nportal crop
nportal crop
Nportal - Sadržaj izdvojen po datumu: Nedjelja, 08 Travanj 2018

Središnja folklorna manifestacija "Uskrsa u Primorju" u organizaciji Dubrovačkih primorskih svatova održana je danas popodne na Lokvi u Mrčevu. Pred brojnom publikom nastupili su Dubrovački trombunjeri, KUD Izvor - Limena glazba Zaton, Udruga Dubrovački primorski svatovi – mali, FA Linđo, KUD Sveti Juraj, Osojnik, KUD Stjepan Radić, Pridvorje, KUD „Ponikovska poskočica“, Ponikve, KUD Linđo Ošlje, Stupa, HKUD "Fra Petar Bakula", Posušje i Udruga Dubrovački primorski svatovi - mali Linđo. Uskrs u Primorju organizirali su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Udruga Dubrovački primorski svatovi, a kakva je atmosfera danas bila u Mrčevu, pogledajte u fotogaleriji.

Objavljeno u Županija

Primorac iz Kotora i Korčulanski plivački klub pobjednici su osmog izdanja međunarodnog turnira "TOMO tournament" koji se od srijede do nedjelje igrao na bazenu u Gružu. Mali su Kotorani u finalu turnira u kategoriji U-12 pobijedili Beogradski Partizan dok su mladići iz KPK-a u izvrsnoj i neizvjesnoj utakmici tek nakon izvođenja peteraca svladali Primorac rezultatom 11:10.

Momčad nada Jug Croatia osiguranja u utakmici su za brončanu medalju, nakon boljeg izvođenja peteraca, pobijedili Barcelonu rezultatom 8:6 nakon što je u regularnom dijelu utakmica završila 4:4. Kadeti su, također u utakmici za broncu, uvjerljivo poraženi od Partizana rezultatom 10:3 i tako turnir završili na četvrtom mjestu.

Luka Ljepava, vratar Jugovih nada, proglašen je za najboljeg čuvara mreže u svojoj kategoriji dok je kod dvije godine starijih titulu uzeo vrata Roma Vis Nove Tommaso Peluso. Najbolji strijelac u kategoriji U-12 bio je igrač makarskog Galeba Šime Žilić s 25 postignutih golova dok je kod starijih pokal odnio igrač Primorca Neđo Baštrica s 28 golova.

Trofej za najboljeg igrača turnira, koji nose ime pokojnog Iva Ivaniša, osvojili su Draško Samardžić iz Primorca i Toni Mozara iz KPK.

Objavljeno u Sport

Hrvatska vaterpolska reprezentacija slavila je protiv Španjolske u finalu prvog izdanja Europa Kupa. Konačan rezultat na semaforu u Rijeci pokazao je 12-9 (2-1, 4-4, 3-1, 3-3), a naši dečki pokazali su odličnu i organiziranu igru.

Briljantnu utakmicu u finalu odigrao je Loren Fatović koji je postigao čak šest golova, dva je dodao Ante Vukičević, a po jedan Maro Joković, Andro Bušlje, Josip Vrlić i Javier Garcia, dok je Marko Bijač ostvario 12 obrana. Alberto Munarriz s tri i Blai Mallarach s dva gola bili su najefikasniji kod Španjolaca. Hrvatska je bila u prednosti tijekom čitavog susreta, u prvoj četvrtini povela je 2-0 golovima Bušlje i Fatovića, a Bušlje je imao priliku i za povećanje vodstva na 3-0 no promašio je situaciju s igračem više u bazenu.

U drugih osam minuta Španjolska je uspijevala držati rezultatski priključak efikasnom igrom u napadu. Gosti su poravnali na 3-3, 4-4 i 5-5, no niti jednom nisu došli u vodstvo. Fatović je golovima na kraju druge i početku treće četvrtine odveo Hrvatsku do prednosti od 7-5 da bi Joković pogotkom za 9-6 na isteku trećeg dijela prvi puta doveo Hrvatsku u prednost od tri gola. U posljednjoj četvrtini Hrvatska je održavala prednost od dva do tri gola. Valja spomenuti i da je ovaj sjajan uspjeh došao bez našeg najboljeg igrača Sandra Sukna. Treće mjesto osvojila je Italija koja je sa 10-9 bila bolja od Srbije, kao peti su završili Crnogorci 15-7 pobjedom protiv Mađara, a kao sedmi Grci koji su na 12-4 bili bolji od Francuza, pišu 24 sata.

Objavljeno u Sport

Svaki drugi sezonac u Hrvatskoj posao nađe u Dalmaciji. Lani je u cijeloj zemlji s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) sezonski posao dobilo 36.288 nezaposlenih, a od toga ih je 17.643 radilo u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Ove godine će ih biti i više, ako se ostvare prognoze o boljoj turističkoj sezoni.

Poslodavci su preko zavoda prošle godine u cijeloj zemlji tražili rekordan broj sezonaca, čak 40.409 ljudi, a zaposlili su ih najmanje u sedam godina, no takvog nerazmjera nije bilo u dalmatinskim županijama: poslodavci su tražili 17.840 sezonaca, a zaposlili 17.443 ljudi.

U prva dva mjeseca ove godine u zemlji su se tražila 13.952 sezonska radnika, a zaposleno ih je 1461.

Istina, od 36.288 sezonaca koliko ih je cijele prošle godine radilo u zemlji, nije svaki radio u turizmu: takvih je 58 posto ili 21.132, drugi su posao našli u trgovini, poljoprivredi, građevinarstvu i slično, no značajan broj ipak radi u branši kojoj se sve više okreće cijela zemlja. Nije ni svaki sezonac radio u mjestu u kojem živi. Kako sada stvari stoje, u ovogodišnjoj kvoti od 31.000 stranih radnika za koliko su poslodavci dobili zeleno svjetlo, 4660 radnika je u turizmu. Najviše stranih radnika za koje su poslodavci dobili dozvolu u turizmu su pomoćni radnici. Tako smiju zaposliti 3715 stranih konobara, pomoćnih kuhara i čistača.

"Izvan mjesta prebivališta na sezonskim poslovima zaposlene su ukupno 13.324 osoba, a samo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i djelatnosti trgovine na veliko i malo 10.265 osoba, što je ukupno 77 posto. Od ukupno zaposlenih osoba izvan matičnog ureda najviše je zaposleno s područja kontinentalne Hrvatske, i to iz Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke te Brodsko-posavske županije. Budući da HZZ raspolaže samo s podacima o sezonskom zapošljavanju osoba prethodno prijavljenih u evidenciju nezaposlenih, nemamo podatak o tome koliko je stranih državljana zaposleno na sezonskim poslovima", kažu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Koliko bi ljudi ove godine moglo raditi na sezonskim poslovima u Hrvatskoj i Dalmaciji, nije baš jednostavno procijeniti, ekonomisti su uvjereni da će ih biti više nego lani.

Iz Hrvatske gospodarske komore odgovorili su nam da procjenu imaju samo za zapošljavanje u turizmu i to ne samo za sezonske radnike. Pa kažu:

"U turizmu se očekuje rast cjelokupnog turističkog sektora u ovoj godini za pet do 10 posto. Procjena broja dodatnih radnika za cijelu godinu u turizmu iznosi 15.000",odgovorili su nam u komori.

"Teško je procijeniti koliko će raditi sezonaca, ali sigurno će u Dalmaciji biti više sezonskih radnika nego prošle godine jer rastu kapaciteti i potražnja je sve veća i veća, a mi igramo na turizam, što nije dobro za ukupnu ekonomiju", kaže nam dr. Damir Novotny. Ovaj ekonomist ukazuje da kod nas postoji najveća potreba za sezonskim radnicima u turizmu i poljoprivredi.

"Oba sektora imaju visoku razinu sezonalnosti. Prošla godina je bila kritična i pokazalo se da nedostaje radnika za ubiranje plodova, vinogradarstvo i voćarstvu do poljoprivrednih radova općenito. Ta sezonalnost je dobrim dijelom razlog zašto je velik dio poljoprivrednih površina neobrađen, jer ih jednostavno nema tko obraditi, a pogotovo pobrati. Treći sektor u kojem nedostaje radnika je građevina, koja također ima izraženu sezonalnost. Ta su tri sektora kritična i procjenjuje se da im nedostaje negdje oko 100.000 ljudi ukupno", veli dr. Novotny, koji objašnjava da je dobar dio od 177 tisuća ljudi koji nezaposleni prema evidencijama HZZ-a nezapošljiv.

"Nezapošljivi su i ne žele prihvatiti nisko plaćene poslove, a većina prijavljenih na zavodu radi u sivoj ekonomiji koja kod nas čini oko 30 posto ukupne ekonomije i to nikad nitko nije želio očistiti. Imamo formalno prijavljene, ne žele raditi jer primaju socijalnu pomoć ili rade u sivoj ekonomiji", tvrdi dr. Damir Novotny.

Na to da je sezonalnost dio krvne slike domaće ekonomije, ukazuje i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke.

"Visoka sezonalnost čiji je utjecaj izražen u domaćem gospodarstvu ponajviše se događa zbog turizma, ali i činjenice da imamo zapošljavanje i otpuštanje radnika komplicirano i otežano. Zbog nedostatka dostupne radne snage u 2018. godini očekuju se nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada, daljnji pad nezaposlenosti, daljnji rast plaća i zaposlenosti. Za nedostatak radne snage postavlja se pitanje hoće li biti dostatna unutarnja migracija radnika, iz sjeverne kontinentalne Hrvatske na Jadran tijekom ljetnih mjeseci, postoji pritisak i na rast cijene rada, ali će se vjerojatno trebati pojačati uvoz radne snage zbog turizma.

Definitivno će utjecaj turizma biti izraženiji nego lani pojačavanjem zaposlenosti. Treba uključiti nove kapacitete, hotelske, smještajne, ali i poboljšanja razine ponude", uvjeren je Zdeslav Šantić.

U HZZ-u kažu da je u Zadarskoj županiji od ukupno 2129 osoba iz evidencije zaposlenih na sezonskim poslovima 191 osoba zaposlena izvan mjesta prebivališta, od ukupnog broja od 2888 zaposlenih u Šibensko-kninskoj 420 osoba zaposleno je izvan mjesta prebivališta, u Splitsko-dalmatinskoj županiji od ukupno 8661 osobe iz evidencije zaposlenih na sezonskim poslovima 587 osoba zaposleno je izvan mjesta prebivališta te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od ukupno 3965 osoba 523 osobe zaposlene su izvan mjesta prebivališta, piše Slobodna Dalmacija.

Top sezonska zanimanja i broj zaposlenih u 2017.

1. konobar 5257 2. sobarica 3123

3. kuhar 3027 4. prodavač 2907

5. pomoćni kuhar 2680 6. čistač 2624

7. kuhinjski radnik 1949 8. pomoćni konobar 1763

9. recepcionar 1133 10. pralja 460

Objavljeno u Županija

Članovi Ronilačkog kluba Dubrovnik ovog jutra bili su osobito vrijedni. Ususret sezoni kupanja prihvatili su se čišćenja podmorja u neposrednoj blizini Madrača. Kakavo sve blaga su pronašli u morskim dubinama pogledajte u fotogaleriji.

Objavljeno u Dubrovnik

Dubrovčani često govore kako bi u Grad trebalo vratiti stare obrte. Zato su svi s nestrpljenjem očekivali povratak u gradske mire dubrovačke modne dizajnerice, stilistice, ali kako sama kaže, prije svega šnajderice, Marine Glavinić. Jučer je „Prinčipesa“, kako je Marina nazvala svoj obrt, onako mu je nekad nadjenuo njen tata, gospar Mišo Barjaktarević, konačno otvorena.

Glavinić se javila na natječaj u studenom 2017. u kojem su Blaga djela nudila prostor za krojački obrt. „Sasvim slučajno sam saznala za natječaj i apsolutno se nisam nadala povoljnom ishodu. Ne zato što nisam iz nekog razloga mislila da to ne mogu dobiti osobno ja, nego zato što su toliko suludi iznosi najmova, o kojima ne mogu ni sanjati. Ponudila sam cijenu za koju sam mislila da je mogu podnijeti i čekala. Na domjenku Grada Dubrovnika sam čula vijest kako sam dobila prostor, iz prostog razloga-bila sam jedina. Bilo je i drugih ponuđača i s većim ponudama od moje, ali su oni tražili prvenstveno krojače.“, priča Marina, kojoj se ostvario dugogodišnji san.

DSC 0930

Tada je krenulo ishođenje dozvola, papirologija i neumoljiva hrvatska birokracija. „Trajalo je to, ali kako radim u Gradu Dubrovniku, znala sam đe, kud i kako, nakon evo skoro tri mjeseca gotovo je. Osjećam se preporođeno, vratila sam se doma! Zaista, ovo je jedan poseban osjećaj.“

„Prinčipesa“ odiše duhom Marininog oca, ne samo po njezinom imenu. Tu su i ogledalo, police i mnogi drugi detalji koje je izrađivao dundo Mišo, koji je nekada imao kovačku radionicu u zidinama. Cijelo jutro Marini su prilazili sugrađani, ljubili je, čestitali joj i jako se veselili otvaranju. „To je potvrda moga sna i daljnji poticaj, vjera da će ovo opstati. Nadam se kako ću potaknuti još nekoga da slijedi moj primjer. Moramo ponudu vratiti tamo gdje ona i pripada, u vrijeme osamdesetih, kad je grad bio Grad, kad je tako disao, a mi svi bili kao jedno. Ovo su mali koraci, ali moramo se vraćati. Svjesna sam da ne možemo vratiti život onakav kakav je nekada bio, ali možemo barem biti dosljedni sami sebi, cijeniti sebe dovoljno i pokazati drugima da smo mi upravo ti koji ovaj grad dišemo i živimo svaki dan.“

DSC 0925

Iglu i konac je prvi put uzela u ruke sa 16 godina. „Isparala sam materi doma lincune, na što je ona šizila. Prvo sam krenula s kotulama na lastiku i sjajnim trakama koje su se šivale na dnu. Pituravali smo ih u onim starim loncima u kojima se iskuhavala roba. Lincuni su bili stopostotno pamučni i podatni za sve. Ta kotula na lastiku je bila moja prva kreacija, onda sam na to mijenjala majice i dole nosila baletanke, a nosile su se i škapini u bojama. Kako je na kotuli bilo pet boja, ja bi onda mijenjala škapine u neku od tih boja i vazda imala novu kombinaciju. Poslije smo prijateljica i ja na jastučnice vezle konavoski vez i od spavaćica činile bluze. “, sjeća se s osmijehom Marina.

Nešto kasnije, završila je i tečaj šivanja u Bagata, jer je htjela ići korak dalje. Potom, provela je noći za šivaćom mašinom, vadila krojeve iz Burde. Kaže kako je njezina kreativnost uvijek davala vjetar u leđa. Želja za znanjem i napredovanjem odvela ju je i na Callegari tečajeve u Italiji. „Uvijek me interesiralo što se događa tamo iza. Moram priznati kako sam se svega tamo i nauživala i nagledala i naputovala, ali i umorila, jer je uz svoj standardni posao to vrlo teško uskladiti. Dobila sam njihovu diplomu stilistice i modne kreatorice. Oni pružaju jako puno mogućnosti za daljnje napredovanje, za negdje dalje, ali nisam takav tip. Više volim svoju samozatajnost, sjesti i to odraditi. Stilisti i modni kreatori moraju poznavati osnove šivanja, ali više crtaju, a meni je draže raditi. Uvijek mi je inspiracija bila vizualni svijet oko sebe, ne volim kopirati druge. To nešto moje, mora biti drugačije od svega ostaloga. Želim biti originalna i svoja.“

DSC 0960

U ovoj maloj butizi, kako je zove vlasnica, možete vidjeti njezine izložene kreacije, naručiti odjeću po mjeri, radit će se i popravci, prepravljanja, stiliziranje. „Ne očekujem ništa previše, ovo je moja velika ljubav, posao koji obavljam punih 38 godina. Imam jednu prirodnu žicu za one tako reći nemoguće i neizvedive stvari. Puno mi je draže nešto prepraviti, popraviti, prekrojiti i vratiti u stanje funkcije, nego uzeti komad robe i od toga nešto stvarati.“

Kad joj to slobodno vrijeme dozvoljava, Marina radi i revije, surađuje s modnim agencijama. Uz posao i obitelj nedostaje joj nekoliko sati u danu. „Zaposlit ću nekoga u „Prinčipesi“ iako bi moje stajanje u butizi bilo dobro, radi mušterija i sugestije, ali to trenutno ne mogu sebi priuštiti. Danas postoje razni oblici komunikacije pa će tu netko prodavati i primati narudžbe, a ja ću sve potrebno odrađivati. Korisnija sam za mašinom, a uvijek ću doći kad god to bude potrebno. Pozivam sve sugrađane da dođu u Grad, prošetajte, pitajte, posavjetujte se, bez obzira treba li vam nešto napraviti ili ne. Postali smo nekako daleki, otuđili smo se, vratimo bliskost i dišimo zajedno, to je moja poruka.“

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Lifestyle

Za protekle uskrsne blagdane građani su potrošili oko 10 posto više nego u istom razdoblju 2016. godine. Prema podacima Porezne uprave, potrošnja u razdoblju od 21. do 27. ožujka iznosila je 1.731 milijardu kuna, a broj izdanih računa u fiskalizaciji u djelatnosti trgovine na malo bio je 21.2 milijuna, prenose Vijesti.rtl.hr.

U 2016. u istom razdoblju potrošeno je 1.565 milijardi kuna, a izdano je 20.5 milijuna računa, izjavila je direktorica Sektora trgovine Ema Cull iz Hrvatske gospodarske komore. Zbog toga što je Veliki tjedan ove godine bio u ožujku, a prošle u travnju, podaci o potrošnji građana u tim razdobljima nisu usporedive. Cull je dodala da u fiskalizaciju nisu obuhvaćene tržnice na kojima se tradicionalno kupuju artikli za uskršnju potrošnju.

Prema procjenama HGK za ovu koje je skromnija potrošačka košarica iznosila oko 560 kuna, srednja oko 1.020, a bogata 1.530 kuna. Vrijednost košarica je ove godina bila nešto viša obzirom na oscilaciju cijena mesa, povrća, voća te mlijeka, jaja i sira.

Objavljeno u Dubrovnik

Iz Vodovoda Dubrovnik javljaju da će zbog radova na vodoopskrbnoj mreži sutra bez vode biti stanovnici u Žuljanskoj ulici i u dijelu Ulice bana Josipa Jelačića (od Hutovske ulice do Ulice sv. Mihajla) u vremenu do 8.30 do 11.00 sati.

Objavljeno u Dubrovnik

Dubrovnik se jutros probudio na 16 stupnjeva, a temperatura je do podneva gotovo dosegnula ugodnih 20. Stradunom je tako zavladala prava ljetna atmosfera. Sve vrvi turistima, ali i domaćima koji se ni ove sunčane nedjelje nisu propustili spustiti na "najljepšu ulicu na svijetu". Grupe turista "okupirale" su Orlanda i Trg Luža ispred svetog Vlaha pa tako vodiči danas imaju pune ruke posla. Dubrovkinje su prošetale u pravim proljetnim haljinama, dok su turistkinje, nešto hrabrije, već odjenule i one ljetne. Koga je naš objektiv uhvatio u điru Stradunom, pogledajte u fotogaleriji.

Objavljeno u Dubrovnik

Drugi koncert festivala Stradun Classic održat će se večeras u Katedrali s početkom u 19.30 sati. Na ovom koncertu komorne glazbe vrsni glazbenici međunarodnih karijera, oboist Tom Owen, fagotist Pieter Nuytten, hornist Boštjan Lipovšek i klarinetistica Marija Pavlović, nastupit će s članovima Dubrovačkog simfonijskog orkestra oboisticom Renatom Santini Glavinović, klarinetistom Stijepom Medom, fagotistom Matijom Novakovićem, hornistom Tonijem Kursarom, violistom Šimunom Končićem i flautisticom Nikolinom Pervitić. Ulaz na koncert je slobodan.

Ovaj sastav, kojeg među ostalim čine i pravi fagot Rotterdamske filharmonije, glavni oboist Gürzenich Orchestra Kӧln te solisti traženi u svim renomiranim koncertnim dvoranama, izvest će sljedeći program:

S. Gubaidulina Duo Sonata za dva fagota

I. Končić Concertino za violu i puhački kvintet

J. Ibert Pet komada za obou, klarinet i fagot

L. van Beethoven Oktet za puhače u Es duru, op. 103

Inače, Stradun Classic festival je organiziran od strane Dubrovačkog simfonijskog orkestra i klarinetistice Marija Pavlović, a održava se u dva ciklusa. U ovom prvom, travanjskom ciklusu, uz navedene izvođače, publika će imati priliku čuti jednu od vodećih svjetskih čelistica Maju Bogdanović, uspješnog britansko-nizozemskog violinista Daniela Rowlanda te sjajnog kontrabasista Zorana Markovića, dok će u rujanskom ciklusu nastupiti ponajbolje hrvatske glazbenice Martina Filjak i Monika Leskovar.

Objavljeno u Kultura
Stranica 1 od 2

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik