nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Subota, 07 Travanj 2018

Dubrovčanin s adresom u Zagrebu Marko Ercegović otvorio je večeras svoju izložbu 'Pokazujem/Gdje mi živimo' u Galeriji Dulčić Masle Pulitika i Atelijeru Pulitika. Izložba je zbir umjetnikovih ranijih fotografskih serija.

Na samom otvorenju prisutnima su se obratili ravnatelj Umjetničke Galerije Marin Ivanović i kustosica izložbe Rozana Vojvoda.

"Neka od osnovinh svojstava fotografije Ercegovića su ambivalentnost, kolebljivost narativa, uočavanje i hvatanje situacije koja jest i nije, priče koja se može i ne mora razviti. Na njegovim fotografijama ništa nije dramatično, nema velikih kontrasta, naglašenosti motiva, uvijek je riječi o poetici svakodnevice, o odnosu s ambijentom koji istražuje istovremeno bježeći od prepoznatljivosti i simbola tih istih ambijenata bilo da je riječ o Dubrovniku, Zagrebu, Veneciji, Momjanu ili nekom drugom mjestu", napisala je u katalogu Rozana Vojvoda.

Petra Japunčić

Objavljeno u Kultura

 U Domu Marina Držića večeras je otvorena izložba slikara-grafičara Duje Medića "Poziv dum Marina Držića". Izložbu obuhvaća dvadeset i šest crteža, za koje je umjetnik potrošio tristo olovaka koje je također izložio. Program otvaranja upotpunio je i glumac Edi Jertec recitiranjem Prologa Dugog nosa iz djela 'Dundo Maroje'.

"Duje Medić je potpuno izignorirao nepotvrđene pretpostavke o tome da se Držić zaredio kako bi ispoštovao to obitelj ili zato što je bio u neimaštini. Ispisao je jednu priču koja je na prvi pogled apstraktna i možda na prvi pogled nejasna, no čim joj se malo posvetite, vidjet ćete koliko će vas ona zadobiti i kako će vam postati bliska. Njegova olovka nije skicozna, on s njom gradi – crne i duboke pozadine, sjene a ponegdje i nešto prozračnije teksture, ali uvijek gradi jedan čvrsti trodomenzionalni svijet bogatih i opipljivih volumena", rekla je kustosica Anita Ruso.

Povodom obilježavanja 450 obljetnice Držićeve smrti na misi zadušnici održanoj 3. svibnja 2017., biskup Mate Uzinić naglasio je kako u katoličanstvu ne postoji nasljedno svećenstvo te kako je jedna od velikih nepravdi posmrtno napravljenih Držiću upravo vjerovanje da je njegov poziv bio odgovor na obiteljsku tradiciju i njihovu lošu financijsku situaciju.

Petra Japunčić

Objavljeno u Kultura

Hrvatska je druga po visini cijena goriva u regiji, ali i druga po količini koju stanovnik može kupiti s obzirom na prosječnu plaću. Ipak dok si mi možemo priuštiti 608 litara, Švicarac si primjerice može priuštiti čak 3388 litara goriva.

Iako je u Bosni i Hercegovini gorivo od 1. veljače poskupjelo, u toj zemlji u regiji ono je i dalje najjeftinije. Pokazuju to podaci koje na tjednoj bazi prikuplja portal Globalpetrolprices.com i prema kojem litra goriva ondje stoji manje od eura (o,97 eura). Na drugom mjestu po cijeni je Makedonija (1,06 eura), potom slijedi Srbija (1,2 eura), pa Slovenija (1,26 eura) i Crna Gora (1,27 eura). Najskuplje gorivo plaćaju stanovnici Hrvatske (1,32 eura) i Albanije (1,37 eura).

Al Jazeera je, pak, izračunala koliko goriva može kupiti pojedini stanovnik svake zemlje u regiji uzmu li se u obzir prosječne plaće.

Tako se, primjerice u Sloveniji za prosječnu plaću može kupiti 855 litara, u Hrvatskoj 608 litara, a u najeftinijoj BiH 459 litara. Crna Gora je na četvrtom mjestu i ondje se za prosječnu plaću može kupiti 403 litre goriva, u Srbiji 380 litara, Makedoniji 368 litara i u Albaniji 275.

Svemu tome treba dodati još jedan detalj. U usporedbi sa svima njima Švicarac sa svojom prosječnom plaćom može kupiti 3388 litara, u Luksemburgu se može dobiti 2771 litara, Danskoj 2195 litara, Norveškoj 2018 litara te Austriji 2003 litara goriva.

Izvor: Net.hr

Objavljeno u Županija

Grupa Amadeus djeluje već dugi niz godina u Dubrovniku gdje nastupaju u sezoni koja za njih traje od 1. travnja do 1. studenog. Sastoje se od šest članova, a ovaj put razgovor smo vodili s Ivicom Dediolom i Ivanom Jelenom Pavlić povodom otvaranja Škole moderne glazbe i glazbenog vrtića u Mokošici.

Kako ste došli na ideju otvaranja Škole moderne glazbe i glazbenog vrtića?

Ivana: Već imamo otvorenu Udrugu za promicanje edukativne glazbe koja je aktivna, te preko nje planiramo otvoriti školu. To nije plan koji je nastao preko noći, on se već neko vrijeme realizira, a Ivica je došao na tu ideju prije neke tri godine.

Ivica: Nadamo se da će roditelji prepoznati ovaj projekt pošto više nema 'Malog raspjevanog Dubrovnika', a mi planiramo nastaviti tim stopama bar što se vrtića tiče. Usmjerit ćemo djecu putem kojim treba ići, jer u Dubrovniku 'rock akademije' nema. Na ovu ideju smo došli kako bi pomogli mladima uz glazbenu edukaciju.

Kada planirate početi?

Ivica: Planiramo krenuti krajem rujna, a sama škola traje dvije godine tj. četiri semestra. Početkom rujna održat ćemo audiciju za sve zainteresirane. Vrtić je za one najmlađe, dok školu može pohađati bilo tko stariji od 10 godina, bez gornje dobne granice.
Gdje će škola biti smještena?

Ivica: Selezijanci su nam ustupili jedan prostor u Mokošici na čemu smo iznimno zahvalni. Moram naglasiti da krećemo od nule, te da ovim putem pozivamo sve sponzore koji nam mogu pomoći na bilo koji način oko uređenja prostora, kako bi on bio adekvatan za djecu.

Ivana: To nipošto ne znači da je škola ograničena samo za djecu iz Mokošice, tamo smo samo kako bi taj dio Grada probudili na neki način, a svi su dobrodošli.

IMG 2038

Tko će predavati u školi?

Ivica: Uglavnom su to članovi naše Udruge i same grupe Amadeus. Ivan Lučić, Filip Dediol,Antonio Deranja, Ivana Jelena Pavlić, Martina Obradović, Vicko Klinac, Patricia Miloslavić, Olivio Bobić,Lina Ivanković, Antun Bašić, Gianna Putica, Damir Marić i ja.

Ivana: Za sada su instruktori uglavnom iz Dubrovnika, ali naravno otvoreni smo i za mogućnosti da nam dođu i gostujući predavači.

Kakav je program škole?

Ivica: Svi instruktori i predavači škole moderne glazbe isključivo su profesionalni glazbenici, koji svoje višegodišnje iskustvo u interpretiranju u izvođenju gotovo svih stilova moderne glazbe prenose polaznicima, oslanjajući se pritom na metode i programe poznatih svjetskih glazbenih škola i institucija, na kojima su se mnogi od njih i formalno školovali i/ili usavršavali. Iza njih stoje brojni zvučni zapisi, koncerti, nastupi i suradnje s najpoznatijim i ponajboljim glazbenim imenima, kao i priznanja struke. Premda se većina i prije bavila nekom formom podučavanja, jedinstveni koncept cjelovite glazbene komunikacije kreirali su udruženim snagama za školu moderne glazbe.

Koji je cilj ovog programa?

Ivana: Poticanje kritičnosti, samostalnosti, osjećaja odgovornosti i natjecateljskog duha kod učenika. Izražavajući se glazbom, učenik aktivira svoje emocije i maštu, što potiče njegov kreativni pristup glazbenoj reprodukciji - nastupi pred publikom.

Ivica: Ovaj program učeniku omogućava savladavanje i razvijanje tehnike sviranja, i pjevanja, upoznavanje različitih formi i stilova, upućuje ga u umijeće modernog muziciranja, ukratko, omogućava ovladavanje svim izražajnim sredstvima glazbala Sve to razvija učenikovu osobnost, pamćenje, radne navike, a i utječe na njegove izvanglazbene aktivnosti, oblikujući ga kao cjelokupnu osobu. Tijekom provođenja programa, neprestano treba imati u vidu individualnost svakog učenika i s mnogo senzibiliteta pratiti razvoj njegove osobnosti.

IMG 2036

Što će djeca moći naučiti u glazbenom vrtiću?

Ivana: Naglasak se stavlja na cjelovit odgoj i obrazovanje djeteta, koji trebaju biti usklađeni s integriranom prirodom njegova učenja. Tako će glazbeni vrtić sadržavati brojne aktivnosti poput pjevanja, ritmiziranja, crtanja, sviranja, učenja glazbenih pojmova, igranja, slušanja glazbe, istraživanja, upoznavanja instrumenata i slično.

Ivica: Važno je raditi na glazbi koju djeca vole, onoj koja je postala dio dječje svakodnevice, stoga ćemo i u ovom vrtiću raditi na glazbi koja je djeci bliska i draga!

Nedavno ste bili na audiciji za izvođače na prekooceanskim brodovima?

Ivica: Tako je, željeli smo se okušati u nečem novom i vidjeti koje su naše granice.

Petra Japunčić

Objavljeno u Lifestyle

Novi zakon o upravljanju državnom imovinom ni ovaj četvrtak Vlada nije uputila u Sabor na drugo čitanje, a resorni ministar Goran Marić uporno čeka da se zakon konačno donese, pa da izradi i svoj prvi plan upravljanja imovinom RH. Kako se donošenje zakona oduljilo (prvotno je bilo planirano da ga se donese do ljeta prošle godine), odgađa se i donošenje nove dugogodišnje strategije, budući da je postojeća lani istekla, te godišnjeg plana koji bi trebao biti temeljen na toj strategiji.

Iz tog dokumenta saznat će se i što konkretno država planira privatizirati u ovoj godini, a s obzirom da se već zagazilo u drugo tromjesečje, zanimljivo je da će uskoro uslijediti javna rasprava i usvajanje ne jednog, nego dva plana upravljanja imovinom - jedan za 2018., drugi za 2019. godinu. Te dokumente, inače, i prema važećem i novom zakonu upravljanja Vlada treba usvojiti u jesen, prije kreiranja državnog proračuna za narednu godinu, kako bi se moglo realno procijeniti proračunske prihode. Ministarstvo državne imovine izašlo je ovih dana u javnost s prvim nešto detaljnijim procjenama privatizacijskih i drugih prihoda koje očekuje dobiti od državne imovine. U dokumentu koji se zove Strateški plan Ministarstva državne imovine za razdoblje 2019. - 2021. zbrojem prihoda po različitim osnovama dolazi se do brojke od 1,94 milijarde kuna.

To je tristotinjak milijuna više nego prethodne godine, a najveći značaj dati će privatizacija tvrtki iz državnog portfelja. Prihodi koje ministar Marić očekuje od prodaje dionica i udjela trostruko su veći od ostvarenih u prošloj godini, u kojoj, prema podacima Ministarstva, svih 316 milijuna kuna ostvareno prodajom nestrateških tvrtki iz portfelja CERP-a. Ove godine prodaja bi trebala rezultirati s ukupno 932 milijuna kuna, a polovica tog posla već je odrađena zahvaljujući prodajama CERP-ovih turističkih tvrtki, za koje su natječaji provedeni prošle godine i s čijim se odabranim kupcima ugovore zaključuje u ovoj godini. Riječ je o tri tvrtke - Club Adriatic, Hoteli Makarska i crikvenički Jadran, od čijih većinskih udjela država upravo ubire 427 milijuna kuna.

U tijeku je novi pokušaj privatizacije dubrovačkog hoteljera Maestral, za kojeg je lani bio iskazan ogroman interes, no zaprimljena samo jedna obvezujuća ponuda, koja je na kraju odbačena. U ponedjeljak će biti zatvoren prvi krug, a na temelju prikupljenih ponuda utvrdit će se nova početna cijena. U prošlom pokušaju privatizacije ona je bila određena na 114 milijuna kuna, koliko je jedini ponuđač, češki J&T IB Capital Markets, bio spreman platiti, međutim, prodavatelja nije zadovoljio uvjetovanim jamstvom za najavljena ulaganja. Što bi država mogla staviti na tržište osim ovog hoteljera, te nekoliko manjiskih paketa u uglavnom manje atraktivnim tvrtkama, koje se upravo nudi na CERP-ovim stranicama, još nije poznato.

Iz Strateškog plana Ministarstva tek se načelno spominje kako je cilj u narednim godinama dovršiti privatizaciju i riješiti se manjih udjela s kojima država nema utjecana na upravljanje, te unaprijediti kvalitetu upravljanja državnim poduzećima. U tijeku je rješavanje nekoliko problematičnih tvrtki iz državnog portfelja, poput Petrokemije ili Uljanika, u kojemu država ima značajan vlasnički udjel, međutim njihovom privatizacijom sam proračun neće dobiti niti kune.

Za neke tvrtke za koje bi investitori rado "odriješili vreću" poput ACI-ja, temeljem stavova ministra Marića, zasad je vrlo izvijesno da neće biti predmet nadmetanja. Za razliku od prošle godine, u kojoj je glavnina prihoda od imovine stigla iz ostvarenih dobiti državnih tvrtki, ove godine, ispune li se očekivanja Ministarstva državne imovine, oni će biti nešto niži i od lanjskog iznosa i od prihoda od prodaje udjela. Od dividendi bi se moglo sliti nešto više od 912 milijuna kuna, gotovo 300 milijuna kuna manje u usporedbi s lanjskim ostvarenjem.

Mandat Gorana Marića u Vladi obilježen je bavljenjem nekretninskim dijelom portfelja, koji je sve protekle godine bio zanemaren i u sjeni privatizacije i sanacija državnih poduzeća. Angažman na tom planu pohvalila je i Europska komisija, a iako se u javnosti očekuje da se aktiviranje nekretnina nastavi još jačim tempom, prihodi koje Ministarstvo očekuje od njihove prodaje, zakupa i prava građenja neće bujati, nego se procjenjuju skromnije od lanjske razine, na oko 99 milijuna kuna. Naravno, planovi su jedno, a izvedba drugo, što pokazuje i praksa posljednjih godina i rada svih prethodnih vlada, koje su, kad je riječ o privatizaciji, u pravilu revidirale svoje prihodovne ambicije na isteku godine.

Izvor: Poslovni.hr

Objavljeno u Dubrovnik

Prema neslužbenim informacijama doznajemo kako je 29-godišnji mladić koji je jutros izazvao incident lomeći inventar triju dubrovačkih lokala na Pilama uhapšen i odveden u Opću bolnicu Dubrovnik u kojoj je zadržan na Odjelu psihijatrije. Posrijedi je od prije liječeni duševni bolesnik, te nije izazvana veća materijalna šteta. Kriminalistička istraga pokrenut će se po njegovom puštanju iz bolnice.

Objavljeno u Crna kronika

Primarna zdravstvena zaštita se privatizira, a bolnički liječnici bit će nagrađeni ovisno o učinku na poslu – ključne su promjene prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti čiji je nacrt pušten u proceduru javnog savjetovanja.

Ponovljeno je to savjetovanje jer je prva verzija povučena radi, kako je tada objašnjeno, dorade, a ova konačna varijanta zakona u suštini donosi izmjene jednake prijašnjoj verziji. Navedene promjene u početku teksta najveća su vijest za primarnu odnosno bolničku zdravstvenu zaštitu, a kako neslužbeno doznajemo, plan je Ministarstva zdravstva da taj zakon bude izglasan do kraja lipnja.

Zakon će u praksi utjecati na cijelu javnost, ne samo na zdravstvene djelatnike, no oni koji su bili uključeni u njegovu izradu ostali su na svojim početnim pozicijama. S jedne strane obiteljski liječnici koncesionari pozdravljaju zakonske izmjene, s druge je pak strane i dalje otvorena bojazan što će se primjenom zakona dogoditi s domovima zdravlja. Ovakvim zakonom koji uvodi ordinacije svi će liječnici primarne (obiteljski, ginekolozi, pedijatri, zubari...) moći otvoriti svoju privatnu ordinaciju pa i odseliti se u neki drugi prostor ako se ne dogovore o uvjetima ostanka u prostoru pod kapom doma zdravlja. Ukida se, dakle, koncesija i obveza o 30 posto liječnika primarne zaštite, koliko ih je moralo ostati zaposleno pod sustavom doma zdravlja. Nadalje, osim s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje moći će se sklapati ugovori i s drugim osiguravateljima, zavodima, ukratko dodatno raditi te u konačnici prenositi na nasljednike svoje ordinacije.

"Sve što je bilo u nacrtu zakona tako je i sada; mogućnost zapošljavanja liječnika, prijenos ordinacije, grupne prakse, i to je korak naprijed. Prostori u domovima zdravlja primarno se moraju dati u najam liječnicima koji ondje već rade i oni će imati pravo odrediti tržišnu cijenu. Ako se ne dogovore, domovi zdravlja mogu dati prostor drugim liječnicima, a ako ni to ne bude, onda tek uz dozvolu Ministarstva zdravstva mogu iznajmiti prostor trećim osobama", komentira dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.

Teoretski to znači da će dom zdravlja moći napustiti svi liječnici, preseliti svoje ordinacije u neke povoljnije prostore, a na njihovu mjestu otvoriti se i nešto što nema veze sa zdravljem. O.K., uz dozvolu Ministarstva, tako da je malo vjerojatno da će po domovima zdravlja početi nicati fast food filijale. No, zakonski će i to postati moguće. Nadalje, zakonski se definira obveza dežurstva vikendom – subotom od 15 do 20 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 20 sati.

Ali tko će dežurati nije definirano, nego ostavljeno na dušu budućem pravilniku. Tako da jedno od ključnih pitanja o dostupnosti liječnika građanima vikendom ostaje neriješeno.

"Potreba za dežurstvima morat će se dogovoriti s lokalnom upravom. U zakon je stavljeno da moramo dežurati, ali je pitanje tko će i koliko to platiti", napominje dr. Krolo, dodajući da u Koordinaciji još detaljno iščitavaju tekst zakona. Isto čine i u Udruzi poslodavaca u zdravstvu, koja je također bila uključena u radnu skupinu za izradu nacrta i koja je upozoravala da model ordinacija nije dobro rješenje. – Smatramo da nosioci primarne zdravstvene zaštite trebaju biti domovi zdravlja, i prije smo ukazivali na cijeli niz nedostataka takvog modela.

"U odnosu na prijašnju verziju nema bitnih promjena osim što je dobro da je otvoren proces nagrađivanja u zdravstvu", rekao je dr. Dražen Jurković, direktor UPUZ-a. Nagrađivanje bolničkih liječnika dodacima na plaću prema učinku navodno je članak zakona zbog kojeg je ta dorada zapela na više mjeseci prvenstveno zbog dodatnog troška. Kako će se vrednovati i kako točno nagrađivati liječnike propisat će Vlada posebnom uredbom.

Izvor: Večernji list

 

Objavljeno u Županija

Nakon svečanog otvaranja dvodnevne manifestacije 'Uskrs u Primorju' posjetitelji su u Mrčevu mogli uživati u autohtonim proizvodima domaćih OPG-ova. 

"Ovo je hvale vrijedan projekt Grada Dubrovnika, a županija podupire ovakve i slične. Ovo je jedan od načina kako pokazati našu kulturnu baštinu i kako što jače razviti ruralni turizam na području Dubrovačko-neretvanske županije. Sva ova djeca u narodnim nošnjama još su jedan od primjera kako mladima možemo ukazati na očuvanje tradicije. Svi domaći proizvodi veliki su doprinos u razvoju našeg turizma", rekla je zamjenica župana Žaklina Marević.

Zapjevale su i klape Stine iz Zagreba, Kapric iz Zadra i Pasika iz Omiša.

Petra Japunčić

Objavljeno u Dubrovnik

Prije nekoliko dana pisali smo o manijaku koji je HGSS-u, dok su tražili mladića nestalog u Visovačkom jezeru, s prikolice ukrao rezervni kotač kotač automobila. A jedna članica šibenskog HGSS-a sad je javila o novoj bizarnoj krađi.

Netko joj je, također tijekom akcije potrage na Visovačkom jezeru, ukrao komad skupe ronilačke opreme. Njezinu je objavu šibenski HGSS podijelio na svojoj Facebook stranici. Prije tri dana, ukradena joj je oprema za koju je, piše, izdvojila skoro dvije plaće.

“I tako...nakon kotača sa trailera idemo dalje. Naša spašavateljica i ronilica #HGSS -a moli za pomoć u pronalasku dijela svoje ronilačke opreme koja je negdje tijekom pretrage Visovačkog jezera ‘posuđena’?!”, piše u u uvodu HGSS-ove objave, nakon čega su prenijeli apel svoje volonterke.

“Dragi kolege ronioci i ostali koji se krećete u ronilačkim krugovima molim vas za trenutak pozornosti i SHARE! 03.04.2018. u popodnevnim satima nakon zarona u jezeru Visovac u NP Krka pri debrifingu i raspremanju moj Suunto EON Steel identičan kao na slici je dobio noge i netragom nestao. Od sigurnih 15 ljudi što su slušali i promatrali nadajući se novoj vijesti netko je očito posegnuo za komadom opreme koji sam kupila skoro od 2 plaće.

Zašto sad tek reagiram!? Morala sam eliminirati sve ostale mogućnosti, dakle okrenula sam sve naopako i ugnjavila nekoliko kolega da pomognu tražiti.
Pošteni nalazniče javi se ako ovo čitas, tebi sumnjam da će koristiti”, stoji u objavi HGSS-a.

naslovnica

Izvor: Tportal

Objavljeno u Crna kronika

Nastupom Linđovog blaga i KUD Komolac, te pucnjavom Dubrovačkih trombunjera otvorena je dvodnevna manifestacija 'Uskrs u Primorju'.

"Sukladno proračunskim mogućnostima Grad Dubrovnik podupire manifestaciju 'Uskrs u primorju'. Vjerujem kako će se sljedeće godine postići ono što želimo, a to je da 'Uskrs u Primorju' postane petodnevna manifestacija. Simbolično je kako će se manifestacija otvoriti nastupom Linđovog blaga jer na našoj tradiciji počiva hrvatski narod, stoga moramo njegovati i promovirati sve ono što baštinimo jer to je naše korijenje i ono čime se ponosimo", rekao je Mato Franković.

U sklopu manifestacije svi prisutni mogli su uživati u klapskoj pjesmi i u 'maloj placi' koja je u svojoj ponudi imala domaće autohtone proizvode.

Održana je i utrka na relaciji Mrčevo-Mravinjac-Riđica-Mrčevo, a pobjedu je odnio Damir Ovčina: "Poprilično sam zadovoljan vremenom od 42 minute i 40 sekundi, staza je bila dosta teška i 'valovita', a vrijeme je dosta vruće."

Sutra je na repertoaru pješačenje stazom Osojnik-Ljubač uz stručno vodstvo, te smotra folklora u organizaciji Udruge "Dubrovački primorski svatovi".

 

Petra Japunčić

Objavljeno u Lifestyle
Stranica 1 od 2

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik