaju se građani da od danas, 4. travnja do 12. travnja 2018. godine predlože lokacije na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske na kojima smatraju da je potrebno nadirati brzinu kretanja vozila.

Svoje prijedloge možete dostaviti na e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Svi pristigli prijedlozi će se analizirati, a potom od pristiglih prijedloga odabrati lokacije pogodne za nadzor brzine.

Iz PU dubrovačko-neretvanske još jednom naglašavaju da je nepropisna i neprilagođena brzina jedan od glavnih uzroka stradavanja u prometnim nesrećama, a poglavito onim s najtežim posljedicama. Ovom akcijom želi se podići razina svijesti kod vozača u odnosu na brzinu, ali i poštovanja ostalih prometnih propisa kako sudionici u prometu ne bi ugrozili svoju sigurnost i sigurnost ostalih sudionika u prometu.

Objavljeno u Županija

Ozljede na radu sve su češća pojava, potvrđuju to podaci Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu (HZZZSR). Naime, prema njihovu izvješću više od 14 tisuća radnika u Hrvatskoj ozlijedilo se prilikom rada tijekom 2017. što je porast od 889 osoba u odnosu na godinu prije. Lani je u nesrećama na radu smrtno stradalo 13 osoba, dok je među ozlijeđenima najviše onih koji su zadobili lakše ozljede i to njih 9773.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2017. na radnom mjestu ozljedu je zadobilo 246 radnika, dok je na putu do posla do ozljede došlo u 49 navrata. Naša je županija tako među šest onih u kojima dolazi do najmanje ozljeda, ali ipak i kod nas su brojke u porastu. Kako je navedeno u izvješću, teške se ozljede događaju najčešće u građevinarstvu (20,36 posto), a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prošlu je godinu pa tako i početak 2018. obilježilo upravo nekoliko tragedija u ovom sektoru.

Najrecentniji primjer onaj je iz ožujka 2018. kada je radnik na gradilištu iznad Banja pao sa skele i pritom zadobio teške ozljede glave. Siječanj su obilježile čak dvije tragedije u Luci Ploče koje su se dogodile u razmaku od deset dana. U prvom slučaju radnika je prignječio utovarivač ugljena, dok je u drugom stradao pomorac koji je pao s visine od preko četiri metra s jedne na drugu razinu broda. Ozljede su bile preteške te je preminuo od iskrvarenja. U ožujku prošle godine na gradilištu u Štikovici dogodila se tragedija u kojoj je tijekom izvođenja radova život izgubio 50-godišnjak iz Slavonskog Broda, navodno na privatnom gradilištu apartmana.

Također, prilikom izvođenja građevinskih radova na obiteljskoj kući u Putnikovićima na poluotoku Pelješcu, došlo je do pada zida na dvije osobe te je u nesreći jedna osoba smrtno stradala, dok je druga zadobila teže tjelesne ozlijede i prevezena je u Opću bolnicu Dubrovnik. Do ozljede na radu došlo je i u travnju kada se u Ulici Frana Supila radnik prevrnuo u kamionu s dizalicom, precijenivši težinu tereta kojeg je prenosio. U lipnju je 37-godišnjak stradao na gradilištu u Zatonu do čega je došlo uslijed prevrtanja radnog stroja, a unesrećeni je od težine ozljeda preminuo.

Prema podacima HZZZSR-a u Hrvatskoj najviše ozljeda zabilježeno je u prerađivačkoj industriji (2895), zatim trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikla (1675), građevinarstvu (987) te djelatnosti zdravstvene i socijalne skrbi s ukupno 982 ozljede na radu. Na radnom mjestu najčešće dolazi do ozljede ruku, gdje ozljede prstiju čine više od 21 posto. Muškarci se češće ozljeđuju na radnom mjestu, a žene na putu do posla.

Za ovakve nesreće sve se češće čuje iako, kako stoji u izvješću Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, većina ozlijeđenih radnika nosila je sukladno zakonu osobnu zaštitnu opremu za vrijeme nastanka ozljede. Iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u siječnju su upozorili na činjenicu da se godišnje registrira nešto više od 13.000 ozljeda na radu, od čega oko 15 posto teških te 18 smrtnih slučajeva.

Dodaje se da je u prošloj godini stopa bolovanja bila 3,29, a svaki dan je s rada bilo odsutno 44.000 radnika. I dok se u proračun HZZO-a kao poseban doprinos za zaštitu zdravlja na radu uplati godišnje oko 570 milijuna kuna, iz Saveza sindikata pitaju se nisu li ovi pokazatelji dovoljan motiv za akciju i poboljšanje uvjeta? „Poslovni subjekti koji primjenjuju više standarde zaštite na radu uspješniji su i održiviji. Za poduzetnike i radnike zaštita na radu je alat za sigurna i zdrava radna mjesta, a to je i jedna od bitnih pretpostavki postizanja produktivnosti, konkurentnosti, gospodarskog rasta i razvoja. U boljoj zaštiti na radu interes mogu pronaći svi, poslodavci, sindikati, radnici i država, a socijalni dijalog to može omogućiti“, navedeno je u priopćenju Saveza sindikata.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Županija

Na dnevnom redu 10. sjednice Gradskog vijeća zakazane za ponedjeljak, 9. travnja naći će se Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Kolektivnog ugovora za zaposlene u Javnoj vatrogasnoj postrojbi „Dubrovački vatrogasci“, dobrovoljnim vatrogasnim društvima i Vatrogasnoj zajednici Grada Dubrovnika, a izvjestitelj u ovom predmetu bit će gradonačelnik Mato Franković.

Interes Grada Dubrovnika je dobro opremljena javna vatrogasna postrojba s adekvatno plaćenim zaposlenicima, a prihvaćanjem te sklapanjem novog kolektivnog ugovora primanja dubrovačkih vatrogasaca korespondirat će s primanjima njihovih kolega u Zagrebu, Rijeci ili Splitu, odnosno njihova prava izjednačit će se s pravima zaposlenih u upravnim tijelima Grada Dubrovnika.

Osnovica za izračun plaće, primjerice, povećana je i iznosi 6.000,00 kuna, a neke od novina koje donosi novi kolektivni ugovor jesu i plaćanje pripravnosti, prekovremenog rada i toplog obroka.

Sredstava za realizaciju prava reguliranih odredbama predloženog Kolektivnog ugovora osigurana su u Proračunu Grada Dubrovnika u Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu.

Podsjetimo, pregovori su započeli dana 16. veljače 2018. godine, a završili su dana 16. ožujka 2018. godine. Pregovarački timovi održali su ukupno pet pregovaračkih sastanaka.

Objavljeno u Dubrovnik

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije naručila je znanstvenu studiju nosivosti kapaciteta turizma koju izrađuju znanstvenici Instituta za turizam iz Zagreba kako bi uvidjeli koliko se turizam na području županije približio točki “overturizma”, odnosno prekomjernog turizma, koji ne prati ravnomjeran razvoj infrastrukture te dovodi do smanjenja kvalitete života, pružanja usluga i zadovoljstva gosta, piše Lokalnivečernji.hr.

Dugoročno konkurentni – Studiju nosivosti kapaciteta naručili smo da se ne bismo doveli u situaciju Dubrovnika, Berlina, Barcelone i drugih gradova koji hitno moraju raditi radikalne poteze kako bi riješili situaciju. Ova će nam studija pomoći da kvalitetnije strateški planiramo turizam. Donijeli smo glavni plan razvoja turizma od 2017. do 2027. godine u kojem je strateški cilj održivi turistički razvoj s naglaskom na maksimiziranju dobiti, odnosno koristi za lokalno stanovništvo.

Održivi turistički razvoj jedini je način da imamo dugoročno konkurentan turizam, a da bismo imali dugoročno konkurentan turizam, on ne smije biti prekomjeran. Ne smijemo imati prevelik broj turista koji će ugroziti infrastrukturu, lokalno stanovništvo, prirodne resurse i sve ono što čini turizam. Nije nam cilj da turizam raste u nedogled – kaže Joško Stella, predsjednik Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

– Te granice sigurno nisu dosegnute, ali ćemo vidjeti koliko do njih još imamo prostora. To nam otvara vremenski okvir u kojem možemo donijeti određene mjere. Turistička zajednica ne donosi mjere, mi smo tu da upozorimo. Nikome neće biti dobro ako turizam počne padati. Mi smo sada u rastu, vrlo brzo ćemo dosegnuti vrh, a ovom studijom dat ćemo odgovor kada. Taj vrh ćemo odgoditi, da ga ne dosegnemo tako brzo, ako izradimo pravu strategiju održivog razvoja gdje će rast biti sve sporiji, ali će ljudi biti zadovoljniji. Ako lokalno stanovništvo nije zadovoljno turizmom, i turist će biti nezadovoljan – poručuje Stella.

Više pročitajte OVDJE!

Objavljeno u Dubrovnik
Stranica 1 od 2

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik