nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Četvrtak, 05 Travanj 2018

Iz Društva za zaštitu životinja Dubrovnik upozorili su na pužomor na Nuncijati kod igrališta. Naime, dojavili su to na svom Facebook profilu nakon večerašnjeg slučaja trovanja mačke koja je zahvaljujući intervenciji djevojke s Nuncijate koja ju je pronašla te odvela veterinaru, kako ističu iz Društva, "izbjegla smrt u najgorim mukama".

"Pripazite životinje i djecu! Primijetite li otrovane mamce, molim vas, pokupite ih i nazovite policiju! U slučaju trovanja pomiješajte sol i toplu vodu i ulijte životinji u grlo kako bi povratila sadržaj iz želudca i hitno krenite u veterinarsku ambulantu!", poručuju iz Društva za zaštitu životinja Dubrovnik.

Objavljeno u Dubrovnik

Osmi Memorijalni turnir "Tomo Udovičić" svečano je otvoren večeras na gruškom bazenu mimohodom ovogodišnjih natjecatelja. Na dva terena i u dvije konkurencije, snage će do nedjelje odmjeriti preko 500 natjecatelja iz devet država. U konkurenciji U-12 nastupit će 24 momčadi, a u konkurenciji U-14 njih 16.

"Neobično mi je drago vidjeti ovoliko mladih okupljenih u 39 ekipa iz devet europskih država koji će se u našem gradu natjecati. Dokaz je to da svaka zajednica sportu itekako treba pridavati pozornost, a naročito kod mlađih uzrasta. Stoga je Grad Dubrovnik odlučio to učiniti Strategijom razvoja sporta i sportske infrastrukture. S jedne je strane žalosno da grad poput Dubrovnika koji je kroz stoljeća poznat po strateškom planiranju, danas ne zna u kojem bi pravcu usmjerio sport. Posljedica toga loša je infrastruktura koja je onemogućila razvoj sporta, ali i nešto što se naziva sportskim turizmom. Grad Dubrovnik će u mandatnom razdoblju u sport uložiti oko 100 milijuna kuna, a kako bi konačno znali što u sportu želimo i kojom infrastrukturom to treba popratiti. Svi vi ste nam poticaj da u dubrovačkom sportu napravimo ono što je potrebno", kazao je pročelnik UO za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Đivo Brčić koji je turnir i otvorio.

Inače, Međunarodni memorijalni vaterpolski turnir „Tomo Udovičić“ turnir je za mlađe uzraste koji se na gruškom bazenu održava od 2011. godine. Turnir se održava u spomen na Toma Udovičića, legendarnog dubrovačkog trenera i velikog zaljubljenika u vaterpolo koji je odgojio generacije vaterpolista od kojih su brojni stasali u najbolje svjetske vaterpoliste te državne, europske, svjetske i olimpijske prvake.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Sport

Ministarstvo uprave je od svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zatražilo provjeru vjerodostojnosti svjedodžbi i diploma, odnosno isprava o stupnju obrazovanja i struci njihovih službenika i namještenika upravnih tijela hrvatskih općina, gradova i županija. Kako su rezultati inspekcije pokazali, čak 22 državna službenika posao su dobila na temelju falsificirane diplome.

Ministar uprave Lovro Kuščević izjavio je kako se "U najvećem redu radi o nižim službenicima sa srednjom stručnom spremom, to jest o krivotvorenju srednjoškolskih diploma. Jedan manji dio odnosi se na zaposlenika s visokom stručnom spremom".

Nadzor će se i dalje provoditi, uvjerava Kuščević. U sindikatu državnih službenika i namještenika osuđuju svoje bivše kolege.

"Sigurno da je neprihvatljivo da netko s neadekvatnom stručnom spremom obavlja poslove, odnosno da se kasnijim postupkom utvrdi da je diploma ili svjedodžba falsificirana", rekao je Boris Pleša iz Sindikata državnih službenika i namještenika.

Nadalje, kako tvrdi ministar uprave, radi se o raznim prekršajima i falsifikacijama, pišu Vijesti.rtl.hr.

"Negdje je izrečen otkaz ugovora o radu, negdje su teške povrede službene dužnosti. Sve su te nepravilnosti prijavljene DORH-u, koji vrši postupke sukladno zakonu", rekao je ministar Kuščević.

Objavljeno u Županija

Ne nasjedajte na internetske mamce, čitajte sitna slova i ne sklapajte poslove bez provjere, upozoravaju ovih dana iz Hrvatske udruge banaka i Hrvatske gospodarske komore građane i poduzetnike.

Iz udruge banaka pozivaju građane da ne nasjedaju na primamljive oglase za kozmetičke i farmaceutske proizvode. Besplatno testiranje skupih aparata ili kupnja prvog proizvoda uz vrlo nisku cijenu u većini slučajeva uvjetuje se plaćanjem poštarine karticom, a prihvaćanjem ponude koju nisu detaljno pročitali korisnici pristaju i na uvjete prodaje, prema kojima, primjerice, ne otkažu li daljnje narudžbe u probnom razdoblju, automatski pristaju na nova, buduća terećenja od 750 kuna i više.

Nisu ni poduzetnici imuni na zov primamljivih ponuda s interneta: Hrvatska gospodarska komora im je izdala upozorenje zbog mogućih pokušaja financijskih prijevara s područja Ujedinjene Kraljevine, Nigerije i Gane temeljem informacije Veleposlanstva RH u Londonu da im se sve učestalije obraćaju hrvatski poslovni subjekti koji su se upustili u rizične poslove bez provjere inozemnog partnera.

"U najviše slučajeva riječ je o "lakom i brzom" plasmanu roba i usluga na tržište Ujedinjenog Kraljevstva ili o "nuđenju povoljne" nabave opreme ili mehanizacije, koja im nakon uplate nikad nije isporučena. U afričkim zemljama najčešće je riječ o namjeri sudjelovanja na javnim natječajima koji se naknadno pokažu lažnima. Zabilježeni su i primjeri kada "potencijalni prevaranti" preko interneta sami prilaze hrvatskim obrtima i tvrtkama, nudeći im mogućnost posredovanja pri plasmanu proizvoda i usluga na tržište Ujedinjenog Kraljevstva ili Afrike, pri čemu sve češće koriste hrvatski jezik", kažu u komori.

Objašnjavaju nam da su iz veleposlanstva u Londonu doznali za slučajeve kada su hrvatske tvrtke zatražile provjeru potencijalnih partnera i odustale od poslova, jer se radilo o sumnjivim ili fiktivnim tvrtkama. Ne znaju koliko je onih koji su se upustili u rizične poslove, ali naglašavaju da je dobro pravodobno provjeriti vjerodostojnost tvrtki i agenata preko Veleposlanstva RH u Londonu.

"Čovjeka nitko ne može zaštititi od njega samog. Ako je netko dovoljno naivan da odgovori na takve mailove i još uplati novac, onda ga nijedan jedan zakon, udruga ili institucije ne mogu zaštititi. Pretpostavka bilo kakve zaštite je da čovjek razmišlja o tome je li nešto logično ili nije. Ako vam netko nešto nudi besplatno ili po vrlo niskoj cijeni ili baš vama, a vi nemate pojma tko je s druge strane, onda je vrlo vjerojatno da se radi o nekoj prijevari koja ima za cilj ili uzeti novac ili osobne podatke da bi poslije njih došli do novca", ističe Đuro Lubura, stručnjak za telekomunikacije.

"Mi smo privatna ulagačka grupa koja nudi zajam s kamatom od tri posto godišnje. Ako trebate hitni zajam ili financiranje za projekt, javite svoj poslovni plan ili cilj kredita", stoji u jednoj takvoj ponudi koja je samo kap u moru sličnih što kruže internetom. Javiš im poslovni plan, pošalješ broj računa ili osobne podatke i onda plačeš kad shvatiš da je netko iscijedio novac s računa. Zamislite da vas netko na ulici vuče za rukav i nudi milijune kredita – biste li mu vjerovali, dali mu svoju osobnu i bankovnu karticu da uzme sve podatke te mu usput još u ruke tutnuli stotinjak eura za troškove kredita?

Ponude iz bajke ne postoje, kredit je nezakonito nuditi i primiti ako onaj tko ga nudi nema licenciju od Ministarstva financija ili Hrvatske narodne banke.

Objašnjava to Slobodnoj Dalmaciji Marija Duljković, stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije.

"Svi kreditni posrednici, domaći ili oni iz inozemstva, strane banke i njihove podružnice, moraju imati licenciju za rad u Hrvatskoj. Svatko tko želi biti posrednik u potrošačkom kreditiranju i ima dobre namjere, može dobiti licenciju od Ministarstva financija, a ako se radi o posrednicima kredita koje odobravaju banke, licenciju daje HNB. Oni koji imaju dobre namjere nemaju problema s dobivanjem licencija, a ako ih ne žele dobiti, daleko im lijepa kuća. Za posrednike vrijede iste odredbe koje vrijede za banke o besplatnim informacijama koje moraju dati potrošačima prije podizanja kredita", kaže nam Duljković.

Igor Vujović, predsjednik Društva "Potrošač" ukazuje da ljudi trebaju razmišljati i osloniti se sami na sebe i da su osobni podaci u modernim vremenima najvrednije stvari.

"Princip je stari, nude vam besplatno čokoladu, a poslije će vam uzeti 10 čokolada, pa vam nude vam nešto, ako im pošaljete OIB, a uzet će vam znatno više kad im ga pošaljete. Nekom poslati podatke mailom ili SMS-om ne biste smjeli. Uostalom, ne morate svakom otkrivati kako se zovete. Ljudi imaju povjerenja i na kraju, kad ih se prevari, ispadne da to nije dobro", kaže nam Igor Vujović, predsjednik Društva "Potrošač".

Obriši i zaboravi

U Hrvatskoj je 1,2 milijuna korisnika internetskog bankarstva i oko 600.000 korisnika mobilnog bankarstva. Većina ljudi postupa ispravno kad primi nepoznate poruke, s nepoznatim linkom, ignorira ih ili obriše, ali ih sedam posto riskira i nastavlja se baviti tom porukom, podaci su to iz istraživanja o sigurnosti na internetu Hrvatske udruge banaka.

Objavljeno u Županija

Iz Hrvatskog košarkaškog saveza došla je potvrda kako će se kvalifikacijski turnir za plasman u Prvu ligu igrati u Labinu. Pravo nastupa izborilo je pet prvaka A-2 liga, i to KK Đakovo (A-2 liga istok), KK Međimurje (A-2 liga sjever), KK Rudar Labin (A-2 liga zapad), KK Dubrovnik (A-2 liga jug), a kolo prije kraja pred naslovom je KK Dubrava u A-2 ligi centar. Kvalifikacijski turnir igrat će se od 25. do 29. travnja, četiri utakmice, svatko sa svakim, a dva najbolja kluba plasirat će se u veći rang natjecanja, u Prvu ligu.

Objavljeno u Sport

Iz Vodovoda Dubrovnik javljaju da će zbog radova na vodoopskrbnoj mreži 6. travnja bez vode biti stanovnici u Tmušastoj ulici i Ulici Miha Pracata u vremenu od 9 do 11 sati te Getaldićevoj ulici u vremenu od 8.30 do 11.30 sati.

Objavljeno u Dubrovnik

Izborno povjerenstvo za provedbu izbora za članove vijeća jedinica mjesne samouprave Grada Dubrovnika utvrdilo je, prihvatilo i objavilo pravovaljane kandidacijske liste za izbor članova vijeća mjesnih odbora i gradskih kotareva Grada Dubrovnika. Kotarski izbori održat će se 22. travnja u vremenu od 7 do 19 sati. Donosimo pregled pravovaljanih lista te nositelja po pojedinim gradskim kotarevima.

U gradskom kotaru Grad tri su pravovaljanje kandidacijske liste. Onu Hrvatske demokratske zajednice predvodi Gordan Špero kao nositelj liste, a uz njega su na listi Nikolina Soko, Ana Baralić, Denis Ajduković, Roberta Soko, Ana Prohaska Vlahinić, Marija Milovčić, Nikša Grljević, Ivo Režić, Antonio Vučica, Miho Kulušić.

Druga kandidacijska lista ona je grupe birača čiji je nositelj Marin Krstulović. Na listi su i Marija Grazio, Mara Kolić Pustić, Tonći Matijašević, Nikolina Šimunović, Toni Kursar, Dubravka Šimunović, Zorana Dileo-Simović, Ljubomir Nikolić, Nikolina Farčić i Srđan Kera.

Treću kandidacijsku listu Socijaldemokratske partije Hrvatske i Hrvatske seljačke stranke koju nosi Anita Bonačić Obradović čine i Amir Brkić, Davor Ljubičić, Franjo Edl, Srđan Žustra, Vesna Bajec, Rea Škaljić, Koraljka Bečić, Danica Danilović, Ana Marić te Džemal Karić.

U gradskom kotaru Gruž među tri kandidacijske liste onu HDZ-a te HRAST-a predvodi Antun Česko uz kojeg su na listi i Dinka Butigan, Srećko Ljubičić, Željko Capor, Ana Validžić, Božo Čuić, Roberto Krile, Marina Lazarević, Stjepan Đuričić, Dragan Bender i Tonći Jonjić.

Na listi Hrvatske stranke umirovljenika nositelj liste je Ilija Franković, a na njoj su još i Nila Perušina, Antonijeta Miloš, Josip Zedniček, Nada Dugeč, Kate Popović, Anka Brzica, Cvijeta Bokun, Mile Zlatić, Elizabeta Knego, Katica Orman.

Na listi Socijaldemokratske partije Hrvatske te Hrvatske seljačke stranke nositelja Vida Bogdanovića su i Niko Šalja, Robert Anđušić, Fani Favro Bukvić, Toni Đerek, Jasminka Zelentrović, Dušanka (Dušica) Šutalo, Juliana Košta, Mario Perica, Ankica Lepeš, Tomislav Brnas.

U gradskom kotaru Komolac samo je jedna lista i to HDZ-a te HRAST-a čiji je nositelj Nikša Sentović, a na njoj su još i Tomislav Saltarić, Ante Vojvodić, Ivana Marić, Marijo Pavlović, Mladen Bečić, Pero Vianelli, Ilija Kozina, Mario Glegj, Marko Matković te Ivan Kljunak.

Čak je pet pravovaljanih kandidacijskih lista u gradskom kotaru Lapad. Listu HDZ-a nosi Zlatko Begušić - Bega, a na njoj su Petra Kraljević, Ivica Grilec, Silvana Kandić, Nikola Babić, Katija Orepić, Mario Savić, Đuro Perić, Karloti Bender, Nikola Lonac te Angelo Andolšek. Nositeljica liste Hrvatske stranke umirovljenika je Marijana Manenica, a na listi su i Miljenko Lučin, Nenad Milina, Ljiljana Krunić - Zita, Vesna Cvinar, Baldo Mojaš, Draginja Lasić, Hurija Prguda, Stoja Bjelopera, Dragomir Popadić, Anđa Brkan.

Dubravko Garbin nositelj je liste grupe birača na kojoj su i Kristina Skvrce, Mato Krile, Marin Haklička, Igor Legaz, Helena Dadić Marković, Davor Dužević, Nikolina Kapović, Anamarija Miletić, Dijana Lalatović i Zdravko Nivić.Listu SDP-HSS n osi Josip Mikulić, a na njoj su i Katarina Ničetić, Tatjana Šimac Bonačić, Predrag (Dragan) Čolaković, Davor Mrša, Elena Vera Radulović, Milica Vukosav, Lucija Klečak, Alen Rapajić, Ljiljana Tripković Hančević i Nermila Mehić.

U gradskom kotaru Mokošica listu HDZ-a i HRAST-a nosi Blaž Pezo, a uz njega su Nikolina Pozniak, Josip Curić, Marija Ivanković, Dinko Mandić, Ivo Gverović, Ilija Lučić, Srećko Rudinica, Marija Čupić, Ivan Krešimir Kriste i Ante Barišić. Nositelj kandidacijske liste SDP-HSS je Saša Škrabić, a na njoj su i Pavle Mateljak, Andrija Nedoh, Anita Porča, Marija Brnas, Utjeha Kristić, Mato Živković, Rosanda Maškarić, Ivan Dugandžić, Marija Milić, Faketa Prebisalić.

U gradskom kotaru Montovjerna kandidacijsku listu DUSTRA-e predvodi Željko Raguž, a na njoj su Marina Franić, Domagoj Carević, Tomislav Tabak, Rade Dolina, Nikolina Zarač, Sanja Čikato, Dubravka Bosnić, Dora Batoš, Tomislav Čagalj i Nikša Đerek. Listu HDZ-a i HRAST-a nosi Ariel Žitković, a na njoj su i Dubravko Pasqualicchio, Kristian Vrbanić, Radenko Džakula, Ivan Maslać, Dubravka Čačić, Anica Ćurković, Željko Prce, Marija Perić, Davor Jančić i Branko Bazdan. Na listi HSU-a nositeljice Anke Greget su i Luce Šalja, Jovanka Ilić, Hiba Pervan, Štefanija Maršić, Jelka Šegedin, Jele Bošković, Zdravka Kulaš, Dobrila Pucarić, Antica Brajević i Frana Čebirić. Nositelj kandidacijske grupe birača je Antun Levanat, a na njoj su i Veselko Radica, Hana Sinanović, Renata Lujak Grdović, Mira Rechner, Aida Strinić Trajković, Maroje Barčot, Nikola Bajo, Nada Mirković, Luka Ljevak te Željka Obradović. Na listi SDP-HSS nositelj je Jure Dumančić, a na njoj su i Đive Galov, Snježana Čustović, Ivan Tropan, Meludin Čampara, Sandra Jukić, Davor Pištalo, Ljiljana Milašević, Marko Diklić Kalimero, Srećko Musić i Danijela Vuleta.

U gradskom kotaru Pile-Kono nositeljica liste HDZ-a i HRAST-a je Katarina Doršner, a na listi su Ante Damić, Krešimir Marković, Ivica Martić, Zlatko Fabris, Nikola Potrebica, Alida Andolšek, Marko Radić Josip Dedo, Ante Rubin, Davor Miloglav. Nositeljica liste HSU-a je Olga Muratti, a na njoj su Ivo Krile, Stane Kodelli, Amira Kurtović, Ivica Elez, Davorka Šperanda, Jelica Bašica, Slavica Maričić, Jelka Lalić, Jovan Popović i Luka Milić. Dubravka Garić nositeljica je liste grupe birača na kojoj su Davor Lucianović, Diana Sinanović, Milan Ratković, Terezija Dražić, Dean Tošović, Ivona Kalinić, Alan Polzer, Sanja Dražić, Srdjana Cvijetić, Mare Ivanišin. Nositelj liste SDP-HSS je Goran Milić, a na njoj su i Karlo Deković, Ratko Jovović, Dragica Popović, Aida Sorajić, Milan Sorajić, Mira Skansi Deković, Dubravko Japunčić, Radmila Lasić, Zdravko Trojanović, Dragoljub Stanojević.

U gradskom kotaru Ploče-Iza grada nositeljica liste HDZ-a i HRAST-a je Zrinka Raguž, a na njoj su i Zlatko Uršić, Mijo Jerković, Vido Nadramija, Ivuša Brajević, Paola Šutić, Naira Asatrjan, Ivan Vukić, Đuro Market - Vlastelin, Virginija Cilić i Tomislav Bjelopera.
Kanidacijsku listu birača predvodi Srđan Obad , a na njoj su i Petra Marčinko, Ivan Viđen, Vlaho Zlošilo, Tamara Brajević, Vedran Levi, Damir Belin, Jelica Kmetović Hercigonja, Jadranka Vlatko, Marko Giljača, Svjetlana Jelavić - Dean. Jadran Barač nositelj je liste SDP-HSS na kojoj su i Nikša Sessa, Roni Mladinić, Andro Burđelez, Velimir Boroje, Simo Rašica, Željko Barač, Goran Beš, Nikola Vukić, Mirsad Hadžić i Luka Klobasa.

U Mjesnom odboru Bosanka nositeljica liste HDZ-a je Jelka Kuzman, a na njoj su i Martin Sentić, Ružica Lalić, Pero Krečak, Nikša Kalinić, Jelena Ruščić i Dubravka Lalić.
Nositelj kandidacijske liste grupe birača za mjesni odbor Bosanka je Luko Paskojević, a na listi su i Kristo Martinović, Ilar Paskojević, Joško Miloslavić, Stefi Miloslavić, Antonija Marinović, Zorica Srezović. U Mjesnom odboru Brsečine kandidacijska je lista HDZ-a nositelja Antuna Vuletića na kojoj su i Leonardo Bošković, Tihomir Panković, Miho Ivanković, Toni Mamuzić, Mato Penetra, Maro Bošković.

Nositelj HDZ-ove liste za Mjesni odbor Dubravica je Pero Stjepović, a na listi su Đuro Milić, Nikša Stjepović, Niko Belemečić, Mato Stjepović, Mato Mozara. Ivica Margaretić nositelj je HDZ-ove liste u Mjesnom odboru Gromača, na kojoj su i Marko Radiš, Ivuša Margaretić, Vlaho Matušić, Miho Majkovica, Nino Moretić, Marko Margaretić.

HDZ-ovu listu za Mjesni odbor Kliševo nosi Ivica Vuleša, a na njoj su i Tonći Vuleša, Nike Buholov, Mateo Dobrić, Marijo Vuleša, Filip Filipović, Darko Džalto.

U Mjesnom odboru Koločep nositelj HDZ-ove liste je Josip Vuleša, a na njoj su i Mare Musladin, Ivo Kisić, Ilija Puljizević, Pero Lujak , Zora Klanfar, Maro Marinčić.

U Mjesnom odboru Lopud nositeljica HDZ-ove liste je Suzana Glavočić, a na njoj su i Mario Jadrušić, Zoran Maković, Gabriela Elfriede Pavlović, Kate Radić, Antun Brać, Martin Cervelin.

Nositelj liste HDZ-a u Mjesnom odboru Šipanska Luka je Zvonimir Koporčić, a na listi su i Marko Skračić, Katarina Glavić, Julio Cvjetković, Marin Vranjac, Gašpar Boroje, Roko Marković. Kandidacijsku listu grupe birača predvodi Božo Brajović (Ban), a na njoj su Tomislav Brajović, Baldo Cvjetković, Antonio Liban, Rade Ljubišić, Tatjana Brajović, Nikša Raspopović.

U Mjesnom odboru Ljubač nositelj liste HDZ-a je Pero Špikula, a na njoj su i Luko Musladin, Antun Jerković, Ivo Jerković, Luko Musladin, Antun Njirić, Niko Musladin.

U Mjesnom odboru Mravinjac nositelj liste HDZ-a je Pero Milković, a na njoj su i Petar Kotlar, Marko Mrse, Ivo Dedo, Luko Banovac, Dominik Kotlar, Roko Mrse.

Nositelj liste HDZ-a u Mjesnom odboru Mrčevo je Luka Lučić, a na njoj su i Zlatko Radiš, Luka Lazibat, Ivica Banovac, Marijo Radiš, Niko Lučić, Ivo Ivanković.

U Mjesnom odboru Orašac nositelj HDZ-ove liste je Srđan Margaretić, a na njoj su i Antun Moretić Hrvat, Mario Lučić, Mato Kašikić, Vladimir Buć, Slavenko Miškić, Marijan Dadić.

U Mjesnom odboru Osojnik nositelj HDZ-ove liste je Josip Kovačić, a na njoj su i Niko Šurko, Marin Urljević, Vlaho Violić Hrvat, Sanja Đurić, Marijo Urljević, Maro Čoro.

U Mjesnom odboru Riđica nositelj HDZ-ove liste je Vedran Ivanović, a na njoj su i Ivo Ljubišić, Luko Puh, Stijepo Ivanović, Stjepo Gjivić, Luko Ljubišić, Stijepo Ivanović. Listu HDZ-a u Mjesnom odboru Suđurađ nosi Ivica Katić, a na njoj su i Nikola Pavlović, Paulo Milić, Jelica Zelen, Darko Vukorep, Teofil Bogdan, Mato Goravica.

U Mjesnom odboru Trsteno listu HDZ-a predvodi Antun Bošković, a na njoj su i Ivo Matković, Nikša Marinović, Nikoleta Miljas, Luči Violić, Jadran Bijelić, Nikša Beloč.

U Mjesnom odboru Trsteno nositelj HDZ-ove liste je Srećko Trojanović, a na njoj su i Ivo Grković, Ivo Trojanović, Željka Batinić, Mario Tripić , Ljiljana Đurković, Baldo Zelen.

Listu HDZ-a u Mjesnom odboru Zaton predvodi Emilio Puljizević, a na njoj su i Ivan Koši, Margita Bevanda-Petković, Andrija Njavro, Niko Miloslavić , Maroje Tihole. Pavo Kobilić. Listu HSU-a predvodi Vlaho Violić, a na kojoj su i Nikola Puljizević, Zvonko Mileković, Nikola Konjevod, Nikola Čokljat, Miroslav Škoda, Marija Dragojević. Listu kandidacijske grupe birača nosi Vicko Vodnica, a na njoj su i Dragana Đurić, Marija Haselsteiner, Željko Bajo Hrvat, Luka Butorac, Dubravka Oršulić, Dijana Radulović,

Više informacija dostupno je na službenim stranicama Grada.

Objavljeno u Dubrovnik

U subotu 14. travnja Stradun će zamirisati po pršutima. Eminentni proizvođači ove delicije udruženi u Klaster „Hrvatskog pršuta“ predstavit će proizvode ispred crkve sv. Vlaha. Promocija dalmatinskog, drniškog, istarskog i krčkog pršuta u gradu sastavni je dio tradicionalne manifestacije Dani hrvatskog pršuta.

„Gospodarski potencijali proizvodnje pršuta prije četiri godine nametnuli su potrebu za udruživanjem u Klaster i organiziranjem manifestacije koja artikulira interese proizvođača zaštićenih hrvatskih pršuta. Osim promotivnog karaktera Dani hrvatskog pršuta imaju natjecateljski, stručni i edukativni dio, a ove godine po prvi puta se predstavljamo Dubrovčanima i turistima na Stradunu. Želja nam je da se u sklopu manifestacije predstave ponajbolji primjeri dobre prakse s područja Dalmacije, Kvarnera i Istre te druženjem i stručnim dijelom tijekom dva dana manifestacije, nastojimo pridonijeti jačanju brenda hrvatskog pršuta i njegovoj valorizaciji u prehrambenoj i turističkoj industriji“, istaknuo je Ante Madir, izvršni direktor Klastera „Hrvatskog pršuta“, na predstavljanju manifestacije u HGK – Komori Zagreb.

Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, institucije koja sve četiri godine podržava manifestaciju, istaknula je kako HGK potiče promociju pršuta, aktivno sudjeluje u izradi pravilnika i regulative na nacionalnoj razini usko vezanoj uz interese proizvođača.

„HGK prati trgovinsku razmjenu u prehrambenoj industriji. Za usporedbu u 2014. izvezli smo proizvode tarifnog broja 0210 u koji spadaju šunke i pršuti u vrijednosti 84 tisuće eura, a prošle godine u vrijednosti 235 tisuća eura. Što se uvoza tiče 2014. u tom segmentu uvezli smo robe u vrijednosti 740 tisuća eura, a prošle godine 1,9 milijuna eura. Vidljivo je da proizvodnja pršuta ima veliki potencijal u gospodarskom razvoju Hrvatske“, zaključila je Božica Marković.

Objavljeno u Lifestyle

Majka sam, Bogu hvala, evo ima 17 godina. Imam dva sina i svako malo ih u čudu pogledam i pitam se kad su tako narasli veliki, prerasli me, što svakako s obzirom na moju visinu, nije problem. Sjećam se mojih dvadesetih, kad je svak nekako uzimao za pravo da me pita kad ću roditi i mislim li se udavati. Roditi sam htjela, udavati se, baš i ne, ali eto, život me odnio u tom pravcu. Međutim, svi vam to prezentiraju kao bajku i Pepeljugu - ono u jadnu i nesretnu tebe na nekom balu zaljubi se princ, ostaviš crevlju neđe na skalama pa te on kukavicu traži. Onda rodiš djecu i svi ste veseli, zdravi, lijepi i živite tako do kraja života.

I onda-tres. Kakva crna bajka. Rodiš, ono malo nešto od tri i po kila kriči po svu noć, pa paraš panda s crnim kalaturama oko očiju. Neće jesti, povraće, pljuva, baca se, ne da ti živjeti. Prvo grčevi, pa zubi, viroze, uglavnom urla nekih dvije, tri godine dana. U međuvremenu slušaš savjete o mijenjanju posteljine svako tri dana, o iskuhavanju kuhinjskih krpa na špaheru, o bakterijama, zdravoj prehrani, sjemenkama, moraš znati što najbolje skida fleke, s robe, tapita, zidova. Nisi domaćica ako nisi učinila kolač barem dva puta u setemani i zamijesila kruh svojim najmilijima. Za Uskrs i Božić moraš spraviti najmanje 15 vrsta kolača, kuća ti se mora blistati, ne smije te nitko naći nespremnu ili naići na pilo puno neopranih pjata.

Zaboravila sam reći, moraš imati i uvrh glave pedeset kila i lijepo izgledati, biti šesna, ne smrdjeti na Domestos, valjda da te muž ne ostavi. I onda ti tako rodiš djecu, vodiš ih vanka svaki dan, jer je važno da su na zraku, praviš zdrave obroke, satareš se oko kuće, sebe, organiziraš najveselije rođendane, blagdane i svece. Shvatiš da je film zapravo pošo nase. Da je obrnuto, da je princeza postala Pepeljuga. Da nisi sretna, jer si u svom tom nastojanju da budeš savršena, izgubila sebe.

I pošalješ sve to u neku stvar. Shvatiš da je dovoljno da bude dovoljno čisto da doma nitko ne dobije lepru i da se svi raduju kad napraviš kolač jednom u dva mjeseca. Shvatiš da ako djeca urlaju i zahtijevaju, ne obadaš, nego ti na jedno uđe, a na drugo izađe. Shvatiš da neće propast svijet, ako ti se ne da kuhati objed, pa naručiš pizzu. Shvatiš da oni koji te vole, neće ni primijetiti tvojih pet kila više. Shvatiš da je život nešto sasvim drugo. A što se tiče drečavaca s početka priče, danas tinejdžera, nekad ih poželim baciti s balkona. Ipak, oni su razlog mog postojanja.

Drage žene, ne mora se ništa. Osim biti sretan. Sreća su trenuci, oni u kojima ste svoje. Imale djecu, nemale, bile udane, neudane, rastavljene, samohrane, učinite život po svojoj mjeri. Nemojte gubiti vrijeme na stvari koje su toliko nebitne. Budite hrabre, zakoračite u život, jer ionako kratko traje i sve brzo prolazi. Bavite se onim što volite, dišite punim plućima. Nemojte da vam jednog dana bude žao, što niste živjele kako ste htjele. Jednom je netko, puno pametniji od mene, rekao: „Najveći ženin uspjeh je ako negdje putem ne izgubi osmijeh.“

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Kolumne

Čak sedam od deset najbržih gradova u legalizaciji - Dubrovnik, Vukovar, Bjelovar, Zagreb, Virovitica, Koprivnica i Samobor, ujedno su i u deset najbržih u izdavanju građevinskih dozvola, što pokazuje da je riječ o dobro organiziranim i efikasnim odjelima gradske uprave.

S obzirom da za dva i po mjeseca, 30. lipnja, istječe rok za predaju zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar održao je u srijedu konferenciju za novinare na kojoj se osvrnuo na dosadašnji proces legalizacije.

Po starom zakonu, po kojemu je rok za predaju zahtjeva bio 30. lipnja 2013. godine, za legalizaciju je prijavljeno 826.948 objekata, a riješeno je 76,80 posto predmeta, odnosno izdano 635.113 rješenja. Po novom zakonu i u novom roku, od 15. srpnja prošle godine do danas je prijavljeno još 12.749 predmeta, od čega je riješeno njih 3.914.

Sam tijek procesa legalizacije može se vidjeti u registru objavljenom na stranicama Ministarstva, iz kojega smo izvukli deset najuspješnijih gradova.

Prvi i apsolutno najažurniji je Grad Dubrovnik, koji je u srijedu imao tek jedan neriješeni predmet od 5.440 ukupno predanih zahtjeva. U postotcima imaju čak 99,96 posto uspješnosti, zbog čega je izrazito zadovoljan gradonačelnik Mato Franković koji posebno ističe pohvalu gradskom upravnom odjelu koji rješava legalizaciju.

'Zahvaljujući vrijednom radu našeg upravnog odjela, riješili smo gotovo sve predmete. To je za Dubrovnik posebno važno jer se nalazi u prostoru koji je dijelom u pomorskom dobru, dijelom se radi o povijesnoj baštini i zbog toga je kompleksnost legalizacije znatno veća nego u ostalim gradovima i županijama', komentirao je gradonačelnik Franković.

cats

Izvor: Gradonačelnik.hr

Objavljeno u Dubrovnik
Stranica 1 od 3

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik