Sadržaj izdvojen po datumu: Utorak, 20 Veljača 2018

Bez jezika kao instrumenta komunikacije gotovo ne bi bilo ni čovjeka, ni ljudskog društva kakvo poznajemo. Jezik je univerzalni oblik simboličkog posredovanja preko kojeg se konstituiraju sva različita područja značenja i prvotni je izvor socijalizacije. Jezik je osnovni alat kojim spoznajemo sami sebe, ali i svijet oko sebe. Njime odražavamo, i ponovno uspostavljamo našu zajedničku stvarnost.

U Mjesecu hrvatskog jezika u Čitaonici Narodne knjižnice Grad (Saloča od zrcala) održat će se tribine na kojima će se razgovarati o modelu slojevitosti jezičnog identiteta čiju osnovicu čine vrednote, norme, kulturna i ideološka nadogradnja. Voditeljica tribina je dr.sc. Katja Bakija, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, docentica na Sveučilištu u Dubrovniku koja će sa svojim gostima razgovarati o standardizaciji hrvatskog jezika, jeziku u medijima, hrvatskim govorima, jeziku u književnosti, kazalištu i o jeziku kao riznici sjećanja i temeljnom nositelju identiteta. Gosti tribina su dr.sc. Antun Česko, profesor hrvatskog jezika i književnosti, Đurica Drobac, novinar i urednik na HTV, akademski glumac Branimir Vidić Flika i akademik Stjepan Krasić, profesor povijesti na papinskom sveučilištu svetog Tome Akvinskog.

Prva u nizu od četiri tribine održat će se 22. veljače u 19 sati, tematizirat će pitanja standardizacije hrvatskog jezika, a gost tribine je književni povjesničar i teoretičar književnosti te dugogodišnji lektor na Sveučilištu u Dubrovniku dr.sc. Antun Česko.

Objavljeno u Kultura

Ministar zaštite okoliša i energetike dr.sc. Tomislav Ćorić susreo se s resornim ministrima Republike Albanije i Crne Gore, Blendijem Kosijem i Pavlom Radulovićem, javljaju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike. S obzirom na dosadašnju dobru suradnju između Republike Hrvatske, Republike Albanije i Crne Gore u okviru bilateralnih i multilateralnih formata, ministri su razgovarali o mogućem rješenju problema morskog otpada s kopna. Sve tri zemlje, kao potpisnice Barcelonske konvencije, imajući na umu važnost čistog okoliša i održivog turizma, istaknule su nužnost implementacije Konvencije i Regionalnoga plana gospodarenja morskim otpadom na području Mediterana kako bi smanjile količine morskoga otpada u Jadranskom moru.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u okviru svoje nadležnosti redovno poduzima aktivnosti u smjeru sustavnoga rješavanja problematike morskoga otpada s kopna u skladu s odredbama Konvencije o zaštiti morskoga okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija).

Ministri su se složili kako je potrebno jačati dosadašnju suradnju u okviru postojećih sporazuma i inicijativa poput Mješovite komisije za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja, Jadranske Trilaterale i EU Strategije za jadransko-jonsku regiju, a s ciljem učinkovitog rješavanja pitanja vezanih za morski otpad u Jadranskom moru. Također, s obzirom na dostupnost EU fondova i prioritet rješavanja problematike morskoga otpada, u narednom razdoblju istražit će se sve mogućnosti financiranja projekata, prvenstveno putem apliciranja za EU sredstva, ali i putem drugih izvora sredstava, kao npr. sredstva Globalnoga fonda za okoliš.

Republika Hrvatska će kao članica Europske unije učiniti dodatne napore kako bi osigurala EU sredstva, a ministar Ćorić će započeti pregovore s g. Karmenu Vellom, povjerenikom Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo tijekom sljedećega sastanka Vijeća za okoliš.

Republika Hrvatska je voljna pružiti tehničku pomoć Republici Albaniji i Crnoj Gori i podijeliti informacije putem TAIEX Programa, instrumenta Europske komisije za pružanje kratkoročne tehničke pomoći novim državama članicama te zemljama u procesu pristupanja Europskoj uniji, a oko implementacije i jačanja legislative u području upravljanja morskim otpadom te projekata povezanih s pripremom i provedbom legislative.

S namjerom okupljanja svih jadranskih zemalja u zajedničkom cilju očuvanja morskog okoliša, ministar Ćorić je i prilikom susreta s talijanskim ministrom zaštite okoliša u siječnju 2018. godine predložio Italiji da, kao države s najdužom granicom na Jadranskom moru, razmotrimo mogućnosti razvoja programa kojim bi zajednički pružili tehničku i stručnu pomoć ostalim državama Jadrana da riješe svoj problem onečišćenja mora s kopna.

Zaključno, ministri su dogovorili da će se sljedeći operativni sastanak održati u travnju u Zagrebu dok je ponovni susret na visokoj razini planiran u lipnju ove godine u Albaniji.

Objavljeno u Vijesti

Ministrica obrazovanja promijenila je mišljenje nakon javne rasprave jer se većina učitelja i roditelja složila da nema potrebe za ponovnim uvođenjem zaključivanja ocjena uoči božićnih i novogodišnjih praznika. Ministarstvo obrazovanja okrenulo je ploču. Iako se još nedavno razmišljalo o povratku zaključnih ocjena na polugodištu, od toga se ipak odustalo.

''Tijekom javne rasprave o Zakonu o odgoju i obrazovanju stručnjaci i roditelji su gotovo jednoglasno su se složili da zaključivanje ocjena na polugodištu nije potrebno", kazala je Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja.

Da nije potrebno, slažu se i učitelji. Sve informacije, kažu mogu se dobiti iz e-dnevnika, koji ima 75 posto škola u Hrvatskoj.

"Roditeljima su ocjene dostupne na uvid cijelo vrijeme, a i e dnevnik nudi mogućnost da okvirno zaokruži ocjenu po predmetu tako da svaki roditelj, a naravno i dijete zna koliki mu je prostor za korektiv", ističe Brankica Bečirević, učiteljica u OŠ Voltino, Zagreb.

Zaključivanje ocjena ukinuo je bivši ministar Željko Jovanović prije gotovo pet i pol godina kako bi se smanjio pritisak na učenike. '

'Meni je to bolje, jer ako u jednom polugodištu skupim lošu ocjenu onda bi nešto ispalo 1 na primjer, ali meni je ovako bolje", Emanuel, učenik 2. razreda OŠ Voltino.

''Zato što bi inače neki dobili stres da dobe lošu ocjenu pa mislim da je ovako bolje", smatra učenica Uma.

Tako ne misle odlikašica Karla i studentica Učiteljske akademije Paula, koja je upravo na praksi u ovoj zagrebačkoj školi. ''Ja bih htjela da ima zato što da roditelji znaju da još vježbamo za drugo polugodište", ističe Karla

''Smatram da treba zaključivati ocjene na polugodištu iz vrlo jednostavnog razloga, jer smatram da se učenici puno više trude i da su rezultati na kraju godine puno bolji", kazala nam je Paula Kadić, studentica Učiteljske akademije.

No, jesu li rezultati lošiji na kraju školske godine otkako se ocjene na polugodištu ne zaključuju - proteklih godina nitko nije istražio. U Ministarstvu najavljuju kako će u eksperimentalnoj provedbi reforme obrazovanja uvesti nove metode vrednovanja - s većim naglaskom na formativno vrednovanje.

''Kao ilustraciju mogu vam spomenuti primjer s kuhanjem jela, dok kuhar kuha jelo i isprobava, to je primjer formativnog vrednovanja, zato što on jelo može poboljšavati, ovisno o povratnim informacijama koje je dobio", kazala nam je pomoćnica ministrice Lidija Kralj.

Jer cilj je učiti za život, a ne samo za ocjenu, pišu Vijesti.rtl.hr.

Objavljeno u Vijesti

Nakon pauze radi reprezentativnih obveza, u srijedu se nastavlja natjecanje u Regionalnoj ligi svojim 13- tim kolom. U Zagrebu se igra hrvatski derbi drugoplasirane Mladosti i vodećeg Jug Croatia osiguranja u kojoj bi Jugaši u slučaju pobjede pobjegli na velikih osam bodova i praktično osigurali startnu jedinicu za Final four.

Ipak, trener Vjeko Kobešćak posljednji je tjedan radio samo s igračima koji su van reprezentativnog kadra tako da će po prvi put momčad na okupu imati tek večeras na treningu na Savi.

"Uz dužno poštovanje prema Mladosti, nama je prioritet utakmica protiv OSC-a za osam dana u Budimpešti. Momčad smo okupili maloprije, netom prije odlaska u Čilipe tako da ćemo prije utakmice odraditi samo jedan zajednički trening. Osim toga ne mogu računati na Vincenza Renzuta koji vuče ozljedu desnog ramena i koji će ostati u Dubrovniku na terapiji. S obzirom na navedene okolnosti, za očekivati je da Mladosti rastu šanse. Bit će to dobra i vrlo vjerojatno neizvjesna utakmica", kazao je Jugov strateg.

Utakmica 13. kola Regionalne lige HAVK Mladost – Jug CO igra se sutra u srijedu 21. veljače s početkom u 18,30 sati uz izravan prijenos na programu Arenasport 2, donosi VK Jug.

Objavljeno u Sport

Iz Vodovoda Dubrovnik javljaju da će zbog radova na vodoopskrbnoj mreži sutra bez vode biti stanovnici u Ulici Frana Supila (od Hvarske ulice do Ulice Vicka Lovrina) u vremenu od 8 do 14 sati.

Objavljeno u Vijesti

Lani je, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj rođeno najmanje djece u posljednjih 100 godina: rođeno ih je samo 36.647, što je za gotovo 900 djece manje nego godinu dana prije i prvi put je broj novorođenih pao ispod 37.000. Razlog tome, pokazuju analize, nije to što sve manji udio žena ima sve manje djece, nego značajno smanjenje ukupnog broja žena u dobi za rađanje u Hrvatskoj.

Do toga je, objašnjava dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta, dijelom došlo zbog činjenice da sada u dob u kojoj žene najčešće rađaju (od 25. do 35. godine) dolaze žene rođene nakon 1990. kad su se počele rađati sve manje generacije. Drugi je evidentni razlog sve veće iseljavanje mlađeg stanovništva: djeca se vjerojatno i dalje rađaju, ali ne u Hrvatskoj.

"Prema analizama, i dalje isti udio žena rađa isti broj djece. Stopa fertiliteta nije opadala, čak je blago rasla. Dakle, naprosto imamo manje žena koje bi mogle rađati i zbog toga je broj rođene djece manji", kaže dr. Čipin.

Dodaje kako je stopa fertiliteta - pretpostavljeni statistički broj djece koju će prosječna žena roditi tijekom života - u 2016. blago narasla u odnosu na 2015., s 1,41 na 1,43, ali broj novorođene djece nije narastao, nego je ostao na istoj razini. Prema službenim podacima, u razdoblju od 2006. do 2016. broj žena u Hrvatskoj u dobi od 25 do 35 godina, koje rađaju gotovo dvije trećine novorođene djece, smanjio se za gotovo sedam posto, odnosno za 20.000. Budući da službena statistika kao iseljene bilježi samo one koji su uredno odjavili boravište, može se pretpostaviti da je stvarna brojka smanjenja još i veća.

Najveći broj novorođenih u posljednjih 15 godina zabilježen je 2008. i 2009. kad se broj novorođene djece kretao oko 44.000.

"To je bila posljedica ne samo činjenice da je žena u fertilnoj dobi bilo više, nego i činjenice da je u tom razdoblju na snagu stupio niz ozbiljnih mjera prije donesene Nacionalne obiteljske politike, poput delimitiranja rodiljnih naknada, uvođenja pronatalitetnog dodatka i osiguranja besplatnih školskih udžbenika te se dogodila ekspanzija na kreditnom tržištu zbog koje se lakše rješavalo stambeno pitanje. To je dokaz da politika može na fertilitet ozbiljno utjecati i kratkoročno", ističe dr. Čipin, dodajući kako se sadašnja populacijska politika provodi parcijalnim i raspršenim mjerama bez jasne strategije i mehanizama za mjerenje učinka.

"Treba nam na podacima utemeljen strateški dokument s ciljanim mjerama koje će se simultano provoditi i pratiti kroz javne indikatore", kaže dr. Čipin za Jutarnji list.

Objavljeno u Vijesti

Dubrovački dječji dom ustanova je stara gotovo šest stoljeća. Dječje nahodište osnovano je 1432., Zavod za žensku djecu 1785., Zaklonište muške djece 1881., 1894. Dječje zaklonište, a od ožujka 1947. ono dobiva ime „Ivo Vukušić“ koje je pak promijenjeno 1996. u Dječji dom za djecu i mlađe punoljetne osobe „Maslina“.

“Trenutno imamo 24-oro djece, od toga šesnaest na smještaju, jedno na organiziranom stanovanju i sedmoro djece na poludnevnom boravku. Poludnevni boravak podrazumijeva da nakon škole djeca dođu na pomoć kod učenja i organizirano slobodno vrijeme. To je kao podrška obitelji. Budućnost doma Maslina vidim kao upravo takvog - 80 posto djece u poludnevnom boravku, a 20 posto na stalnom smještaju, još uvijek smo nažalost u obrnutom postotku. Imamo uslugu pomaganja i savjetovanja za obitelji što vrijedi za udomiteljske i posvojiteljske obitelji. To je tek zaživjelo. Zahvaljujući Dubrovačko-neretvanskoj županiji imamo namjenski uređen prostor“, priča dugogodišnja ravnateljica, Ilijana Stojanović.

Nekada se u ovom dječjem domu broj djece penjao i do 100. Danas ih je puno manje, kako primjećujemo, nema onih najmlađih.

„Trenutno djeca u domu imaju od 9 do 21 godinu. Kad sam počela raditi ovdje, imali smo 12 beba, a 24 njih je bilo od 0-6 godina. Iskreno, ovo je bio moj cilj, da ta mala djeca budu što kraće u domu jer je najlošije za djecu u toj najranijoj dobi da odrastaju u instituciji. Ljudi na ulici često znaju komentirati kako to da je ovako mali broj djece u Maslini, a oni znaju za ovaj ili onaj slučaj. Vole se igrati socijalnog radnika, mene to smeta jer se miješaju u našu struku.“

DSC 0476

U Domu su zaposlene socijalna radnica, psihologinja, odnosno stručni tim, odgajatelji također određenih struka.

„Među odgajateljima moraju biti psiholozi, socijalni radnici, defektolozi, socijalni pedagozi. Slažem se s tim, nekada je svatko mogao biti odgajatelj djeci, ali ne može bilo tko razumjeti problematiku naše djece i mladih.“

Novi prijedlog zakona o obitelji tumači kako djedovi i bake te udomitelji više nisu obitelj.

„Po meni je normalno da djedovi i bake brinu o djeci, to se nekada zvalo srodničko udomiteljstvo. Meni je bilo čudno i pitala sam se kakvi su to djedovi i bake ili tetke koje ne bi uzeli svoje unuke. Danas ne osuđujem nikoga, ima svakakvih okolnosti, ali ako imaju mogućnosti mislim da bi se trebali brinuti o djeci jer je bolje za njih da ostanu u sklopu obitelji. Što se tiče udomiteljskih obitelji, na našem području postoje dvije takve, ali se radi o potencijalnim usvojiteljima. U unutrašnjosti ima puno više udomiteljskih obitelji nego kod nas, ali ja smatram to velikom odgovornošću, stoga to nikome ne zamjeram. Poštenije je ne udomiti dijete, nego ga uzeti pa ga vraćati u instituciju.“

U Hrvatskoj je postupak usvajanja poprilično složen. Kakve su brojke Doma Maslina?

„To je otprilike 10 posto od smještene djece, što nije mali broj. Mnogu malu djecu vratili smo u biološku obitelj, što je zapravo i naš primarni cilj, ako je to neizvedivo, onda tek idemo na usvajanje. Ne bih se složila da je teško posvojiti dijete, postoje posvojitelji koji traže potpuno zdravo dijete, što gotovo i ne postoji, neki od njih žele dijete kakvo ne bi imali ni da ga rode sami. Oni ne žele romsko dijete, dijete s poteškoćama, starije dijete, pa sami stvaraju sliku o tome kako je teško posvojiti dijete. Osobno bih čak i postrožila te uvjete oko usvajanja. Imali smo mi, s druge strane i djecu koja se nisu željela posvojiti. O tome nikad nitko ne govori, da postoje djeca koja kažu - 'Ili mama ili dom'. Postoje i ljudi koji su dijete uzeli, pa odustali. Napomenula bih kako ima krasnih ljudi, recimo njihovih kumova, prekrasnih obitelji iz Dubrovnika ili Metkovića koje pretežno upoznaju preko crkve.“

DSC 0464

Jedan dan u domu!

„Dizanje, pa doručak, učenje, objed, škola, ovisi kad je nastava, pa marenda, slobodne aktivnosti - nogomet, odbojka i slično u sklopu Doma. Ima i djece koja su uključena u izvanškolske aktivnosti kao što je zumba, nogomet, judo. Krivo mi je što nekad odustaju od tih sportova ili aktivnosti ako im dobro ide. To je ono što obitelj ima, a mi nemamo, tu prednost kad roditelj gura dijete. Ako se radi o djeci s poremećajima u ponašanju, s njima radi stručna služba, vodimo ih i na privatnu psihoterapiju, zahvaljujući donacijama.“

Nekada su djeca boravila u domu do svoje 18. godine, danas je ta dobna granica pomaknuta na njihovu 21 godinu.

„Već duže vremena je ta granica od 21. godine. Kada djeca izađu iz doma, imaju i životno osiguranje, dvije godine primaju naknadu od 1750 kuna uz svoja primanja. Ako su studenti, primaju stipendiju, ako rade imaju dohodak, pa im i tih 1750 kuna dobro dođe, kako bi sebi recimo sebi pokrili trošak stanovanja. Imaju i subvencije od Grada Dubrovnika za stanovanje, tu je i Zaklada Blaga djela. Mi stvarno imamo puno mogućnosti i veliku podršku. Ovo je sredina koja je izuzetno socijalno osjetljiva, koja stoji iza djece. Mladi prilično brzo dobiju svoje prvo zaposlenje i stalan posao. Imamo stan u Mokošici kojim se mogu služiti do osamostaljenja. U tom stanu može ih biti do četvero, sada ih je jedno ili dvoje. Navikli su živjeti skupa, doživljavaju jedni druge kao braću i sestre, tako da im ne predstavlja problem nastavak života tamo. Što se javljanja nama nakon odlaska tiče, neki se javljaju redovito, a neki više nikad. Drago mi ih je vidjeti, imam dosta kontakata s obiteljima koji su posvojili našu djecu. Čujemo se za Uskrs, za Božić, šalju mi fotografije. Kad pojedina djeca završe fakultet, dođu se javiti, pohvaliti. Kad već to spominjem, moram naglasiti kako imamo vrlo dobru suradnju s osnovnim i srednjim školama.“

DSC 0440

Dom prije gotovo 20 godina i danas?

„Velika je razlika. Prvenstveno po broju djece, bilo ih je tada 67 i 32 zaposlenika. Danas imamo 14 zaposlenika na neodređeno vrijeme i tri na određeno. Najveća je razlika je u strukturi djece, nekada je bilo 10 do 20 posto djece smješteno temeljem Obiteljskog zakona, a sada je taj broj preko 90 posto zbog složene obiteljske situacije, a svega par posto ih je smješteno temeljem Zakona o socijalnoj skrbi. Nekada je bila percepcija kako su to siromašna djeca, to ne postoji više. Kakva god obitelj bila, njima je prva u životu. Treba shvatiti i to, nekad roditelji nemaju kapacitet, uvjete, ne valja suditi nikoga. Možda neka djeca koja se ne nalaze u Domu imaju i goru situaciju doma nego što su imali oni, ali se to krije. Vežeš se za tu djecu, svako dijete je za sebe posebno. Mi smo svi odabrali biti tu, ali to nije bio njihov odabir. Treba tu puno stvari u glavi posložiti i super je kad oni to uspiju i mogu ići naprijed. Oni koji to ne postignu, traže krivce, prvenstveno u nama ili u socijalnoj službi, što je također razumljivo. Nekad sebe smatraju krivima ili zločestima, a nisu ni jedno ni drugo, treba pronaći način da se lakše nose sa situacijom. Danas imam neku drugu viziju doma nego prije, nekada sam htjela da se što prije udome ili posvoje, a danas želim da imamo veću podršku za obitelji i da djeca budu ovdje u poludnevnom boravku, a ne stalno smještena. Željela bih da u ovoj sredini budemo prepoznatljivi po tim uslugama koje još nisu zaživjele kao što su trebale. Treba pomoći obitelji u riziku, na vrijeme.“

Osobito lijepo sjećanje?

„Najdraže mi je bilo 2013. kad su djeca nastupala u Kneževom dvoru uz Anu Rucner. Knežev dvor je za mene civilna svetinja, tako sam bila sretna i ponosna na njih. Bilo mi je divno i kad smo hodočastili u Rim Papi. Radilo se o hvalevrijednoj donaciji koja nam je omogućila to jedinstveno iskustvo. Moram se zahvaliti i našem biskupu Mati Uziniću, koji nam puno pomaže. Kad već govorimo o pomoći i donacijama, mi smo financirani od strane države, ali doniraju tvrtke i građani. Donacijama smo preuredili neke sobe i prostorije i dva puta do sada. Ljudi su ovdje socijalno osjetljivi, pa djeca dobivaju i poklone po željama, sve što im treba. No, ono što im u životu nitko ne može nadomjestiti jest obitelj.“

DSC 0462

Domu treba još stručnog osoblja.

„Mlada sam postala ravnateljica ove ustanove, a danas zapošljavamo ljude u toj dobi. Prije ovoga sam radila u policiji, u Odjelu zajedničkih poslova, služba za skrb invalida i obitelji poginulih branitelja. Rad u policiji zovem mojim drugim fakultetom, njima sam zahvalna do kraja života, tu sam stekla mnoge prijatelje. Iz MUP-a sam došla ovdje jer sam to željela. Iznimno je važno da ljudi koji ovdje rade to zaista žele. Htjela bi se za kraj osvrnuti na moju struku, ja sam prvenstveno socijalna radnica. Moja je struka cijenjena u svijetu, dok ovdje nije. Poglavito ljudi u Centru za socijalnu skrb koji rade teške poslove, a svak ih blati. Čak su to bili čelni ljudi iz struke što u životu nisam čula, nisam nikada doživjela da je npr. ministar pravosuđa pljuva po sucima i to me jako žalosti. Rezultati našeg rada nisu toliko vidljivi kao kod nekih drugih poslova, ali ima jako dobrih ljudi i pozitivnih priča,“ zaključila je ravnateljica Stojanović.

Ivana Žuvela Kalina

Objavljeno u Vijesti

Filmska manifestacija Tišina Molim svake godine donosi što raznovrsniji program. Tako ovog ožujka građani Dubrovnika mogu uživati u puno zanimljivih događanja; od radionica, koncerata, predavanja i kvizova, ali glavna stavka programa su filmovi, emisije ili serije koje su bar dijelom snimane u Dubrovniku. Iz organizacije kažu kako često dobiju pitanja poput ''Ima li još filmova koji su snimani u Gradu, što ćete dogodine'', a zapravo još nisu predstavili ni polovicu! Unatoč svim izazovima, uspjeli su pripremiti filmski program koji će prikazati Dubrovčanima od 4.-10. ožujka.

 

Objavljeno u Lifestyle

Jutros oko 9.30 u Štikovici došlo je do sudara dvaju osobnih vozila prilikom čega je jedna osoba lakše ozljeđena, te preventivno prevezena u Opću bolnicu Dubrovnik. Okolnosti nesreće još nisu poznati.

Nadležne službe izašle su na teren, gdje se promet odvijao naizmjenično te nije bilo značajnijih gužvi.

Uskoro više!

Objavljeno u Crna kronika

Turizam je jedan od najbrže rastućih ekonomskih sektora u svijetu. U RH, u 2017. ostvareno je 18,5 milijuna dolazaka i rast od 13%, a u Dubrovniku 1,18 milijuna dolazaka te rast od čak 17%! Turizam je, izvjesno, motor razvoja mnogih krajeva Hrvatske, a posebice Dubrovnika, koji je, u mnogočemu, perjanica hrvatskog turizma.

Međutim, turizam, unatoč svojim višestrukim pozitivnim utjecajima na društvo i gospodarstvo, kako u najrazvijenijim destinacijama svijeta, tako i u Dubrovniku, ima i svoje negativne nuspojave: zagušenja prometne i dr. komunalne infrastrukture, degradaciju identiteta, kulturnih i prirodnih vrijednosti, socijalno raslojavanje i odljev stanovništva i odumiranje četvrti uslijed gentrifikacije, turistifikacije i diznifikacije i sl. prijetnji masovnog turizma koji se razvija stihijski.

Prepoznajući potrebu hitnog, ali i sustavnog djelovanja prema održivijim modelima razvoja grada i njegovog turizma, Grad Dubrovnik je pokrenuo inicijativu Respect the City (RTC). RTC je strateški istraživačko-razvojno-inovacijski (IRI) projekt čiji je cilj kroz suradnju dionika i kombinaciju kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera i rješenja unaprijediti pozitivne učinke turizma na ljude, zajednicu i prirodne i kulturne vrijednosti s jedne, a smanjiti negativne učinke s druge strane.

Ovo se planira postići kroz praktične mjere, modele i rješenja dobrog upravljanja i održivog razvoja sukladno smjernicama tijela UN-a (npr. UNESCO-a, UNEP-a, UN WTO-a), Europske unije, Vlade RH i dr. relevantnih tijela. Kroz uvođenje i promociju načela i modela održivog i odgovornog turizma, RTC želi doprinijeti održivom razvoju i unapređenju kvalitete života kako stanovnika grada, tako i kvalitete iskustva posjetitelja grada, osiguravajući održivost turističkog, ali i ukupnog društveno-gospodarskog razvoja grada.

Projekt se sastoji od tri faze realizacije. U prvoj fazi, definira se projektni tim stručnjaka s višegodišnjim iskustvom u osmišljavanju i provedbi projekata održivog razvoja i održivog turizma, primjeni i podršci društvenih inovacija i održivog, društveno odgovornog poduzetništva, međusektorskih lokalnih razvojnih partnerstava, rješavanju urbanih razvojnih izazova, te osiguravanju vanjskih izvora razvojnog financiranja kroz EU i druge javne i privatne razvojne fondove na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Ovaj tim u ovoj fazi ima zadatak facilitirati procese stvaranja konkretnih rješenja za definirane hitne probleme, te raditi na osiguranju izvora financiranja, ali i pretvaranju rješenja u održive poslovne modele. Cilj ovoga jest grad Dubrovnik pozicionirati ne kao grad problem, već kao proaktivnog globalnog lidera razvoja održivog i odgovornog turizma. Paralelno s ovim, u ovoj fazi osniva se i savjetodavno tijelo koje je svoj inicijativni sastanak imalo 19. veljače 2018.

U ovo tijelo su uključeni relevantni lokalni, regionalni, nacionalni i međunarodni dionici koji će zajedničkim snagama definirati prioritetne kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve održivog razvoja turizma, ali i grada Dubrovnika u cjelini. Savjetodavno tijelo će predložiti i stvaranje sektorskih radnih skupina koje će ponuditi mjere rješavanja hitnih problema (npr. zagušenja najugroženijih dijelova grada već u 2018.).

U drugoj fazi projekta u 2019. cilj je nastaviti razvoj osmišljavanjem, testiranjem i uspostavom srednjoročnih mjera te osigurati izvore financiranja modela i rješenja upravljanja destinacijom uključivanjem zainteresiranih dionika. Međusektorsko projektno partnerstvo će uključiti ponajbolju hrvatsku i svjetsku znanstveno-istraživačku, društveno-gospodarsku i razvojno-inovacijsku struku.

U trećoj fazi, planiraju se realizirati ciljana prioritetna ulaganja u unapređenje kritične infrastrukture, testiranje i optimiranje inteligentnog sustava upravljanja destinacijom, izgradnju kapaciteta dionika, razvoj i promociju proizvoda i usluga održivog i odgovornog turizma, te uspostavu međunarodnog centra za transfer znanja i tehnologija održivog i odgovornog turizma.

Na ovaj način, planira se konkretno doprinijeti očuvanju, ali i unapređenju ugleda Dubrovnika kao svjetski atraktivne, ali i organizirane, dobro upravljane i uređene turističke destinacije koja osim svoje ljepote, kulture i povijesti, svijetu može ponuditi i relevantna rješenja, znanja i inovacije kao dodatnu vrijednost kako za posjetitelje, tako i za sve svoje građane, uključivo djecu, mlade, obitelji, osobe treće dobi i druge skupine u riziku od isključenosti.

Objavljeno u Vijesti
Stranica 1 od 2