nportal crop
nportal crop
PRIKO ŠKOJA by Dalibor Farčić: 'Sreća i maslina – nekad mnogo, nekad nijedno!' Ilustracija/PixaBay

PRIKO ŠKOJA by Dalibor Farčić: 'Sreća i maslina – nekad mnogo, nekad nijedno!'

Stu 16, 2017

Uspoređujući maslinu s vinovom lozom mogla bi se upotrijebiti stara izreka koja kaže da je maslina kao majka. I kad je godinama zanemariš iz kojekakvih razloga ona te uvijek čeka, daje ti zaštitu i mir, gladnog nahrani. Pa i ako nisi gladan možeš joj zapjevati jednu od naših najpoznatijih pjesma „Maslina je neobrana“. A loza je kao žena i ako je ne paziš i njeguješ svaki dan nećeš baš dobro proći. Stoga možda i tu treba tražiti dio odgovora zašto su većinu plodnih zemljišta vinove loze na otoku danas zamijenili maslinici.

Brojni mitovi potvrđuju da su drvo i plod masline zasigurno simbol kulture Mediterana. Grčka božica Atena je zazivala nicanje maslinovog stabla čije je ulje osobito cijenjeno na Olimpu - prijestolnici Bogova, a koštice divlje masline stare 9000 godina su nađene čak i u spiljama. Golubica iz Noine Arke kao simbol pomirenja Boga i ljudi u kljunu je nosila maslinovu grančicu.

To posebno, čudotvorno, dugovječno drvo raste na škrtoj zemlji, gotovo bez vode, ali uz obilje sunca. Uspijeva na 400 m nadmorske visine, cvate u svibnju i lipnju, plod sazrijeva od listopada do siječnja ovisno o sorti i klimatskim prilikama. Kaže se da su u raju bila dva drveta – smokva (drvo istine) i maslina (drvo života). Jer i maslina stara nekoliko stotina godina kakvih ima na našem otoku daje svježe i mlade plodove.

Po jednoj biblijskoj priči svo ostalo drveće je željelo izabrati maslinu za kraljicu, a ona to sama nije htjela zbog brige za ljude. Slavni antički par, Penelopa i Odisej su se ponovno pronašli zajedno i to samo zbog tajne njihovog bračnog kreveta napravljenog na panju drva masline. Homer je maslinovo ulje nazivao tekućim zlatom koje osim za temeljnu prehranu služi i za očuvanje zdravlja te kao izvor svjetlosti u uljnim lampama.

U svijetu je poznato oko 800 vrsta masline. Našem otoku daje upečatljiv izgled, a ima ih posvuda, najviše na južnoj strani. Ipak sjeverozapadni dio otoka Korčule ili bolje rečeno područje Vele Luke je najrodnije, sa starim lokalitetom stabala od autohtonih domaćih sorti. Lučani bi rekli da je najboje na svitu, a i ja se zaista moram pridružiti tom skromnom mišljenju.

Na otoku su zastupljene ove sorte: Drobnica - najstarija autohtona sorta, a u Vela Luci postoji stablo staro više od 1000 godina, Lastovka - uzgaja se danas na čitavom otoku, ali je autohtona za zapadni dio Luke koji gleda na otok Lastovo. Po nekim izvorima je najvjerojatnije odatle i dobila ime. Drugi pak tvrde da je ime dobila po granama koje se savijaju u obliku lastavice. Ima visok postotak fenola i najuljevitija je sorta. Oblica ili orgula se uzgaja u svim maslinicima otoka. Plod je dobar za ulje, ali i konzerviranje.

Sjećam se da sam negdje prije 10tak godina dobio neočekivanu želju uhvatiti se u koštac sa svojim obiteljskim zapuštenim maslinikom. Iako su me ukućani u početku gledali s nevjericom otac je ipak pristao udovoljiti mom 'hiru' pa me je odveo u obilazak. Ono što me tada iznenadilo bila je podjela te ostavštine s rodbinom. Pitao sam se zašto komad jednog laza ili ograde nije cjelovit nego ide isprekidano, 'zig – zag'.

Objašnjenje je u tome da se nije prvenstveno vodilo računa o obliku parcele i površini nego o maslinama pa i smokvama, oskorušama, itd. Kako bi ih svatko imao isti broj. Onda je čovjek imao drugačije kriterije vrednovanja i zanimljivo je koliko je čovjeku tada maslina bila važna i kako je teško mogao uzgojiti i dovesti do roda. Zato se tako i cijenila pa ostavljala u nasljedstvo, da svatko ima „kap ulja“.

Ranije se maslina presađivala preko 'čapatka' - zdravog komada odsječenog sjekirom od podnožja stabla, a danas prema postojećoj statistici se godišnje na otoku sadi oko 3000 stabala.

Za berbu maslina su poznate stare izreke: 'Sv. Luka na masline ruka' Ili 'Mrtve dane skale na grane'.

U velikim konobama ili muzejima čuvaju se prastari kameni torkuli i kamenice gdje se dobiveno ulje pažljivo pohranjivalo. I kao što su drvene bačve za vino većinom zamijenjene inoksom na isti način su potisnute i kamenice za ulje. Zahtjevi za kvalitetom su sve oštriji u skladu s međunarodnim pravilnicima. Ja bih nadodao da su i zahtjevi za isplativošću i profitom također sve veći te se često pojam kvalitete voli navezati na pomodarstvo i tehnologiju.

Možda će jednom najkvalitetnije ulje na natjecanjima biti samo ono od maslina koje su se brale dronovima pomoću smartphone aplikacije. Nakon branja će se u roku od najkasnije pet minuta morati prebaciti s posebnim antioksidacijskim vrećama u kontroliranim uvjetima. A već danas se kod senzorijalne analize tj. ocjene kvalitete kušaju i ocjenjuju samo ona ulja koja nisu bila skladištena prije obrade.

Stari su u šali znali prokomentirati da je vrime za odmor jedino kad je vino u bačvama, a masline nisu rodile. Ima nešto u tom zastarjelom načinu skupljanja plodova. Sada je vrijeme kad sve na otoku miriše po ulju i maslinama, a na skoro svakom kantunu se može čuti: „Kako su ti se platile masline?“; „Ma nemoj mi ništa govoriti, vrućine su mi ih skoro sve uništile ma su se ben i rekuperale. Sad ih je malo i moran brat na pahje, ali što ću“ i sl.

Ne znam za vas, ali meni zbilja ništa ne može zamijeniti slike djetinjstva iz Vele Luke. I nakon što bi po cili dan skaka u more, roni, lovi ribu s malom udicom i trča po mrkentama Pelegrina i Martina Boka; nakon što bi se umori od smiha i sriće što sam uspi vidit manguca ili se uspi popet na vrh bora, vrati bi se gladan u tete Marice – ona bi iz konobe uzimala mlade, male, okrugle krumpiriće i potić iz kamenice pun maslinovoga ulja: „Evo ti oko moje, najedi mi se sit, u svoj su ti kori isfrigani na friškemu maslinovemu uju, ovo ti je likarija!“.

Dalibor Farčić

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik