nportal crop
nportal crop
Potkornjak devastirao šumu na Marjanu Potkornjak devastirao šumu na Marjanu Ivica Grilec

NAMETNIK DEVASTIRAO OSAM TISUĆA STABALA: Prijeti li županiji crni scenarij park šume Marjan?

Sij 11, 2018

Uznemirujuće fotografije sasušenih šumovitih predjela u dalmatinskim gradovima pune medijski prostor. Park šumu Marjan "poharao" je mediteranski potkornjak, kukac veličine 1x3 milimetra koji napada drveće i prouzrokuje njihovo sušenje. Uništivši tako gotovo osam tisuća stabala, zaprijetio je šumama Korčule i Pelješca. Na tom području, međutim, još uvijek nije dokazana štetna prisutnost ovog insekta, potvrdio je za Nportal ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije Ivica Grilec.

Grilec je sa suradnicima boravio u Splitu gdje je sudjelovao na predstavljanju projekta Hrvatskog šumarskog instituta "Sušenje borova u park-šumi Marjan" dr. Milana Perneka. Godinama prisutan u Sjevernoj Africi, potkornjak se porastom temperature počeo širiti Mediteranom. Golemu štetu uzrokovao je u Portugalu, a jednako čini i u dalmatinskom dijelu Sredozemlja. „Uvjeti ekstremne hladnoće kakva je na našem području bila prije točno godinu dana, a nakon čega je nastupila ekstremna suša, idealni su za širenje potkornjaka koji mjesto uobičajena dva sada leže do sedam legla godišnje", kazuje Ivica Grilec.

U našim krajevima obitava već neko vrijeme, ali njegova brojnost do sada nije predstavljala opasnost po druge organizme. Populacija ovog kukca problematična je utoliko što, u trenutku kada mu za hranu ponestane nezdravih ili starih stabala, počinje napadati ona zdrava, ne birajući vrstu. Momentalno u fazi hibernacije, 'buđenje' potkornjaka očekuje se u veljači i ožujku. Do tada, situacija je pod promatračkom lupom, a park šuma Marjan primjer je kako se boriti protiv ovog nametnika.

"Stvar je pionirske naravi. Na Marjanu će se ukloniti nezdrava stabala, tj. provest će sanitarnu sječu, polagati šumski red i ono što je neuobičajeno, okoravat će debla, skidat će im koru, čime će nastojati uništiti potkornjake. Konkretne prevencije nema, ali se barem stručno i znanstveno detektirao problem. Pod našom ingerencijom pet je park šuma - Velika i Mala Petka, Gornje i Donje Čelo na Kalamoti, Otočić Ošjak kod Vele Luke na Korčuli, gradski Park Hober u Korčuli i posebni rezervat šumske vegetacije Čempresada pod Gospom (Orebić). U Dubrovniku nam je prioritet Petka, gdje problema nema. Sve što je sada na njoj žuto, listopadna su stabla“, ističe Grilec.

Djelatnici ustanove u narednih će deset radnih dana s nadležnim institucijama, ponajprije Hrvatskim šumama, obići područja u njihovoj ingerenciji kako bi se utvrdilo postoji li realna opasnost od potkornjaka. Naglasak će prilikom pregleda biti na Ošjaku i Čempresadi. "Svjesni smo da nas ova tema može zanimati u skoroj budućnosti zato smo se i pravovremeno informirali o potrebnim koracima. Ne prognoziraju se ekstremni problemi. Za očekivati je da će priroda te neki nepoznati ciklusi i parametri odraditi svoje. Jedna vrsta ne može eksponencijalno rasti do unedogled“, objašnjava.

„Nema mjesta za paniku“, tvrdi ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, „na Marjanu smo vidjeli kako žarišta za koje bi se decidirano moglo reći da će stradati ipak nema. Potkornjak nije leteći kukac pa širenje osim sa stabla na stablo nije očekivano. Ovdje se ne radi o problemu poput palmine pipe", zaključio je.

 

Leona Rašica

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik