nportal crop
nportal crop
Ilustracija Ilustracija PixaBay

ZAKON PREPUN RUPA Postrožene kazne, ali 'registar pedofila' i dalje nedostupan javnosti

Velj 14, 2018

Pedofil osuđen za spolno zlostavljanje djece odnedavno živi u vašoj ulici. Zaposlio se u sportskom klubu u kojemu trenira vaše dijete. Njegovo je ime u Registru počinitelja seksualnih delikata na štetu djece, kolokvijalno zvanom “registar pedofila”, koji se vodi pri Ministarstvu pravosuđa i u kojemu su evidentirani svi pravomoćno osuđeni za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.

Vi, međutim, pojma nemate da je pristojni čovjek kojega često srećete u kvartu, uvijek ljubazan i nasmiješen, osuđen za takav delikt i da predstavlja opasnost za djecu i u kvartu, i šire. Kako je to moguće?

Zapravo jednostavno: prijavljen je, optužen i osuđen drugdje; sadržaj spomenutog registra javnosti nije dostupan, pa iz njega ne biste ništa doznali čak i kad biste nešto posumnjali i htjeli provjeriti ime ugodnog susjeda. Poslodavac, tko god to bio, može provjeriti novozaposlenog, ali nema obavezu, i najčešće to i ne čini.

Osim toga, zakon propisuje da poslodavac takvo posebno uvjerenje može zatražiti samo uz suglasnost osobe koju želi provjeriti. A posao, sportski klub, udrugu i slično prijestupnici, nakon što odleže dosuđenu kaznu, mogu pokrenuti i sami, i tako se vrlo lako ponovno naći u kontaktu s djecom.

Poznat je, uostalom, slučaj osuđenog seksualnog prijestupnika iz Bjelovara koji je prije nekoliko godina nakon odležane desetogodišnje kazne osnovao udrugu za zaštitu ljudskih – i dječjih! - prava, ili slučaj iznesen prošlog četvrtka u RTL-ovoj “Potrazi” o osuđenom počinitelju, evidentiranom u "registru pedofila", koji je iz jednog odselio u drugi dio Hrvatske, osnovao sportski klub i trenira djecu po osnovnim školama!

Uza sve, olakšava im što se nakon određenog vremena - ovisno o vrsti i dužini kazne - podaci o počiniteljima (i) seksualnih delikata brišu iz kaznene evidencije, što znači da ponovno mogu raditi poslove s djecom, čak i u školama, jer provjera u registru neće dati rezultata.

Sustav tako rupama i neefikasnošću sam otvara prostor da se zlostavljači „provuku“. Anita Papa, predsjednica prije godinu dana osnovane Udruge “Lavice” za zaštitu i podršku žrtvama pedofila, prve takve udruge osnovane u Hrvatskoj, napominje kako problem dodatno opterećuje sudska praksa, odnosno predugo trajanje sudskih postupaka, blage kazne – „popularan je društveno korisni rad“ - maltretiranje djece nepotrebno ponavljanim vještačenjima i ispitivanjima koja za njih znače stalno obnavljanje traume, itd.

No situacija bi se mogla znatno poboljšati u korist podizanja standarda zaštite djece i smanjenja broja žrtava izmjenama Kaznenog zakona RH u dijelu koji se odnosi na djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, kao i izmjenama Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, koji obuhvaća spomenuti registar, odnosno popis osoba osuđenih za spolno zlostavljanje djece koji postoji u okviru kaznene evidencije. Izmjene su u saborskoj proceduri, na dnevnom redu aktualnog zasjedanja hrvatskog parlamenta, a njihovo donošenje očekuje se ovoga proljeća.

Krajem studenoga prošle godine prijedlog izmjena zakona u proceduru je uputio HDZ predlažući, među ostalim, ukidanje zastare kaznenoga progona za teška kaznena djela spolnog iskorištavanja i zlostavljanja djece, s objašnjenjem kako, prema važećem zakonu, zastara teče od punoljetnosti žrtve, no s obzirom na to o kakvim se deliktima radi i kakve posljedice žrtva trpi, razdoblje potrebno da osoba smogne snage progovoriti, prijaviti i pretrpjeti sve neugodnosti koje slijede ne smije biti ograničeno.

Predlaže se i značajno povećanje kazni za spolnu zloupotrebu djece i mlađe i starije od 15 godina; za teška kaznena djela zlostavljanja zatvorske kazne bile bi i dvostruko veće - u slučaju smrti djeteta kazna bi s deset bila povišena na 20 godina; suci više ne bi autonomno odlučivali o zabrani obavljanja poslova i dužnosti koje uključuju redoviti kontakt s djecom, kao ni o propisivanju mjera nadzora nad počiniteljem - prijedlog je da se takve mjere s tri podignu na pet godina kontrole i da budu obavezne. Ulazak, pak, u registar pravomoćno osuđenih zlostavljača djece bio bi trajan.

Također, svi koji se budu javljali na natječaj za poslove koji znače redoviti kontakt s djecom, morat će priložiti potvrdu da nisu evidentirani u registru pedofila.
No, registar će i dalje ostati nedostupan javnosti.
- Oduvijek nam se sviđala ideja da registar bude javni, da se točno, po kvartovima, znaju lokacije na kojima žive prijestupnici, ne zato da bi ih se linčovalo, nego da bi se moglo upozoriti djecu i roditelje - kaže Anita Papa.

Bez obzira na što registar ostaje javno nedostupan, sugovornica Slobodne Dalmacije izražava zadovoljstvo novim mjerama – na čijem su oblikovanju, iako je formalni predlagatelj saborski Klub zastupnika HDZ-a, radile i “Lavice”, kao riječka Inicijativa roditelja protiv pedofilije - nadajući se njihovu prihvaćanju.

Nakon godinu dana od osnivanja Udruge predsjednica “Lavica” rezimira kako su se ljudi zaista počeli osvještavati, kako im se javljaju iz svih krajeva Hrvatske tražeći pomoć – i oni kojima sudski proces već teče, i oni koji zlodjelo tek prijavljuju, pitajući se što i kako dalje.

Žrtve su većinom djevojčice

U 90 posto slučajeva radi se o nasilju nad djevojčicama u dobi od osam do 13 godina, i to kad počinitelji nisu članovi obitelji; spolno zlostavljanje u obitelji počinje puno ranije. Prema iskustvima “Lavica”, situacija je najlošija u najvećim hrvatskim gradovima, Zagrebu i Splitu; iz Splita im se javlja puno žrtava (ali i puno volontera, ljudi koji bi se htjeli pridružiti “Lavicama” i pomoći žrtvama), no u većim gradovima se, prema riječima Anite Papa, sve i odvija puno brže, brže se pronalazi zlostavljače; u manjim sredinama na slučajeve spolnog zlostavljanja općenito se drukčije gleda, manje ih se prijavljuje, manje se i teže o njima govori.
Papa upozorava da brojke najbolje pokazuju koliko je stanje loše, ali i da se stvari pokreću:

- Sve je više prijava spolnog zlostavljanja djece, ali ne vjerujem da je uzrok tome više kaznenih djela, prije će biti da je više onih koji takva djela odluče prijaviti. U registru je gotovo tisuću i pol prijestupnika, ali procjenjuje se da ih u društvu ima deset puta više, znači 14, 15 tisuća – a ni jedan nema samo jednu žrtvu...

Nportal

Nakladnik: Neovisni portal d.o.o. za informacijske usluge i marketing
Sjedište društva: Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik
Temeljni kapital: 20.000,00 kn (uplaćen u cijelosti)
Upisan kod Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku pod br. Tt-16/589-3,
dana 27. siječnja 2016. god. MBS: 090004038,
MB 01657844 OIB 84003986390

Redakcija: Nportal, Vukovarska 9, 20 000 Dubrovnik