nportal crop
nportal crop
Štitnjača Štitnjača Wikipedija

DR. SCI. MED. BRKIĆ O POREMEĆAJIMA ŠTITNJAČE: 'Stres je važan okidač za pojavu bolesti'

Sij 10, 2018

Bolesti štitnjače pogađaju milijune ljudi širom svijeta, a uzrok su brojnih poremećaja zdravstvenog stanja te smanjuju kvalitetu života utječući na svakodnevni život i aktivnosti pojedinca. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije dvije milijarde je oboljelih od nekog poremećaja štitnjače od čega su 20 posto stanovnici Europe. Zanimljivo je kako žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače te one zauzimaju drugo mjesto u skupini endokrinoloških bolesti, odmah iza šećerne bolesti, navodi se na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

U siječnju svake godine obilježava se "Mjesec svjesnosti o štitnjači" s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače, više o ovoj nuspojavi modernog doba rekao nam je specijalist endokrinolog dr.sci. med. Kornelije Brkić, inače stručni suradnik pri Općoj bolnici Dubrovnik.

„Štitnjača ili štitna žlijezda je jedan od hormonalnih organa u ljudskom organizmu i njezine bolesti su prilično učestale, posebno nakon nekih incidenata koji su se dogodile primjerice za vrijeme eksplozije radioaktivnog reaktora u Ukrajini. Drugi incidenti su fizičke prirode koji stvaraju razne promjene na štitnoj žlijezdi u smislu pojačane ili slabije funkcije. Naravno tu su i autoimune bolesti i karcinomi. Ovi posljednji rijetko su zastupljeni“, govori dr. sci. med. Brkić dodajući kako su najčešći poremećaji štitne žlijezde Hipertireoza- pojačano lučenje hormona štitnjače i Hipotireoza- smanjeno lučenje hormona štitnjače.

„Ovi prvi poremećaji dosta su česti kod žena, puno više nego kod muškaraca. Simptomi se manifestiraju različito, ovisno o pojačanoj funkciji štitne žlijezde ili o nedovoljnom stvaranju hormona. Primjerice, to su pojačano ili nedovoljno stvaranje hormona štitnjače, umor, ubrzan rad i lupanje srca, nesanica, znojenje, povećan tlak, poremećen menstrualni ciklus, psihomotorna usporenost, opadanje kose, pucanje noktiju, a kod težih oblika javljaju se proljevi u smislu učestalih stolica. Bolest je u ranoj fazi vrlo lako rješiva i ne zahtijeva preveliko znanje“, naglašava Brkić na važnost preventive i rane dijagnostike.

„Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače odnosno hormona T3, T4 te TSH, ultrazvuk štitnjače i po potrebi citološka punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka te scintigrafija štitnjače. Vrlo je važan i manualni pregled štitnjače. Sve bolesti su vrlo lako rješive i dokazuju se navedenim pretragama odnosno testovima uz već spomenutu citološku punkciju. Bolesti se mogu rješavati i odstranjivanjem žlijezde kirurškim putem. Nekoć se odstranjivala cijela štitna žlijezda, no danas znanstvena razmišljanja ukazuju na to da se primjerice kod karcinoma štitne žlijezde koji je manji od 1 centimetar, odstranjuje samo polovica žlijezde. Naime, u Sjedinjenim Američkim Državama koje imaju prilično napredno javno zdravstvo, došli su do rezultata kako je bolje operirati i ukloniti polovicu žlijezde, nego upotrebljavati nadoknadu hormona koje osoba mora uzimati ukoliko joj se odstrani cijela štitna žlijezda.“

Rak štitne žlijezde, međutim, vrlo je rijetka pojava i zahvaća oko pet posto populacije. Razlozi poremećaja štitnjače širokog su spektra.

„Nekih preciznih znanstvenih studija o broju oboljelih u principu i nema. Postoje neke parcijalne studije koje se bave pojedinim regijama. Takav pristup nije adekvatan jer se neke bolesti štitne žlijezde javljaju zbog prevelike uzimanja joda, izloženosti radioaktivnom zračenju koje na oko ne postoji. Puno je bitnih parametara važnih po tom pitanju. Primjerice, neke regije bile su ili su izložene psihičkim problemima, pa ne možemo imati pravu sliku bolesti, niti možemo reći točan postotak oboljelih“, objašnjava endokrinolog Brkić ukazujući kako stres uvelike doprinosi razvoju bolesti štitnjače.

„Odgovor na stres je različit kod svakog pojedinog organizma te se pokušavamo obraniti od raznih vanjskih stresogenih faktora koji su nažalost kod nas, zbog agresije, bili jako izraženi. Bolest se može javiti i kod psihičkih tegoba kad pacijent primjerice gubi posao ili dragu osobu. Stres je vrlo važan okidač, vrlo provocirajući faktor koji dovodi do slabljenja organizma i bujanja nepoželjnih promjena u njemu“, zaključuje.

Kako sami možete pregledati štitnjaču?

1.Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice.

2. Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.

3. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu.

4. Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.

5. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.

 

Ana Prohaska Vlahinić

Nportal

Izdavač publikacije: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing

Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)

Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3, dana 27.01.2016. god. MBS: 090004038, MB 01657844
OIB 84003986390, Račun otvoren u Addiko banci
IBAN: HR7825000091101059527

Sjedište: Vukovarska 26/4, 20000 Dubrovnik