Sadržaj izdvojen po datumu: Utorak, 27 Veljača 2018

Zbog radova na vodoopskrbnoj mreži sutra, 28. veljače, bez vode će biti stanovnici u Ulici Vladka Mačeka (od kućnog br. 76 do br. 86) u vremenu od 8.30 do 12.30 sati, obavijestili su iz Vodovoda Dubrovnik.

Objavljeno u Vijesti

Ukoliko to već niste učinili, još sutra imate priliku dati svoj glas kako bi platana u Trstenome dobila titulu Europskog stabla godine. Naime, Hrvatska se na inicijativu zastupnice u Europarlamentu Dubravke Šuice priključila ovom projektu prošle godine te je Javna ustanova za zaštitu prirode Dubrovačko - neretvanske županije kao hrvatskog predstavnika za Europsko stablo godine kandidirala upravo platanu na trgu u Trstenome. Samo natjecanje započinje 21. ožujka na Svjetski dan šuma, a završava 11. studenog na Međunarodni dan borbe protiv prirodnih katastrofa proglašenjem pobjednika natjecanja. Glasovanje je omogućeno putem SMS poruka od 1. veljače do 28. veljače ove godine, ali i putem službene web stranice. Proglašenje pobjednika će se održati 21. ožujka u Bruxellesu. Glasati možete na stranici Tree of the year tako da odaberete dva stabla. Za potvrdu odabira u naznačeno mjesto trebate upisati svoju e-mail adresu, a vaš će se glas uvažiti tek nakon što kliknete na link koji dobijete na email adresu!

Objavljeno u Vijesti

U Kući Bukovac u sklopu tematskih dječjih likovnih radionica u ponedjeljak, 5. ožujka 2018. godine u 17 sati, oživjet će se zaboravljeni običaj poznat pod imenom "pucanje lopižica" ili "po Korizme" koji se u Cavtatu odvijao sredinom korizmene četrdesetnice. Tom prigodom održavale su se plesne zabave u Domu kulture, a običaj se održao do šezdesetih godina 20. stoljeća. Uz igru i ples, razbijale su se ili ‘pucale lopižice’. Lopiže su bile keramičke posude u kojima se pripremala i čuvala hrana. Tri keramičke posude, lopiže, od kojih su dvije bile napunjene pepelom, a jedna živom kokoši, visjele su sa stropa dok bi ih izabrani parovi zavezanih očiju pokušavali razbiti štapom. Kako je to nekad bilo, kroz uvodnu riječ o samom običaju, djeci će približiti etnolog Ivica Kipre. Zatim slijedi igra "pucanja lopižica" i ples na način kako se u ranija vremena zabavljalo u Domu kulture. Polaznici dječjih radionica izradili su "lopižice" kao pinjate (posude) u životinjskim oblicima, a bit će napunjene konfetama i bombonima umjesto pepela i kokoši.

Objavljeno u Vijesti

Ispred većine dubrovačkih vrtića jutros je počelo anketiranje roditelja o tome žele li promjenu radnog vremena vrtića, tj. odgovara li im i u kojem broju naputak Ministarstva u kojem stoji da će vrtići od rujna raditi u dvije smjene, čak do 21 sat. Anketu su počeli provoditi studenti te će trajati tri dana. Pozivaju se roditelji da odvoje nekoliko minuta i odgovore na pitanja koja bi mogla, ako se za tim ukaže potreba, promijeniti način rada dubrovačkih vrtića kako bi roditeljima koji rade popodnevne smjene bilo bar malo lakše organizirati život s mališanima. Ankete se zasad odnose na vikende i ljetnu sezonu. Riječ je o projektu koji bi se financirao putem EU sredstava, a Grad Dubrovnik bi se natjecao za osiguranje sredstava koji bi išli za dodatno zapošljavanje odgajatelja i ostalog vrtićkog osoblja.

Objavljeno u Vijesti

Župan Nikola Dobroslavić u Bruxellesu prisustvuje sastanku povjerenstva Odbora regija za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU. Jedna o tema sastanka je i Mišljenje Odbora regija o potrebi za boljim regulatornim okvirom u prekograničnoj suradnji u čijoj izradi i predstavljanju je sudjelovao župan Dobroslavić. Vezano za ovaj dokument povjerenica Corina Cretu navela je kako će Europska komisija preispitati uska grla koja otežavaju prekograničnu suradnju. Na pronalaženju inovativnih rješenja u cilju sprječavanja prepreka u prekograničnoj suradnji angažirana je radna grupa oformljena od strane vlada Luxembourga i Francuske. Na sastanku se također raspravlja o poticanju rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a, o novom višegodišnjem financijskom okviru EU-a 27 država te rješavanju novih izazova prouzročenih istupanjem Velike Britanije iz EU-a, kao i ostalim aktualnim direktivama Europskog parlamenta i Europskog vijeća.

Objavljeno u Vijesti

I vrapci na grani upoznati su s problematikom rekonstrukcije državne ceste D8 na potezu od Mosta dr. Franja Tuđmana do Ilijine glavice, odnosno Nuncijate. Nema nogostupa, stanari ovog kvarta hodaju po neosvijetljenoj cesti, nema pješačkog prijelaz pa su djeca i oni nešto stariji primorani pretrčavati preko magistrale kako bi došli do autobusne stanice. Opasnost od prometne nesreće stvar je svakodnevice tamošnjeg stanovništva, ipak Hrvatske ceste pod čijom je ingerencijom dionica, po svemu sudeći, uskoro ne namjeravaju pristupiti rješavanju ovog vitalnog pitanja.

"Predmetni projekt predan je u nadležni gradski ured na ishođenje lokacijske dozvole, međutim s obzirom na nove okolnosti koje je propisalo Ministarstvo kulture u tijeku je i izrada HIA studije kao dodatnog novog dokumenta koji se odnosi na utjecaj projekta u smislu prirodne baštine navedene mikrolokacije zahvata. Nadalje, izvršene su sve terenske pripreme u smislu snimanja na mjestu zahvata potrebnog za izradu glavnog projekta i građevinske dozvole", odgovorili su za Nportal iz Hrvatskih cesta.

Projekt, inače, obuhvaća kompletno rješenje odvodnje i kolnih priključaka, kroz dodatnu traku širenjem ka sjeveru, kao i parkiranje sa pothodnicima za još cca 350 vozila na tri mikrolokacije te rješenje pozicije za ulaz na križni put. Na poziciji Nuncijate, a na mjestu sadašnjeg ulaza, trebao bi biti pješački pothodnik s komunikacijom na južnu stranu. Ulaz na Nuncijatu prema odrednicama i zahtjevu Grada Dubrovnika predviđen je na poziciji kolnog prilaza, s obvezom gradske uprave za izradu daljnje pristupne ceste do Nuncijate, u dužini od cca jedan km.

"Novo projektirana dionica podrazumijeva zadnju riječ tehnologije i struke u smislu sigurnog odvijanja prometa, a navedeno se odnosi na kolni trak, pješačku stazu duž zahvata, javnu rasvjetu, komunikaciju putem pješačkog pothodnika, autobusna ugibališta i ostalo. Točnije rečeno, navedenim zahvatom bit će riješeni svi sadašnji problemi koji utječu na sigurno odvijanje prometa vozila i pješaka na naznačenoj dužini rekonstrukcije od mosta dr. Franje Tuđmana do istočnog ulaza u Dubrovnik", objašnjavaju iz Hrvatskih cesta dodajući da je nakon ishođenja lokacijske u roku od šest mjeseci predviđeno i ishođenje građevinske dozvole.

Kada sve zbrojimo, rekonstrukcija Nuncijate, prema najoptimističnijem scenariju, krenula bi s realizacijom za dvije godine. U Hrvatskim cestama oboružali su se velikim očekivanjima i izdašnom dokumentacijom sukladno postojećem stanju na terenu koja opet uvelike ovisi o HIA studiji. Naime, donošenje HIA studije traje po svoj prilici oko šest mjeseci nakon čega se doneseno implementira u postojeći projekt. Ako se ništa ne mora mijenjati tek onda se kreće s ishođenjem lokacijske, a potom i građevinske dozvole za što je potrebno dodatnih 12 mjeseci.

U međuvremenu, stanovnici Nuncijate gube vjeru da će do promjene uopće doći.

"Gore nam je užasno. Vozimo po mrklom mraku, djeca pretrčavaju po magistrali. Toliko se puta obećavalo da će se nešto napraviti. Ma, nema od toga ništa. Kažu da tu ne mogu staviti pješački jer je magistrala. Ali, to je glupo, onda ne bi zebre smjelo biti ni u Srebrenom, Sustjepanu i sličnim mjestima. Ista je to cesta", rekao je za Nportal N. V.

"Opasan je i ulaz i izlaz. Nema svjetla, vozači uopće ne vide ljude dok voze. Govorili su napraviti pothodnik kod igrališta, ali nema to logike, nitko im neće na to ići. Zadnja je zebra kod treće stanice trojke i poslije toga ništa. Ljudi su pogibali zbog svega ovoga. Nema toga nigdje na svijetu", kazao je Z.K.

Cestu na Nuncijati ne mogu sigurno prijeći odrasli, a kamoli djeca, mišljenja je O. E.: "Dijete je prošle godine udarilo auto. Toliko njih s Nuncijate ide tuda u školu, roditelji su se skupljali, radili smo anketu, ali nije još riješeno. Treba nam pješački ili nadvožnjak. Katastrofa je, moju tetku je ljetos udarilo auto. Žena je samo išla baciti smeće. Vidjela je da nema nikog i išla je prijeći. S obzirom da su okuke s obje strane auto je brzo naletjelo, srećom žena nije prebrzo vozila. Da nema okuka, ni po' jada. Zar treba stradati još nekoliko stanovnika da bi se nešto napravilo. Toliko su nam Nuncijatu izolirali, suvremenija su prigradska naselja."

Ni vozačima, međutim, nije lako. Neprestano moraju razmišljati o pješacima koji zbog nedostatka nogostupa hodaju po volji.

"Magistrala je, vozi se brzo, pješaci cestu prelaze naslijepo. Smanjena je vidljivost, katkada ih uopće ne vidimo. Zapravo se nemaju ni gdje skloniti s puta. Paradoksalno je što su kuće na jednoj strani, a autobusne stanice na drugoj", poručio je R.T.

S njime se slaže i N.R. koji je dodao da je na toj cesti uvijek bilo nesigurno voziti.

"Blizu je dječje igralište. Tu bi trebalo staviti neki pothodnik. Ne vjerujem da će to lako. Često tamo prolazim, ni asfalt nije najbolji. Ne znam što s time više čekaju", pita se N.R.

 

Leona Rašica

Objavljeno u Vijesti

Posljednje dvije utakmice u Regionalnoj ligi protiv Primorca i Mladosti, Vincenzo Renzuto odgledao je s tribina radi ozljede ramena koju je zadobio na utakmici Lige prvaka protiv Olympiacosa. U međuvremenu Vincenzo je odrađivao plivačke treninge, a s loptom je počeo raditi u ponedjeljak tako da će biti spreman za sutrašnju vrlo bitnu utakmicu u Budimpešti.

"Osjetio sam zatezanje u desnom ramenu nakon utakmice s Grcima. Nisam htio riskirati težu ozljedu tako da sam propustio dvije utakmice u Regionalnoj ligi kao i turnir Europa kupa s reprezentacijom Italije. Ozljeda je nadam se stvar prošlosti, spreman sam i jedva čekam da utakmica počne".

Kakva nas utakmica očekuje sutra?

"Vjerujem da će utakmica biti dosta fizička, Mađari igraju na rubu dozvoljenog,a ključ utakmice će biti igra u obrani. Budemo li na razini igre kao protiv Olympiacosa možemo se nadati pozitivnom rezultatu iz Budimpešte".

U prvoj si utakmici protiv OSC-a bio strijelac tri pogotka. Možemo li i sutra očekivati sličan učinak?

"Neka mi dobijemo, a koliko ću ja dat golova to je manje bitno".

OSC – Jug CO, srijeda 28. veljače s početkom u 20,30 sati uz izravan prijenos na programu Arenasport 1, piše VK Jug.

Objavljeno u Sport

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima boravi u službenom posjetu Sjedinjenim Američkim Državama. U sklopu radnog obilaska Luke Los Angeles, smještene u zaljevu San Pedra, gradonačelnik Franković održao je sastanak s direktorom Los Angeles Cruise Terminala Octaviom Sanchezom.

Terminalom poznatim kao World Cruise Center upravlja tvrtka Ports America, najveći pojedinačni lučki operater u Sjedinjenim Američkim Državama s čak 42 luke u svom portfelju.

Direktor Sanchez upoznao je gradonačelnika s načinom rada i opskrbe cruise terminala s naglaskom na inovacijama. Naime, kako bi smanjili emisiju ispušnih plinova uveden je sustav opskrbe cruise brodova električnom energijom tako da brodovi nakon uplovljavanja imaju obvezu isključiti motore i priključiti se na lučki sustav električne energije što je zasigurno primjer smjera u kojem bi i Grad Dubrovnik, odnosno Lučka uprava trebali ići.

Gospodin Sanchez je iskazao spremnost staviti Gradu Dubrovniku na raspolaganje svoje ekspertize i iskustvo u vidu savjeta i uputa vezanih uz buduće projekte koji će se razvijati u Luci Dubrovnik. Ujedno, gradonačelnik Franković u društvu predsjednika Vijeća Marka Potrebice te pročelnica upravnih odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju odnosno za poslove gradonačelnika Zrinke Raguž i Marijete Hladilo posjetio je gradsku vijećnicu Los Angelesa. Tom prigodom na temu upravljanja i izgradnje lučkog područja održan je radni sastanak s vijećnikom losanđelskog Gradskog vijeća Joeom Buscainom, koji je kao predsjednik gradskog Odbora za trgovinu i turizam te dopredsjednik Odbora za ekonomski razvoj nadležan za ulaganja u lučko područje, posebno za investicije u cruise terminal.

Objavljeno u Vijesti

U Palači Ranjina jutros je održan sastanak predstavnika Dubrovačko-neretvanske županije te jedinica lokalne samouprave s područja županije s predstavnicima Državnog hidrometeorološkog zavoda na temu ostvarenja projekta ”Modernizacija meteorološke motriteljske mreže u Republici Hrvatskoj – METMONIC”.
Projekt vrijedan 345 milijuna kuna za koji je odobreno sufinanciranje od strane EU u iznosu 85 posto sredstava predstavili su ispred DHMZ-a Nataša Strelec Mahović i Branka Ivančan-Picek koje su istaknule kako se diljem Hrvatske planira postavljanje ukupno 6 radara od čega 3 na Jadranu kao i 34 glavne postaje, 139 klimatoloških te 264 kišomjerne postaje. Također u sklopu projekta planiraju se i dvije visinske postaje te pet meteooceanografskih plutača.
Iz DHMZ-a su poručili kako će svi podaci izmjereni ovim sustavom biti javno dostupni, a u trenutnoj fazi projekta traže se pogodne lokacije koje će predložiti na svojim područjima upravo jedinice lokalne samouprave.
Na sastanku se dotaknulo i teme postavljanja meteorološkog radara na lokaciji Rota na Pelješcu, što je svojedobno izazvalo negativnu reakciju u javnosti i bunu dijela tamošnjeg stanovništva.
Ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek rekla je kako su negativne reakcije rezultat nedovoljne informiranosti te predložila javnu tribinu na tu temu u općini Orebić.
”Meteorološki radari nisu isto što i vojni ili ”promatrački” radari. Zračenje koje on odašilje je deset puta manje nego zračenje mobitela kojeg držite na uhu. Nadalje takav radar zrači isključivo u manjim snopovima i prema nebu što je i logično. Vi možete stajati ispod kupole i ništa vam ne bi bilo”, rekla je ona.
Zamjenik župana Joško Cebalo prihvatio je tu inicijativu kao dobru te istaknuo kako bi bilo dobro da se DHMZ javio Dubrovačko-neretvanskoj županiji i čelnim ljudima u općini Orebić prije inicijalnih promatranja lokacije Rota.
”U svakom slučaju vjerujem da ćemo iznaći pravo rješenje temeljeno na argumentima, razumijevanju i uvažavanju”, rekao je Cebalo.

Objavljeno u Vijesti

Predstavivši se trima uradcima ("HideNSeek", "Hunger" i "Pratiš li ti mene") na MicE film festival u Španjolskoj mali dubrovački majstori filma pokazali su svoje znanje i kreativnost te, očekivano, požnjeli zavidan uspjeh. Jedan od krivaca za ovu "španjolsku ekspediciju" je Miro Bronzić, inače suorganizator Ljetne škole filma Šipan, odgajatelj i voditelj filmske sekcije u Muškom učeničkom domu Dubrovnik. "Odmah se moramo pohvaliti da smo se vratili s tri nagrade. Ljetna škola filma Šipan osvojila je prvu nagradu dječjeg žirija u konkurenciji filmova do 12 godina kao i posebnu nagradu MicE u Madridu. Učenički dom Paola di Rosa pobjednik je u konkurenciji filmskog stvaralaštva mlađih od 18 godina, a u istoj konkurenciji ovaj put bez nagrade prikazan je film Muškog učeničkog doma", ponosan je Bronzić.

"Ovo nije prvi odlazak dubrovačkog filma na MicE festival. Prije nekoliko godina gostovali smo na tom festivalu koji je u međuvremenu postao jedan od najvećih na svijetu kada je u pitanju filmsko stvaralaštvo djece i mladih", objašnjava. Prijave su pristigle iz čitavog svijeta: "Konkurencija je izrazito jaka. Za nas je sam ulazak među odabrane filmove od strane selekcijskog žirija i poziv na festival bio velik uspjeh. Kad su počele stizati vijesti o nagradama bili smo više nego oduševljeni. Sam festival traje gotovo dva tjedna jer osim filmskog stvaralaštva za djecu i mlade postoje druga izdanja kao što su profesionalne produkcije filmova za djecu i slično."

"Bili bi lažno skromni kad bi rekli da nam ništa ne znači ova nagrada jer svaka od njih vas čini sretnim i ponosnim. Mi je promatramo kao dokaz marljivog i kvalitetnog rada koji se na Šipanu provodi svako ljeto već četrnaest godina za redom. Organizatorima je ovo sigurno poticaj za dalje, a za djecu je to posebna priča. Iako ih učimo da glavni motiv stvaranja nije odlazak na neki festival ili nagrada, kad se dogodi ovako nešto onda je to dodatan motiv za sudjelovanje i strpljiv rad na novim projektima.''

Uz financijsku podršku Kinematografa Dubrovnik, putovanje u Španjolsku uz njega predvodili su Boris Njavro kao ravnatelj Muškog đačkog doma te sestra Ružica Dodig ispred Učeničkog doma Paola di Rosa, a kao polaznici radionica sudjelovali su Bruno Bronzić, David Konjevod i Marijeta Šiljeg. "Tijekom puta promijenili smo tri grada i četiri hotela. Pošto i sam sudjelujem u organizaciji DUFFa dobro sam upoznat koliko je ono zahtjevno u jednom gradu, a posebice kad je ovako disperzirano s mnogo događanja. Doživjeli smo i neke propuste, ali na tome ne zamjeramo jer je njihova želja za dobrim ugošćivanjem i doza gostoprimstva bila je više nego prisutna. Bilo bi dobro da osim užeg organizacijskog tima i ostali poznaju engleski jezik. Općenito je iznenađujuće kako ljudi u Španjolskoj koji se bave uslužnim djelatnostima pričaju samo materinji."

Film "HideNSeek" nastao je u sklopu 14. Ljetne škole filma Šipan u radionici igranog filma pod vodstvom Andree Štake i Marka Mikšića, a posrijedi je priča o dječjoj igri "žmurice" koja se zbog nepažnje pretvori u horor. "Hunger" je rad grupe učenika iz Muškog učeničkog doma pod vodstvom samog Bronzića: "U njemu kroz vješto izrežiran scenarij promatramo kako na razne načine može biti opasan običan odlazak po hranu u pekarnicu, a kraj nas ostavlja u dilemi je li bolje naručiti brzu hranu. 'Pratiš li ti mene' proizvodnja je Učeničkog doma Paola di Rosa. Film je satiričan i na duhovit način progovara o kontrastu virtualne stvarnosti i zbilje."

Namjera dječjih filmskih radionicama, tumači Miro Bronzić, razvoj je medijske pismenosti i kompetencija - ''naravno, ljetne škole imaju drugačiji pristup ovome, no na sve se svede na isti cilj – kvalitetna i kreativna organizacija slobodnog vremena kod djece i mladih, u ovom slučaju kroz ono, čega u našem sustavu u društvu kronično fali, a to je razvoj medijske pismenosti. Kao plod tog rada na polju filma i filmske kulture redovito snimamo i vlastite uratke za koje možemo reći da su zaista dobri." Drugi korak razvoja je festivalska ativnost. "Na internetu treba pratiti razne platforme tipa FilmFreeway, te odvojiti svoje vrijeme za ispunjanje aplikacija i slanje filmova. Nakon toga slijedi čekanje odluka selekcijskog žirija, koje su često i razočaravajuće, ali za nas su u zadnje vrijeme poprilično pozitivne. Mogu reći da često odlazimo na filmske festivale i revije kako domaće tako i inozemne.

Sudjelovanjem stvara se zdrava konkurencija, dobivaju nove ideje te stječu spoznaje za kvalitetniji rad. Ljeto 2018. tako u Školu filma Šipan, mada je večina programa u začetcima, priča Bronzić donosi niz odličnih radionica kroz koje će proći 50-ak djece te osobito zanimljiv večernji repertoar u "open air" kinu u Šipanskoj luci. Na njemu, poručuje, nastupit će gosti iz svijeta koji će svoja iskustva i savjete podijeliti sa samim polaznicima.

Petra Japunčić

Objavljeno u Lifestyle
Stranica 1 od 2